910 likes | 1.29k Views
Fosili kao pokazatelji okoliša. Klastičan šelf Dubokomorski bazeni Karbonatni okoliši Okoliši karakterizorani manjkom kisika ili promjenjivim salinitetom. KLASTIČNI ŠELF. 5% SVJETSKIH PROSTOR POKRIVENIH MORSKOM VODOM DUBINE MANJE OD 200M. KLASTIČNI ŠELF. Raznolikost okoliša.
E N D
Klastičan šelf • Dubokomorski bazeni • Karbonatni okoliši • Okoliši karakterizorani manjkom kisika ili promjenjivim salinitetom
KLASTIČNI ŠELF 5% SVJETSKIH PROSTOR POKRIVENIH MORSKOM VODOM DUBINE MANJE OD 200M
KLASTIČNI ŠELF Raznolikost okoliša
KLASTIČNI ŠELF UNUTRAŠNJI ŠELF: pod utjecajem plime-oseke, valova i oluja SREDNJI ŠELF: omeđen dubinama valnih brazda za lijepa i olujna vremena VANJSKI ŠELF: dubine ispod valne brazde olujna vremena Oceanska cirkulacija, upwelling, stratifikacija po gustoći
Unutrašnji šelf: Litoral (+ plaže) • Srednji šelf: prijelazna zona • Vanjki šelf: pučina (off-shore)
Varijabilnost fizikalnih i bioloških aspekata prema različitoj energiji vode, tipu podloge i količini stopljenog kisika
Varijabilnost fizikalnih i bioloških aspekata prema različitoj energiji vode, tipu podloge i količini stopljenog kisika
KLASTIČNI ŠELF: Brakično – lagunarni okoliši Položaj: blizu kopna, estuarija, močvarnih ili plitkomorskihfacijesa obalnih lica. Litologija:Šejlovi, pješčenjaci, rijetko grubljezrnati sediment kojeg su plimske struje ili oluje donijele Tafonomija: koncentracije tankih ljuštura. Pretaložene zajednice iz žala ili sa šelfa.
Brojnost: varira Ihnologija: Psilonichus, Glossifungites, Cruziana
KLASTIČNI ŠELF: Obalno lice ili potopljeni žal (SHOREFACE) Priobalni facijesi i facijesi plaža. Morsko dno ispod srednje razine oseke pa sve do dubine osnovice valova lijepog vremena. Dužobalni prudovi Pješčani barijerni otoci, pješčani hrptovi, odobalni prudovi Gornji, srednji i donji dio obalnog lica
Litologija: pješčenjaci (planarna, kosa ili humičasta kosa slojevitost).
Tafonomija: alohtone koncentracije ljuštura, kokine na slojnim plohama
Taksonomija: niska H(S), ali može biti umjetno povećana (valovima, plimom ili olujama). Pz zajednicu MZ/Kz zajednica:
Brojnost: niska u PZ, u Kz velika. In- situ fauna rijetka.
Ihnologija: dominira Psilonichus i Cruziana facijes razvija se ovisno o pokretljivosti podloge. Raznolikost mala.
KLASTIČNI ŠELF: Unutrašnji šelf Česti olujni valovi i plimski procesi
SEDIMENTOLOŠKE OSOBINE U UNUTRAŠNJEM ŠELFU Plimski, asimetrični, pješčani grebenčići (40 m visoki, 200 m široki i do 15 km dugački) Kosa slojevitost (plime i valovi) Olujne naslage i hamoki kosa slojevitost Bioturbirani pijesci i muljevi
LITOLOGIJA: pješčenjaci, šejlovi humčasta kosa slojevitost
Tafonomija: alohtona zajednica – Kokine. In situ zajednica rijetka ili je nema. Taksonomija: Pz Mz/Kz Brojnost: umjerena, velika u kokinama
Ihnologija: raznolikost mala do srednja. Dominira ili Skolithosfacijes. Muljevi Pokazuju veliku bioturbaciju.
KLASTIČNI ŠELF: Srednji šelf Dubine između osnovica valnih brazda za lijepa i olujna vremena
Litologija: mudstones sa slojevima pješčenjaka, bioturbacija, kosa slojevitost Tafonomija: In-situ zajednica u mudstones, pretaložena u pješčenjacima Taksonomija: Pz Mz/Kz
Brojnost: velika, s dubinom opada Ihnologija: Arenicolites
KLASTIČNI ŠELF: Vanjski šelf Okoliši blizu padini/ bazenu. Samo oluje ekstremnih razmjera se osjete.
Litologija: bioturbirani mudstoni, tanki, distalni tempestiti Tafonomija: In-situ raštrkana fauna “složenih skeleta” Taksonomija: Pz Mz/Kz
Brojnost: mala Ihnologija:
Litologija: pelagički i hemipelagički mudstones, turbiditni pješčenjaci Tafonomija: autohtona (raspršena, ali cijela) i alohtona fauna Taksonomija: pelagički organizmi Pz
Mz Raznolikost: mala Brojnost: mala, velika u gravitacijskim tokovima Ihnologija:
Zajednice dna su grupirane od najpliće do bazenske paralelno s okolišima: BA1 zajednica plaža i gornjeg obalnog lica BA2 zajednica obalnog lica do FWWB BA3 zajednica unutrašnjeg šelfa BA4 zajednica srednjeg šelfa BA5 zajednica vanjskog šelfa BA6 zajednica bazena i dublje
Granice su procijenjene na slijedeće dubina: Dubina valne brazde za lijepa vremena 10m Dubina valne brazde za olujna vremena je različita (ovisi o izloženosti obale i djelovanju valova).
Riplove valovi stvaraju čak do 200m, ali dubina do koje valovi erodiraju je 100m. Stoga granica BA4 i BA5 zone je dubina od 100m. Dubina fotičke zone u sedimentima je određena nestankom algi ili najvećom dubinom na kojoj grebeni “rastu”
Za fosilne okoliše mogu se primijeniti slijedeći kriteriji BA1 zona: plaže i gornji dio obalnog lica = 0 – 5 m dubine BA2 obalno lice do dubine valova za lijepa vremena = 5 – 15 m BA3 unutrašnji šelf = 15 – 30 m dubine BA4 srednji šelf = 30 – 60 m BA5 vanjski šelf = 60 – 200m
2. Kako prepoznati dubokomorske prostore? Sedimentološki: Padina turbiditni ili gravitacijski tokovi, klizišta , podmorske lepeze Područja hemipelagičkih muljeva