Monitoring plan propisi i mjerne metode sukladne standardima –

1. Valorizacija okolišne dozvole i rada operatera Monitoring planpropisi i mjerne metode sukladne standardima –

2. MEHANIZMI UPRAVLJANJA DOZVOLAMA

3. Monitoring plan • Operator je dužan osigurati provođenje monitoringa emisija i otpadnih tokova u svim pogonima i postrojenjima. • Monitoringom treba obuhvatiti redovno praćenje i kontrolu: • Tehničko-tehnološke ispravnosti postrojenja, procesne opreme i otprašivača, • Kontrolu svih aktivnosti koje mogu negativno utjecati na okoliš u cilju sprečavanja, odnosno smanjivanja emisija i što većeg ublažavanja utjecaja na okoliš. • Operator je dužan osigurati kontinuirana ili periodična mjerenja u skladu sa važećim propisima. • Emisije u zrak • Ispitivanje kvaliteta ispuštenih otpadnih voda • Mjerenje nivoa buke • .... • Monitoring plan treba jasno da definira • Parametre praćenja • Načine praćenja • Mjesto • Dinamiku • Odgovornosti • Granične vrijednosti emisije

4. Osnovni elementi monitoring planai nultog stanja • Emisija u vode - Otpadne vode • Emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje • Emisije u zrak iz tehnoloških postrojenja • Emisija buke • Tlo • Stvaranje otpada • Specifični parametri Iz plana aktivnosti

5. Snaga monitoring plana • Okolišna dozvola • Mjere iz planova aktivnosti / Mjere iz SUO • Monitoring • Registari emisija • Inspekciski nadzor • Korektivne mjere operatera • Monitoring • Zahtjev za okolinsku dozvolu CILJ : Smanjenje i kontrola zagađivanja

6. Stanje u primjeni monitoringa Zrak i Vode Emisije u Vode • Agencijski nadziran sektor • Poznate metode monitoringa • Poznata tijela institucija i laboratorije • Niska tehnička razina laboratorija • Neučinkovita kontrola • Nepouzdanost podataka Emisije u Zrak • Neuređen sektor • Nepoznate standardne metode • Neregistrirana tijela i laboratorije • Neadekvatna oprema • Niska tehnička razina • Nepouzdani podaci

7. Kontrola zagađivanja zraka MJERENJE ZAKONI

8. Zakoni i zakonski propisi • ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA (Službene novine Federacije BiH, br. 33/03, 04/10) • Emisija i uvjeti rada postrojenja • Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak; • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije, • Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja; • Pravilnik o ograničenju emisije u zrak iz postrojenja za spaljivanje biomase • Pravilnik o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada; • Kvalitet zraka • Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka. • Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka; • Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač

9. Što nalažu pravilnici • Pomenuti pravilnicu propisuju načine i uslove za mjerenje emisije štetnih polutanata u zrak i kvaliteta zraka. • Prema pravilniku o graničnim vrijednostima emisije granične vrijednosti su propisane za sva postrojenja, izuzev za postrojenja za sagorijevanje. • Prema pravilniku o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje, GV su date za nova postrojenja, dok su GV za postojeća postrojenja propisana okolinskom dozvolom. Ukoliko u okolinskoj dozvoli nisu date granične vrijednosti,iste bi se trebale primjenjivati sukladno GV iz pravilinika./ili prema BAT-ovima za pojedine vrste industrije !?

10. Obveze i vrste provjera emisije • Obveznik provjere emisije je pravna osoba (operater pogona i postrojenja) koji podliježe ograničenju emisije u zrak iz stacionarnih izvora zagađivanja (u daljnjem tesktu: obveznik) na osnovu: • 1) Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak, • 2) Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje, • 3) Pravilnika o emisiji isparljivih organskih spojeva • 4) Pravilnika o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada i/ili • 5) uvjeta o provjeri emisije utvrđenih u okolinskoj dozvoli. • Provjera emisije zagađujućih materija provodi se prvim, periodičnim, kontinuiranim i posebnim mjerenjem na mjestu gdje se može dobiti homogen i reprezentativan uzorak • Zahtjevi za mjerne dionice i mjesta i zahtjevi za cilj mjerenja, plan i izvještaj BAS EN 15259:2009

11. Mjerenje emisije • Temeljem Plana monitoringa vrši se kontinuirani i/ili periodični monitoring emisije • Monitoring emisije ne smije biti formalnost u cilju zadovoljavanja propisa, nego podatak temeljem kojeg će se vršiti analize i planirati zaštita okoliša • Kvalitet rezultata monitoringa emisije se može osigurati jedino standardizacijom svih elemenata u procesu mjerenja

12. Standardizirana procedura mjerenja • Plan mjerenja • Mjereni parametri/polutanti • Zakoni i pravilnici • Mjerne metode • BAS, ISO, EN standardi propisuju uslove za odabir prihvatljivih mjernih metoda • Mjerna mjesta • BAS, ISO, EN standardi propisuju uslove za mjerne dionice • Mjerenje • Osoblje, oprema, kontrola kvalitete • Analiza rezultata • Izračun rezultata na normalne uvjete, • Usporedba sa graničnim vrijednostima • Izračun ukupnog opterećenja na okoliš • Zaključci o ispunjavanju graničnih vrijednosti

13. Standardi i metode mjerenja • Mjerenje emisije u zrak - Opći zahtjevi za kompetentnost ispitnih i kalibracionih laboratorija BAS EN 17025:2006* • Zahtjevi za mjerne dionice i mjesta i zahtjevi za cilj mjerenja, plan i izvještaj, BAS EN 15259:2009 • Uzorkovanje za automatsko određivanje koncentracije plinova, BAS ISO 10396:1997 • Određivanje masene koncentracije sumpor dioksida (SO2) - Referentna metoda,NDIR - infra crvena nedisperzivna metoda, BAS ISO 7935:2000 • Određivanje masene koncentracije oksida dušika (NOx) - Referentna metoda – Kemiluminiscencija, CLD-kemijska luminiscencija, BAS EN 14792:2007 • Određivanje masene koncentracije ugljičnog monoksida (CO), NDIR - infra crvena nedisperzivna metoda, BAS EN 15058:2008 • Određivanje prostorne koncentracije kisika (O2) - Referentna metoda – Paramagnetizam, BAS EN 14789:2007 • Određivanje ugljičnog dioksida i kisika,NDIR - infra crvena nedisperzivna metoda, BAS ISO 12039:2002 • Ručna metoda određivanja masene koncentracije čestica, Gravimetrija, BAS ISO 9096:2006 • Ručna metoda određivanja niskih razina masenih koncentracija prašine, Gravimetrija, BAS EN 13284-1:2007 • Mjerenje brzine i obujamskog protoka plinova u odvodnom kanalu, BAS ISO 10780:1997 • Određivanje dimnog broja, DIN 51402-1:1986 • Stacionarni izvori emisija. Osiguranje kvaliteta automatskih mjernih sustava, BAS EN 14181:2004 *Ovdje je navedeno dio osnovnih standarda i mjernih metoda

14. Izvještaj o mjerenju • Što treba da sadrži izvještaj o mjerenju? • Izvođač mjerenja • Upotrebljene mjerne metode • Upotrebljena oprema • Rezultate mjerenja svedene na normalne uvjete • Ukupno godišnje opterećenje na okoliš • Mjerna nesigurnost • Dokaz o sljedivosti mjerenja • Usporedba rezultata mjerenja sa graničnim vrijednostima • Prijedlog mjera • Zaključak

15. Standardizacija procesa mjerenja • Upotrebljene mjerne metode • Adekvatna metoda osigurava dovoljnu točnost i pouzdanost u rezultate mjerenja • Oprema • Mora zadovoljavati zahtjeve mjernih metoda • Izračun rezultata mjerenja na normalne uvjete • U ovisnosti od parametara procesa, rezultati mjerenja se mogu povećati i do 3 puta u odnosu na stanje u kanalu (dimnjaku).

16. Standardizacija procesa mjerenja • Ukupno godišnje opterećenje na okoliš se može koristiti • Evaluaciju stupnja utjecaja postrojenja na okoliš • Izradu registara emisija • Disperziono modeliranje • Planiranje i upravljanje • Mjerna nesigurnost • Daje informaciju o sigurnosti u rezultate mjerenja • Bez iste nije moguća usporedba sa graničnim vrijednostima • Dokaz o sljedivosti mjerenja • Potrebno je obezbijediti sljedivost ka SI jedinicama

17. Standardizacija procesa mjerenja • Primjer: • Mjerenje koncentracija SO2 u opsegu od 0-2000 mg/m3 • Mjerna nesigurnost BAS ISO 7935:2000 ± 31 mg/m3 • Mjerna nesigurnost najčešće korištene metode u BiH (elektrokemijska ćelija) ± 379 mg/m3 • Granična vrijednost 1600 mg/m3 • Izmjerena vrijednost 1480 ± 31 mg/m3 ili 1480 ± 379 mg/m3 • ZAKLJUČAK O ZADOVOLJAVANJU GRANIČNIH VRIJEDNOSTI?

18. Primjeri iz prakse • Na izvještajima o ispitivanju često nedostaje: • Akreditacija i/ili rješenje • Mjerna metoda • Mjerna oprema • Mjerna nesigurnost • Izračun rezultata na normalne uvjete i referentni sadržaj O2 • Ukupno godišnje opterećenje na okoliš

19. Primjeri iz prakse NEKOREKTNI PODATCI Asfaltnabaza i rezultati mjerenja emisije Tabela sa rezultatima preuzeta iz plana aktivnosti asfaltne baze *Zakon o zastiti zraka, Sl. Nov. FbiH , br. 33/03, Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje''Sl.Nov. FbiH, BR. 12/05). 3

20. Primjeri iz prakse • Dušikovi oksidi u slučaju sagorijevanja NE MOGU biti u ovako malim koncentracijama • Navedeni rezultati mjerenja su ispod graničnih vrijednosti za kakvoću zraka • Volumetrijski sadržaj CO2 ne može biti ovako visok

21. Primjeri iz prakse • GV ne može biti iskazana na opseg vrijednosti • Kada je granična vrijednost data kao opseg (npr 100 - 125 mg/m3), stvarna granična vrijednost se određuje linearnom interpolacijom.npr: • Kotao snage 5 MWth koji kao gorivo koristi prirodni gas, prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje («Službene novine Fedracije BiH», broj: 33/03) • Snaga: 0.35 – 10 MWth  GVE: 100 – 125 • Iz navedenog slijedi GVE NOx iz postrojenja je 108 mg/Nm3

22. Primjeri iz prakse • Izmjerena koncentracija CO na emisionom mjestu ne može biti ovako niska • Granična vrijednost CO u ambijentalnom zraku je 10 mg/m3 • Mjerene je emisija iz kontroliranih ispusta asfaltne baze • U klasu VOC-ova spada veliki broj spojeva koji se bez sumnje pojavljuju kod proizvodnje asfalta i grijanja bitumena

23. Primjeri iz prakse • Izmjerenu emisiju nije moguće odrediti u ovako malim koncentracijama. Možda samo uz posebnu opremu koja se koristi za mjerenje koncentracije čestica u čistim prostorima poput kirurških dvorana ili u farmaceutskoj proizvodnji • Izmjerene koncentracije su daleko ispod graničnih vrijednosti kakvoće zraka

24. Primjeri iz prakse • Usporedba sa GVE je vršena prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje • Usporedba sa GVE se u ovom slučaju trebala vršiti u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak *Zakon o zastiti zraka, Sl. Nov. FbiH , br. 33/03, Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje''Sl.Nov. FbiH, BR. 12/05). 3

25. Primjeri iz prakse II Granična vrijednost je konkretan broj Zacrnjenost dimnih plinova je cijeli broj • Na izvještaju nedostaje • Upotrebljene mjerne metode • Upotrebljena oprema • Rezultate mjerenja svedene na normalne uslove • Ukupno godišnje opterećenje na okoliš • Mjerna nesigurnost

26. Primjeri iz prakse III • Zaključak je da su izmjerene vrijednosti znatno ispod maksimalno dozvoljenih !!?? • Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka visoka vrijednost za ULČ je 350 µg/m3 što u ovom slučaju ukazuje na alarmantno stanje, pošto su izmjerene koncentracije od 2220 µg/m3 • Greška se pojavila zbog nepoznavanja zakonskih propisa

27. Emisija Buke • Propisi na razini županija • Propis SR BiH • Novi Federalni Zakon o zaštite od buke

28. Buka stanje Emisija buke • Neusklađeni propisi • Nepoznate metode za mjerenje buke u okolišu • Neadekvatna primjena propisa zaštite na radu • Neadekvatna oprema • Niska tehnička razina • Nepouzdani podaci Problemi • Urbanistička neusklađenost • Prostorno planiranje • Ugostiteljstvo • Loše projektiranje i izvođenje stambeno poslovnih objekata

29. Ažurni situacioni plan sa ucrtanim objektima na udaljenosti min 500m od kruga pogona sa mjerilom i oznakom sjevera Vrste izvora buke, položaj i opis rada, trajanje povremeno, kontinuirano Klimatski uvjeti, godišnje doba, temperatura, relativna vlažnost, brzina vjetra, ruža vjetra, dominantni smjer vjetra Mjerenje u vremenu punog pogona postrojenja Min. 15 minuta u slučaju promjenjivog režima rada, obuhvatiti sve karakteristične pojave Podatak Leg dbA i L1 za mjereni period kao i Lmax Poželjni spektri buke Položaj i broj mjernih točaka ovise od razine buke iznad dozvoljene razine, direktne ugroženosti okolnih namjena, planiranih namjena u okolini (novi stambeni objekti i sl.) Svi ranije navedeni podaci koji moraju biti sastavni dio izvještaja o mjerenju Sadržaj izvještaja o mjerenju buke Ostali čimbenici • Elaborati zaštite od buke na radnim mjestima i nivoi buke nisu dominantni za procjenu utjecaja na okolinu pogona. (mjere zaštite, posebno lična sredstva i skraćenje radnog vremena ne mogu se primjenjivati van kruga pogona) • Kada se radi o postojećim stambenim i drugim objektima koji su ugroženi prekomjernom bukom (više od 5) potrebna je izrada karte buke u kojima se može analizirati utjecaj zaštitnih barijera kao i intervencije na izvorima buke • U slučaju kritičnog nivoa buke u ugroženim prostorima izvršiti mjerenje u ugroženim prostorima pri zatvorenim prozorima

30. Iz prakse Emisija buke • Primjena standarda kod mjerenja i stručnih mišljenja • Dosljedna primjena postojećih propisa • Izrada novih i dopuna postojećih propisa • Prijedlog mjera • Izvođenje mjera utvrđenih okolišnim dozvolama temeljem SUO • Planiranje sredstava za zaštitne mjere

31. Zaključak Monitoring plan • Jedan od najvažnijih elemenata okolišne dozvole • Standardizirano mjerenje • Akreditirane i ovlaštene institucije za mjerenja • Nadzor nad institucijama • Korektivne mjere • Unaprjeđivanje sustava • Okolišna dozvola • Mjere iz planova aktivnosti / Mjere iz SUO • Monitoring • Registari emisija • Inspekciski nadzor • Korektivne mjere operatera • Monitoring • Zahtjev za okolinsku dozvolu

32. Kontakt Dvokut pro, Avde Hume 11, 71000 Sarajevo, tel/fax:033/ 447 875, 447 881, email1: dvokut@bih.net.ba, web : www.dvokut.ba uskoro : www.inspekcija.ba