510 likes | 835 Views
U ČENJE,SAMOPOUZDANJE I FORMIRANJE ZDRAVE LIČNOSTI. PREDAVANJE PRIPREMILA MIRJANA ĐUMIŠIĆ. Sadržaj. Učenje i šta utiče na učenje Motivacija Kako organizovati učenje Mnemotehnike 10 riječi i fraza koje bi trebalo koristiti najmanje jednom dnevno Samopouzdanje Nezadovoljstvo zbog izgleda.
E N D
UČENJE,SAMOPOUZDANJEI FORMIRANJE ZDRAVE LIČNOSTI PREDAVANJE PRIPREMILA MIRJANA ĐUMIŠIĆ
Sadržaj • Učenje i šta utiče na učenje • Motivacija • Kako organizovati učenje • Mnemotehnike • 10 riječi i fraza koje bi trebalo koristiti najmanje jednom dnevno • Samopouzdanje • Nezadovoljstvo zbog izgleda
Sadržaj • Samopouzdanje – kako ga steći • u društvenom životu • na radnom mjestu • Traženje vlastitog identiteta • Pripadanje grupi vršnjaka
Sadržaj • Samostalnost • Bliskost • Kako vidis sebe • Pozitivan odnos prema sebi • Šta nije dobro činiti • Dobro je znati,”Imati na umu”
Učenje • Učenjem se mijenjamo, razvijamo, stičemo iskustvo, širimo vidike i interesovanja. Međutim, učenje može biti i naporno, dosadno, teško i nezanimljivo. I često učimo samo za školu, a ne za život. Okreni ovu izreku u svoju korist, ne uči samo za školu, nego zbog vlastite koristi. Da bi to uspio moraš najprije naučiti kako učiti.
Šta utiče na učenje • motivacija – ono što hoću • sposobnosti – ono što mogu • prethodno znanje – ono što znam • Zbog različite motivacije, sposobnosti i prethodnog znanja, učenici postižu različite rezultate čak i kada uče isto gradivo i u istim uslovima.
Motivacija • Motivacija nas pokreće na aktivnost i navodi na učenje. • Učenik je motivisan ukoliko je gradivo koje uči razumljivo, pregledno, prilagođeno njegovom uzrastu i popraćeno korisnim primjerima. • Na učenje utiču i lični interesi učenika, npr. ako volite košarku, vjerovatno ćete biti posebno aktivni na časovima fizičkog, ili ako visite na internetu, informatika će vam biti jedan od najdražih predmeta.
Motivacija zavisi i od učenikovih stavova prema školi, učenju, pojedinom profesoru, predmetu, sudjelovanju u nastavi, atmosferi na času, itd. Ako su ti stavovi negativni, vjerovatno nećeš ni imati pretjeranu želju za učenjem. • Učenik uspješnije uči ako ima usvojene radne vrijednosti, odnosno zna kako rasporediti svoje vrijeme, kada i kako učiti, šta će time postići, kako mu to može koristiti, itd.
Na motivaciju utiču i očekivanja, npr. ako očekujes da ćes proći na kontrolnom iz fizike, a noć prije si samo pogledao par zadataka, naravno da se možeš razočarati, izgubiti daljnju motivaciju za učenjem (i mrziti fiziku :)
Motivisati nas mogu i nagrade, npr. dobre ocjene, pohvale od roditelja, profesora, posebne povlastice, novac, itd. S druge strane, kazne, kao što su ukori, loše ocjene, ukidanje povlastica, zabrane, učenika mogu obeshrabriti i nepovoljno uticati na njegovo samopouzdanje i volju za učenjem.
Učenik ne bi trebao učiti samo da udovolji roditeljima ili dobije dobru ocjenu, nego zbog vlastitih interesovanja, radoznalosti, informisanja i širenja vidika.
Kako organizovati učenje • 1. Preporučuje se da učenik ima svoj prostor za učenje. • 2. Za vrijeme učenja potrebno je ukloniti sve što ometa koncentraciju. To znači imati čist stol, ne gledati kroz prozor, ugasiti radio i tv, isključiti mobitel, zamoliti druge da vas ne ometaju i ne zapričavaju.
3. Bitno je napravitirezimegradiva, izdvojitiga u svesku i višeputaponoviti. Akotreba, zaponavljanje se moguiskoristiti i kratkitrenucislobodnogvremena, npr. vožnja u autobusu, čekanje u nekomredu, itd. • 4. Gradivotrebaučitisarazumijevanjem. Novulekcijumožemopovezatisaprijašnjimgradivom i informacijamaizdrugihpredmeta. Najteže je učitinapamet, bezrazumijevanja.
5. Zapamćenjenovih i neobičnihdijelovagradivamogu se koristitirazličitemnemotehnike. • 6. Dešava se da namdokčitamosvezvučipoznato a kasnijetoneznamoponoviti. Zato se trebamočešćeispitivatikakobibilisigurni da gradivonijesamopovršnousvojeno.
7. Bitno je prepričavatigradivosvojimriječima, natajnačindubljerazumijevamoonoštoučimo. • 8. Možemo se igrati profesora i učenika i samom sebi postavljati i odgovarati na pitanja. Na taj način smanjuje se i nervoza koja se javlja kod ispitivanja
9. Važno je odvojitibitne od nebitnihinformacija. Ako se preopteretimonebitniminformacijama, teškoćemo se sjetitionihbitnih. • 10. Trebaizbjegavatikampanjskoučenje. Kao posljedicakampanjskogučenjajavlja se napetost, rastresenost i umor, a gradivo se brzozaboravlja. Najbolje je sastavitiraspored u kojemće se, pored učenja, naćivremena i zaizlaske i sveostaleaktivnosti.
MNEMOTEHNIKE • 1. skraćivanje - pamtimosamoprvaslova • • UN (UjedinjeniNarodi), ASL (age, sex, location), POPP (prijem, obrada, pohrana, prijenos) • 2. elaboriranokodiranje – proširujemo, dodajemoinformacije • • VIP (Very Important Person) možemozapamtitikaoVeze I Poznanstva • • redoslijed u spektruboja (ljubičasta, modra, zelena, žuta, narandžasta, crvena) možemozapamtititakošto od prvihslovaizmislimorečenicu, npr. “ljepoticamilujezlatnužabunacigli”
• formulu E = mc2 možemozapamtitikaorečenicu “Einstein mirišecvijetadva” • 3. rečeničnimnemonici – nepovezaneriječilakšepamtimoakoihsložimo u priču • 4. rime – gradivopovezujemo u rimujućerečenice • • formuluubrzanjamožemozapamtitikao “mala moja, dajem ti naznanje - sila masi dajeubrzanje
10 RIJEČI I FRAZA KOJE BI TREBALO KORISTITI NAJMANJE JEDNOM DNEVNO • HVALA TI (zahvalite za pažnju, brigu i pomoć drugih) • MOLIM TE (iskazujte poštovanje) • BRAVO (pohvalite) • MOGU LI TI POMOĆI (ne čekajte da vas se pita, ponudite sami pomoć) • TO JE STVARNO LIJEPO (primjećujte pozitivno)
OPROSTI (ponekad i nenamjernopovrijedimonekoga, a akoželiteuvijekbiti u pravuživite sami • PRIČAJ MI O TOME(pokažitezainteresovanost) • MOŽE ZAGRLJAJ (nezaboravitenavažnostdodira) • HAJDEMO ZAJEDNO (družite se, nuditedrugimapriliku da imposvetitesvojevrijeme) • VOLIM TE (nemojtepretpostaviti da drugaosobatozna, recite joj)
SAMOPOUZDANJE • Samopouzdanje je najvažnijifaktorličnoguspjeha. Kadimamosamopouzdanje, osjećamo se kreativno i ispunjeno. Kadanemamosamopouzdanja, kočenasnesigurnost, sumnje i strahovi. Veoma je značajno da osobaimapozitivnusliku o sebi. Akotoostvarimale su šanse da ćedoživjetikrizuidentitetaili da ćepastipodnegativanutjecajvršnjaka.
NEZADOVOLJSTVO ZBOG IZGLEDA • Nezadovoljstvo zbog izgleda obično dolazi do izražaja zbog opšteg nezadovoljstva životom. • Ono što osjećaš prema svom tijelu predstavlja refleksiju tvog emotivnog i duhovnog stanja. Postoji naravno i opcija da si konkretno nezadovoljan/na nekim dijelovima tijela na kojima moraš poraditi. • Šta učiniti? Redovna vježba i pravilna prehrana sigurno pomažu. Ali ipak, ako dovedeš u red svoj život, izgled će doći sam po sebi. Ako ne, razmisli o neki drugim životnim promjenama. Umjesto da jedeš i piješ kada si nesretan/na, razmisli u čemu je problem.
- Trikovizasamopouzdanje • Ne uspoređuj se s top-modelima, onipredstavljajuvrlomalipostotakpopulacije pa prema tome ne mogupredstavljatinormu; • - Ignoriši dijelovetijelakojima nisi zadovoljan/na, umjesto toga koncentriši se na one kojimajesizadovoljan/na.
KAKO STEĆI SAMOPOUZDANJE U DRUŠTVENOM ŽIVOTU • Pruži i drugima ohrabrenje i podršku, to će i tebe i ostale činiti zadovoljnijim. • Dobar društveni život i lijepa prijateljstva odlično djeluju na naše samopouzdanje, a obrnuta situacija djeluje suprotno. • Šta učiniti, kako to ostvariti? • Sve što potiče tvoj društveni život, pa i uključivanje u različite aktivnosti, pomoći će ti da se osjećaš dobro. No, šta učiniti ako te društveni život katkada čini nervoznim... Trik je u tome da se ponašaš što prirodnije. Ljudi vole biti okruženi ljudima koji su iskreni, otvoreni i zainteresovani za njih.
Trikovizasamopuzdanje • - Provodiviševremena s ljudimakojiteinspirišu i s kojima se osjećašugodno; • - Ne boj se prekinutiprijateljstvakojavišenemajusmisla; • - Akorazgovaraš s nekimkogasitekupoznao/la, nastoj da razgovortečepozitivno.
KAKO STEĆI SAMOPOUZDANJE NA RADNOM MJESTU • Zbog čega možemo uživati u ispunjenom društvenom životu, ravnopravnoj vezi, te finansijskoj nezavisnosti i uspješnoj karijeri, a ipak ne vjerovati dovoljno u sebe? • Kako bismo se zaista dobro osjećali, potrebno nam je unutrašnje samopuzdanje, ali i ono vanjsko. Stručnjaci tvrde da pravo samopouzdanje čine četiri komponente: ljubav prema sebi, poznavanje sebe, osjećaj smjera, te optimizam. Mnogi ljudi djeluju sigurno, ali to ne znači da se tako uvijek osjećaju i u sebi.
Sigurnostosobeuključujesposobnostzadobrukomunikaciju, kompetentannastup, tesposobnostkontroleemocija. Jedan od glavnih "rušitelja" samopouzdanjazasigurno je stres. Dokle god si pod stresom, ne možeš se osjećatisigurnim/om. • Ljudizapočinjuživot s potencijalomzasamopouzdanje, alivrlolako se tipozitivniosjećajimogu "uništiti". Osim toga, akosikaodijete bio/la zapostavljan/a, odbijen/a u ljubaviilisuteprijateljiizigrali, postojivelikavjerovatnoća da ćetvojesamopouzdanjebitipoljuljano i da gamorašpopraviti.
Danas je zamnogekarijeranavrhuljestviceprioroteta i to je, tvrdepsiholozi, dobro. Posaonamdajeosjećajvrijednosti i sigurnosti pa je stogadobarzapsihičkozdravlje. No, situacije u kojima se naposluosjećašloše, zbognemogućnostinapredovanja, nekevrsteugnjetavanjailinečegadrugog, imajunegativanutjecajnatvojesamopouzdanje. • Štaučiniti? Učinisvojposaovažnimdijelomživotnogaplana. Budi hrabar/ra i akoosjetiš da tetretirajunepravedno, jasnoizrecisvojemišljenje i argumente. Ako i dalje nema pomaka, razmisli o prelasku na novo radno mjesto.
Trikovizasamopouzdanje • - Dolazinaposaosvakodnevno 15 minutaranije - to ćetidativremenazaplaniranje, a time ćešdobitinasamopouzdanju; • - Bori se za sebe i svoja prava na smiren i pristojan način; • - Pruži i drugima osjećaj ohrabrenja i podrške, to će i tebe i ostale činiti zadovoljnijima.
PRIPADANJE GRUPI VRŠNJAKA • U adolescenciji se javljapotrebazaoslobađanjem od zavisnosti o roditeljima, a istovremeno i pokušajodržavanjaveze s njima. Adolescenti, s obzirom da jošnisurazvilisvojidentitet, imajuznačajnupotrebupripadatinekojgrupi, a pripadanjenekojgrupiuvijekzahtijevaprilagođavanjeponašanja, razmišljanja i osjećanjagrupnimstandardima. Mladiuglavnomdijelevrijednostisvojevršnjačkegrupe. Vršnjačkagrupa se možeodnositinadvanajboljaprijatelja, malugrupubliskihprijateljailiparova.
Ako je adolescent povezansagrupomvršnjakakojaimapozitivnenorme i vrijednosti i on samćetakvevrijednostiprihvaćati. S drugestrane, akonjegoviprijateljiimajudevijantnenorme, postojevelikešanse da će i on samprihvatititakvenorme. Iako se u ranojadolescencijipovećavapodložnostpritiscimagrupevršnjaka, a opadaoslanjanjenamišljenjeroditelja, adolescenti se razlikuju u tome kolikosupodložniuticajudrugih.
Roditeljidirektnoutičuna to s kimće se djecadružitiakobirajunaselje u kojemžive, školu, vjerske, kulturne i drugeorganizacije u kojimaadolescentisudjeluju. Oni i posrednotj. indirektnoutičunaizborprijatelja i vršnjaka s kojimaće se dijetedružititakoštopotičurazvojodređenihosobinaličnosti i oblikaponašanjasvojedjece. Adolescenti se ne priključujuslučajnoodređenojgrupivršnjaka, većihbirajupremasličnosti. Pritiscigrupesamopojačavajuvećpostojećesklonostinatemeljukojih je adolescent izabraobaštugrupu.
TRAŽENJE VLASTITOG IDENTITETA • Stvaranje identiteta tokom mladenačke dobi svodi se na definisanje sebe samog kao jedinstvenog bića koje u društvene odnose ulazi sa odgovornošću i ličnom slobodom. Ukoliko preuzimamo pravila i stavove ili nam se oni nameću ili prihvatamo vrijednosti drugih bez ličnog promišljanja, onda ne djelujemo u skladu sa svojim identitetom, već identitetom autoriteta ili grupe za kojom se povodimo. Mi smo tada samo kopija drugih.
SAMOSTALNOST • Izgrađivanjeidentiteta u bliskoj je vezisapostizanjemsamostalnosti. • Emocionalnasamostalnost se odnosina samostalnost u bliskimodnosima, prijesvegapremaroditeljima. Odnosizmeđuroditelja i djeceprolazitokomživotakrozrazličitepromjene, štozavisi, izmeđuostalog, i od toga koodlučuje, kakav je uticajroditelja i djetetajednihnadruge, kolikočesto se viđaju i u kojojmjerisuzavisnijedni o drugima. Može se činitikao da sutinejdžeripotpuno nezavisni, oni se čakmogu i odricatiroditeljailionogštoonizastupaju, ali je ispodpovršinepsihološkazavisnostjošuvijekvelika.
. Tinejdžer vremenom preuzima sve veću odgovornost za samoga sebe i svoje postupke, a što je emocionalno zreliji, roditelji ga više doživljavaju kao odraslu osobu. • Samostalnost postupaka se odnosi na sposobnost donošenja odluka i njihovog sprovođenja. Postoji popularna, ali nešto iskrivljena slika o tinejdžerima kao buntovnicima bez razloga. Motiv te borbe je rijetko postizanje nezavisnosti, a puno češće rezultat uticaja vršnjaka. Što je tinejdžerova težnja za nezavisnošću od roditelja veća, to se zavisnost o vršnjacima povećava. U kasnijoj dobi ipak jača sposobnost mladih da se odupru pritisku društva. Istinska samostalnost odnosi se na nezavisnost u donošenju odluka i vlastitih izbora.
Tokom tinejdžerskog doba znatno se poboljšava sposobnost donošenja ličnih odluka, npr. procjena rizika, promišljanje o posljedicama, odlaganje trenutnog zadovoljenja potreba, upoređivanje različitih mogućnosti izbora, itd. • Samostalnost vrednovanja odnosi se na razvijanje sistema vrijednosti, normi za moral, politiku i vjeru. Mladi postaju sve sposobniji da apstraktno razmišljaju, sve više se interesuju za različite političke i vjerske ideologije, što im olakšava ovaj oblik samostalnosti.
BLISKOST • Bliskost u smislu bliskog odnosa koji se zasniva na zajedništvu, solidarnosti i brizi, predstavlja veoma bitno područje za tinejdžere. Bliskost je također povezana sa pitanjem ličnog identiteta. U bliskom odnosu dvije osobe djelomično srastaju, ali i dalje zadržavaju svoje zasebne lične identitete. Bitno je i unutar zajedništva zadržati svoju individualnost. Tinejdžeri najprije moraju razviti svoj identitet pa tek onda mogu postati bliski s nekim drugim – u suprotnom postoji opasnost da ih bliskost zaplaši time da će biti progutani od strane drugog bića i izgubljeni kao ličnost. U odnosu između dva ljudska bića koja još nisu razvila svoje identitete ili svoju samostalnost, može se izvana činiti kao da su veoma bliski, iako je zapravo riječ o površnoj bliskosti.
TO KAKO VIDIMO SEBE, KAKO OPISUJEMO SEBE I SVOJA UNUTRAŠNJA STANJA zove se SLIKA O SEBI ILI SPOZNAJA SEBE. • Spoznavanje sebe je težak i složen zadatak. Dijete počinje spoznavati sebe već u prvim mjesecima života, kada gradi povjerenje u svoje roditelje.
Dijeteupoznajesebeigrom, a odnospremasebigradiponajprijenaosnovu roditeljskogreagovanjapremanjemu - naosnovukomentarakoje mu odrasliupućuju, naosnovuonogaštoroditelji o njemumisle, kada i kakogahvale, kada i zbogčegagakude....
TI RODITELJSKI KOMENTARI, MIŠLJENJA, POHVALE, POKUDE, PRIMJEDBE... ODLUČUJUĆI SU ZA DJETETOVO VIĐENJE SEBE, ILI KAO VRIJEDNE ILI KAO MANJE VRIJEDNE OSOBE.
KADA DIJETE IMA ZDRAV, POZITIVAN ODNOS PREMA SEBI(pozitivnusliku o sebi) ono: • poznaje sebe, poznaje svoje najbolje i najslabije strane, poznaje svoje prednosti i ograničenja, zna što može, a što ne može, zna u čemu je dobro, a na čemu još treba raditi.... • prihvaćasebetakvimkakvo jest • volisebe
POZITIVAN ODNOS PREMA SEBI (pozitivna slika o sebi) PRIDONOSI DJETETOVU: • samopouzdanju, samopoštovanju, njegovoj sigurnosti u sebe • boljem školskom uspjehu • skladnijim odnosima s drugima, pozitivnom odnosu prema drugima, povjerenju u druge • razvoju emocionalne stabilnosti • povećanju vjerovatnoće uspješnog "nošenja" sa stresom u životno nepovoljnim situacijama.
ŠTO NIJE DOBRO ČINITI, jer stvara kod djeteta osjećaj manje vrijednosti i nesigurnosti: • govoriti mu i stvarati osjećaj da nikada nije dobro • posramljivati ga • uspoređivati ga s drugom djecom, s braćom, sestrama • upozoravati ga samo na nespretnost • govoriti takozvane "ubijajuće tvrdnje", naprimjer: • - "To je glupa ideja. To su gluposti. Ti znaš da to nije moguće."
- "Jesi li lud ? Šališ se." • - "Ti sistvarnočudan." • -"Nemamvremenazatebe." • - "Nikada se nećešpromijeniti." • - "Stidimte se." • - "Sramtebilo. Stidi se." • - "Ništati ne možešnapravitidobro." • - "Opetti. Znalasam." • - "Ti to ne možeš."
DOBRO JE ZNATI I "IMATI NA UMU": • djetetu su potrebna pravila i nadzor, ali i NEZAVISNOST I SLOBODA IZBORA • dijete je DOBRONAMJERNO • dijete je DIVNO I DRAGO U SVOJOJ VLASTITOJ JEDINSTVENOSTI, IZVORNOSTI I NEPONOVLJIVOSTI i onda kada je drukčije od nas i naše vizije "poželjnog djeteta".
RODITELJSKA LJUBAV I PRIHVAĆANJE NAJVAŽNIJI SU ZA STVARANJE DJETETOVA POZITIVNOG ODNOSA PREMA SAMOME SEBI.