Aktuelna ekonomska situacija i uloga Centralne banke BiH

1. Aktuelna ekonomska situacija i uloga Centralne banke BiH Tribina o sadašnjoj privrednoj situaciji u USK dr Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH Bihać, 18. 12. 2009.

2. Glavni ekon. indikatori u BiH za 2008. i 2009.

3. Ključna pitanja za Bosnu i Hercegovinu • Kako se male i otvorene ekonomije mogu braniti od eksternih šokova? • Odgovor fiskalne vlasti na ekonomsku krizu koju su uzrokovali eksterni šokovi (Stand-by aranžman vrijedan 1,2 mlrd. EUR); • Odgovor monetarnih vlasti (održavanje likvidnosti, finansijska stabilnost); • Ponašanje komercijalnih banaka tokom krize; • Bečka inicijativa (devet banaka); • Uticaj krize na građane, klijente i kompanije; • Lekcije: Da li ćemo izvući pouku za budućnost?

4. Pogoršanje ekonomskih pokazatelja za BiH • Domaći rizici za finansijsku stabilnost imaju izvore u potencijalnoj ugroženosti fiskalne pozicije BiH i strukturi finansiranja deficita tekućeg računa (rast BDP-a u prethodnim godinama bio u prosjeku 6%, dok je -3% projekcija za 2009). • Pogoršanje fiskalne pozicije u BiH u 2008. zabilježeno je kako s prihodovne tako i s rashodovne strane (16%). • Pogoršanju fiskalne pozicije s rashodovne strane doprinijele su ranije odluke o socijalnim davanjima, povećanje plata u javnoj upravi i povećanje tekuće vladine potrošnje u 2008.

5. Pogoršanje ekonomskih pokazatelja za BiH • U 2008. deficit tekućeg računa je iznosio 3,68 milijardi KM (14,6% BDP-a), a u odnosu na 2007. uvećan je prvenstveno zbog produbljivanja trgovinskog deficita za 1,33 milijarde KM. • U prvih devet mjeseci 2009, došlo je do smanjenja izvoza za 21,4% i uvoza za 26,1%; spoljnotrgovinski deficit manji je za 2,12 mlrd. KM ili 29,5% u odnosu na isti period 2008.

6. Analizom grupa proizvoda koji se proizvode na domaćem tržištu došli smo do sljedećih podataka o nesrazmjernosti uvoza i izvoza: Potencijalni rizici po finansijsku stabilnost:Trgovinski deficit

7. Finansijski sektor u BiH • Finansijski sektor u BiH čine: • Bankarski sektor; • Mikrokreditni sektor; • Leasing kompanije; • Osiguravajuća društva; • Investicijski fondovi. • Aktiva finansijskih posrednika u 2008. zabilježila je znatno sporiji godišnji rast (svega 5%) u odnosu na prethodnu godinu (33,4%). • Porast aktive u 2008. zabilježen je kod svih finansijskih posrednika osim kod investicijskih fondova (smanjenje aktive za 28% u odnosu na 2007).

8. Struktura finansijskog sektora u BiH • Bankarski sektor dominira finansijskim sistemom u BiH. Udio aktive ovog sektora u aktivi finansijskog sistema na kraju 2008. je iznosio 80,9%.Na kraju 2008, 95% ukupne aktive i 88,4% prosječnog dioničkog kapitala bilo je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom. Veliki procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH. • Tabela 1: Vrijednost imovine finansijskih posrednika

9. Izvještaj o finansijskoj stabilnosti • Finansijska stabilnost predstavlja stanje u kojem finansijski sistem može apsorbovati šokove bez značajnih poremećaja i čije funkcionisanje nema negativne uticaje na ekonomiju. • Izvještaj o finansijskoj stabilnosti (IFS) 2007 i IFS 2008 dostupni na www.cbbh.ba • IFS treba da utiče na: • Unapređivanje razumijevanja (i podsticanje dijaloga) o rizicima za finansijske posrednike u makroekonomskom okruženju (awareness); • Upozoravanje finansijskih institucija i drugih učesnika na tržištu na mogući kolektivni uticaj pojedinačnih akcija (procikličnost); • Stvaranje konsenzusa o finansijskoj stabilnosti i poboljšanje finansijske infrastrukture (stvaranje sinergije između svih dijelova finansijskog sektora).

10. Izvještaj o finansijskoj stabilnosti • CBBiH kvartalno kompilira odabrane indikatore finansijskog zdravlja (FSI) na državnom nivou za depozitne institucije na osnovu podataka koje dostavljaju entitetske agencije za bankarstvo za banke iz svoje nadležnosti. • FSI su grupisani u pet kategorija: kapital, kvalitet aktive, profitabilnost, likvidnost i devizni rizik. • FSI na kraju prve polovine 2009. bilježe smanjenje svojih vrijednosti, pogotovo u kategorijama kvalite aktive i profitabilnosti.

11. Testovi na stres • Predstavljaju vrstu analize koja služi za identifikaciju potencijalnih rizika u sistemu i mjerenja sposobnosti sistema da apsorbuje šokove koji su malo vjerovatni ali imaju jake posljedice. • Ovakve vrste analiza najčešće uključuju dvije vrste scenarija: blagi i ekstremni. • Blagi scenario uzima u obzir kreditni rizik i rizik kamatnih stopa. Rezultati testova na stres ne ukazuju na prisutan rizik u slučaju šokova iz blagog scenarija. • Ekstremni scenario uključuje, pored kreditnog rizika i rizika kamatnih stopa, devizni rizik i rizik likvidnosti. Dobiveni rezultati prema navedenom scenariju ukazuju da je vjerovatnoća dešavanja ekstremnog scenarija veoma mala.

12. FSI za depozitne institucije • Pogoršanje uvjeta poslovanja, te opšti pad standarda stanovništva, kao posljedica ekonomske krize, doveli su do znatnog porasta nekvalitetnih kredita, koji su uzrokovali pogoršanje kvalitete aktive (NPL 2,8% od ukupne aktive). • Povećanjem nekamatnih rashoda od 6,5% na kraju drugog kvartala 2009. u odnosu na isti period 2008. rezultiralo je smanjenjem prihoda od 42%, a time i ukupne profitabilnosti bankarskog sistema. • Tabela 2: FSI za drugi kvartal 2008. i 2009.

13. Ukupna potraživanja

14. Kreditni potencijal i kamatne stope • Restriktivan pristup banaka u kreditiranju u 2009, ekstenzivna procjena rizika • Promjena fokusa sa štednje na potrošnju – potražnja za depozitima dovela do značajnog povećanja pasivnih i aktivnih kamatnih stopa

15. Potraživanja • Na kraju jula/srpnja 2009. ukupna potraživanja nevladinog sektora zabilježila su smanjenje od 2,3% u odnosu na kraj prethodne godine, odnosno godišnju stopu rasta od 1,5%.

16. Potraživanja i kreditni rizik • Rast kamatnih stopa na novoodobrene kredite i stare plasmane s varijabilnom kamatnom stopom povećava rizik otplate kredita.

17. Tržište kapitala u BiH • Pad domaćeg tržišta kapitala prouzrokovan je ekonomskim i političkim prilikama u zemlji, kao i svjetskom ekonomskom krizom. • Promet na obje berze u 2008. je smanjen za 63% u odnosu na 2007. • Zabilježen pad vrijednosti dionica na kraju 2008. u rasponu od 60% do 70%. • Tabela 3: Tržišna kapitalizacija

18. Tržište kapitala • Neto vrijednost imovine fondova na kraju 2008. manja je za 30% u odnosu na kraj 2007. • Budući razvoj tržišta kapitala će ovisiti kako od zbivanja na svjetskim tržištima tako i od političkih i ekonomskih dešavanja u zemlji, efikasnosti procesa privatizacije, te reforme penzionog sistema.

19. Tržište osiguranja • Tržište osiguranja u BiH je još uvijek nedovoljno razvijeno. • Nedostatak navika građana da pored obaveznog uzimaju i dodatna osiguranja. • Nepovoljne ekonomske prilike u zemlji. • Za razliku od aktive koja je porasla 4,3%, dobit osiguravajućih društava u 2008. manja je za 37,6% u odnosu na 2007. • Premija osiguranja u 2008. je iznosila 1,8% BDP-a.

20. Tržište osiguranja

21. Tržište leasinga • Znatno povećanje finansiranja putem leasinga u prethodnim godinima. • Zakonska regulativa predstavlja kočnicu u poslovanju leasing kuća na teritoriju cijele države. • Prema zakonima o leasingu u RS (novembar 2007) i FBiH (decembar 2008), nadzor nad poslovanjem leasing kuća vrše entitetske agencije za bankarstvo. • Krajem 2008. leasing kuće su pooštrile kriterije za procjenu boniteta klijenata, te prebacile fokus finansiranja s nekretnina na pokretnu imovinu, prvenstveno vozila i opremu.

22. Tržište leasinga

23. Mikrokreditne organizacije • Poslovanje mikrokreditnih organizacija u BiH zakonski je regulisano od 2007, a uloga supervizora mikrokreditnog sektora dodijeljena je entitetskim agencijama za bankarstvo. • Aktiva mikrokreditnog sektora u 2008. iznosila je 1,21 milijardu KM, što je za 28% više nego u 2007. • Najveći dio aktive MKO se odnosi na kredite (92,1%), a u strukturi kredita čak 97,3% čine krediti stanovništvu. • Pokazatelji profitabilnosti u 2008. su na znatno većemnivou nego u bankarskom i ostalim finansijskim sektorima: ROA 3,8% i ROE 18,1%. • Značajan rizik za povećanje NPL.

24. Preporuke za finansijski sektor • Dalje razvijanje svjesnosti da finansijska stabilnost nije odgovornost samo Centralne banke BiH, nego svih aktera finansijskog tržišta i vladinih politika. • Razvijati nadzor svih segmenata finansijskog sektora. • Raditi na daljem razvijanju prekogranične supervizije.

25. Preporuke za realni sektor Podsticanje razvoja infrastrukture u oblasti standarda, certificiranja i kvaliteta, u skladu sa pravilima EU Usmjeravanje na razvoj i jačanje domaćih kapaciteta, posebno subvencije proizvodnje hrane Razvijati elektroenergetske kapacitete Naročitu pažnju treba obratiti na izvozne kapacitete zemlje, i to na sirovinsku komponentu izvoza, tu granu ne treba eksploatisati, nego se fokusirati na razvoj i izvoz finalnih grupa proizvoda. Disciplinovanje fiskalne politike, odnosno zadržati uravnoteženje budžeta Vršiti analizu deficita i subvencionirati sektore čija proizvodnja može substituirati uvoz

26. Preporuke vladama Zaustavljanje politike rasta plata u javnom sektoru koja je prisutna od početka tekuće godine Uvođenje adekvatne olakšice i subvencije poljoprivrednim proizvođačima Nastaviti proces privatizacije Utvrđivanje strategije razvoja i očuvanja domaće poljoprivrede Pojačati aktivnosti na privlačenju direktnih stranih ulaganja Kreirati odgovarajuću socijalnu politiku u cilju zaštite najsiromašnijih Raditi na dugoročnom stvaranju političke stabilnosti

27. Hvala na pažnjihttp://www.cbbh.ba