MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić

1. MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić

2. SADRŽAJ: • OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA • PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM • INSTRUMENTI PLAĆANJA

3. OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA

4. Uvod KRIZA 1929-32.god., GOSPODARSKE POLITIKE IZLASKA IZ KRIZE, RAT…. DOSLJEDNO TOME OBNOVA I DVAJU SUSTAVA MEĐUNARODNE RAZMJENE….

5. CILJEVI I INSTITUCIJE SUSTAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA OSNOVNI JE CILJ OBNOVA SUSTAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA JER ON NAJEFIKASNIJE POVEĆAVA: PROIZVODNJU I ZAPOSLENOST, NACIONALNI DOHODAK I ŽIVOTNI STANDARD STANOVNIŠTVA

6. ZA TO JE BILO NEOPHODNO: RAZRIJEŠITI PROBLEMATIKU DEVIZNIH TEČAJEVA, DEVIZNE LIKVIDNOSTI I KONVERTIBILNOSTI VALUTA RAZRIJEŠITI PROBLEME FINANCIRANJA OBNOVE I RAZVITKA ZEMALJA, TE UTVRDITI PRAVILA I OSIGURATI MEHANIZME ZA STABILNU RAVNOPRAVNU VANJSKU TRGOVINU

7. CILJEVI SU SE TREBALI OSTVARIVATI KROZ TRI MEĐUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE: MMF, IBRD (WB) I ITO. PRVE DVIJE SE USPJELO OSNOVATI ALI UMJESTO ŽELJENE ITO NASTAJE GATT…

8. OSNOVNO O MMF-u IZVORNI SU CILJEVI MMF-a BILI: OBNOVA I OČUVANJE STABILNIH TEČAJEVA VALUTA ČLANICA, OBNOVA KONVERTIBILNOSTI VALUTA,

9. POSTUPNO UKIDANJEOGRANIČENJA NA TEKUĆE TRANSAKCIJE I OBNOVA SUSTAVA MULTILATERALNIH PLAĆANJA,

10. OSIGURANJE ZAJMOVA ČLANICAMA KAKO BI SE SMANJILE POTREBE ZA DEVALVACIJAMAI OGRANIČENJIMA MEĐUNARODNIH PLAĆANJA, DEFINIRANJE PRAVIILA ZA DEVALVACIJE I REVALVACIJE….

11. STVOREN JE UGLAVNOM PO KONCEPCIJISAD-a……… ULOGA DOLARA I ZLATA I IMPLICITNI UVJETI SUSTAVA.

12. TRANSFORMACIJA SUSTAVA: DEVALVACIJA DOLARA, UKIDANJE KONVERTIBILNOSTI DOLARA ZA ZLATO, DEMONETIZACIJA ZLATA, PRIJELAZ NA FLUKTUIRAJUĆE TEČAJEVE …

13. «ITO», «GATT» I «WTO» PREGOVORI 1946.-47. god. HAVANSKA POVELJA I NASTANAK GATT-a PREGOVARAČKE RUNDE I POSTIGNUĆA GATT-a URGVAJSKA RUNDA (1983.-1994.) I OSNIVANJE WTO

14. SVJETSKA TRGOVINSKAORGANIZACIJA -WTO- OSNOVANA JE 14.04.1994. god. SPORAZUMOM U MARRAKESHU DJELUJE OD POČETKA 1995. god.

15. CILJEVI I NAČELA WTO OSNOVNI CILJ JE OSTAO ISTI:DALJNJI RAZVITAK SUSTAVA SLOBODNEMULTILATERALNE RAZMJENE ČIME SE: POVEĆAJE PROIZVODNJA ROBA I USLUGA, ZAPOSLENOST, DOHOCI I POTRAŽNJA, TE UKUPAN ŽIVOTNI STANDARD

16. U ZAKLJUČCIMA IZ MARRAKESHA NAVODE SE I SLJEDEĆI CILJEVI: OSIGURANJE PROVEDBE SKLOPLJENIH MULTILATERNIH SPORAZUMA, ORGANIZIRANJE NOVIH PREGOVORA O DALJNJOJ LIBERALIZACIJI TRGOVINE, PRAĆENJE I NADZOR TRGOVINSKIH POLITIKA ČLANICA, OSIGURANJE MEĐUNARODNOG SUDIŠTA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA

17. POMAGANJE SLABIJE RAZVIJENIH ČLANICA, SURADNJA S OSTALIM GLOBALNIM GOSPODARSKIM ORGANIZACIJAMA, TE POŠTIVANJE I PROMICANJE NORMI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA..

18. OSNOVNA NAČELA SUSTAVASU: NAČELO NEDISKRIMINACIJE NAČELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI, NAČELO DALJNJE LIBERALIZACIJE….

19. NAJVAŽNIJI MULTILATERALNI SPORAZUMI U OKVIRU WTO JESU: GATT 1994, GATS («GENERAL AGREEMENT ON TRADE IN SERVICES»), i TRIPS («TRADE RELATED ASPECTS OF INTELLECTUAL PROPERTY RIGHTS» – TRGOVINSKI ASPEKTI PRAVA NA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO) I SPORAZUMI O KLJUČNIM POSTUPCIMA I PROCEDURAMA VANJSKOTRGOVINSKIHPOSLOVA

20. OD OVIH POSLJEDNJIH NAJVAŽNIJI JESU: SPORAZUM O ANTIDAMPINGU, SPORAZUM O TEHNIČKIM PREPREKAMA TRGOVINI, SPORAZUM O CARINSKOJ VRIJEDNOSTI ROBE, SPORAZUM O PRAVILIMA O PODRIJETLU ROBE,

21. SPORAZUM O POSTUPKU IZDAVANJA UVOZNIH DOZVOLA, SPORAZUM O SUBVENCIJAMA, SPORAZUM O SANITARNIM I FITOSANITARNIM MJERAMA..

22. HRVATSKA I MEĐUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE ODMAH PO OSAMOSTALJENJU, AUTOMATSKI JE POSTALA ČLANICOM OUN A TIME I MMF-a I WTO-a. PRIPADALO JOJ JE I ČLANSTVO U GATTu, ALI ... POSTUPAK PRIMITKA U GATT TRAJAO JE OD SREDINE 1993. DO STUDENOG 2000. god.

23. OSNOVE HRVATSKOG DEVIZNOG SUSTAVA

24. SUSTAV JE DEFINIRAN DOMAĆIMDEVIZNIMPROPISIMA KOJI PAK MORAJU BITI U SKLADU S PRAVILIMA MMF-a

25. DEVIZNI PROPISI JESU RAZLIČITI: • ZAKONSKI I • PODZAKONSKI AKTI….

26. NAJVAŽNIJI ZAKONSKI PROPISI JESU • ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU, • ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI, • ZAKON O BANKAMA, ITD.

27. PODZAKONSKI AKTI JESU RAZNE ODLUKE, NAREDBE, UPUTE I SL. Takva je npr. “ODLUKA O NAČINU OBAVLJANJA PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM”…

28. OSNOVNI POJMOVI I TERMINI • VALUTA (STRANA), EFEKTIVNI STRANI NOVAC, • DEVIZE, • KONVERTIBILNE DEVIZE, • TEČAJ, • REZIDENTI, • OVLAŠTENE BANKE, • KORESPODENTNE BANKE, • BILANCA PLAĆANJA…

29. DEVIZNO SE TRŽIŠTEDEFINIRA KAO SVE (LEGALNE) KUPNJE I PRODAJE DEVIZA KOJE SE OBAVLJAJU U ZEMLJI I TO: • IZMEĐU MINISTARSTVA FINANCIJA I HNB • IZMEĐU HNB I OVLAŠTENIH BANAKA • IZMEĐU SAMIH OVLAŠTENIH BANAKA

30. IZMEĐU OVLAŠTENIH BANAKA I DUGIH OSOBA, TE • SVE KUPNJE I PRODAJE EFEKTIVNOG STRANOG NOVCA KOJE OBAVLJAJU OVLAŠTENE OSOBE…

31. TEČAJ KUNE FORMIRA SE SLOBODNO NA DEVIZNOM TRŽIŠTU….. OBJAVLJUJU SE SVAKODNEVNO I PRIMJENJUJU SE NASVE TRANSAKCIJE S INOZEMSTVOM KAO I NA ONE U ZEMLJI

32. PRI TOM SE U NEPOSREDNOJ KUPOPRODAJI DEVIZA IZMEĐUOVLAŠTENIH BANAKA PRIMJENJUJU UGOVORENITEČAJEVI… VRSTE TEČAJEVA: KUPOVNI PRODAJNI I SREDNJI…

33. PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM • OPĆENITO… • SUDIONICI…

34. SREDSTVA PLATNOG PROMETA JESU: • KONVERTIBILNE DEVIZE • KUNE, • NETRANSFERABILNE DEVIZE, • EFEKTIVNI STRANI NOVAC, • PREMA PLATNIM SPORAZUMIMA RH I DRUGE ZEMLJE • ROBE….

35. INSTRUMENTI PLAĆANJA U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI

36. U OSNOVI POSTOJE DVIJE VRSTE PLAĆANJA: • gotovinsko i • plaćanje na kredit..

37. GOTOVINSKO KORISTIMO U SLUČAJEVIMA • poslova manjeg opsega • … manjih vrijednosti • jednokratnih isporuka, itd.

38. PLAĆANJE NA KREDIT koristimo u suprotnim slučajevima… … zapravo, plaćanje na kredit je stvar konkurentske prednosti…

39. U ODNOSU NA TIJEK POSLA, PLAĆANJE MOŽE BITI: • prije isporuke • tijekom isporuke • nakon isporuke • kombinirano…

40. NAJČEŠĆI INSTRUMENTI PLAĆANJA JESU • DOKUMENTARNI AKREDITIV • BANKOVNA DOZNAKA • DOKUMENTARNA NAPLATA – ROBNI INKASO • TRGOVAČKO KREDITNO PISMO • ČEKOVI • MJENICA

41. DOKUMENTARNI AKREDITIV (The Letter of Credit - L/C) …instrument plaćanja kojim nalogodavac preko akreditivne banke stavlja na raspolaganje korisniku određeni iznos deviza koje on može naplatiti tek pošto ispuni određene uvjete…

42. Osnovni sudionici u plaćanju akreditivima jesu • nalogodavac(Applicant for the Letter of Credit), • akreditivna banka (The Issuing bank); • korisnik(The Beneficiary), • imenovana banka(The Nominated Bank)

43. Shema otvaranja akreditiva NALOGODAVAC KORISNIK AKREDITIVNA BANKA POTVRĐUJUĆABANKA

44. Shema korištenja akreditiva NALOGODAVATELJ KORISNIK AKREDITIVNA BANKA POTVRĐUJUĆA BANKA

45. Akreditivni uvjeti jesu: • osobe • dokumenti • rokovi

46. Akreditivni dokumenti jesu • robni dokumenti, • dokumenti o otpremi robe, • dokumenti o osiguranju, • ostali dokumenti…

47. Razlikujemo akreditive • po viđenju(by sight payment), • uz odgođeno plaćanje (by deferred payment), • s akceptom mjenice(by Acceptance) • s isplatom mjenice ili dokumenata (by negotiation

48. Prema odnosu akreditivne banke i korisnika razlikujemo: • opozive i neopozive • potvrđene i nepotvrđene • prenosive i neprenosive • obnovljive i neobnovljive • s crvenom ili zelenom klauzulom • podakreditive…

49. BANKOVNA DOZNAKA je nalog komitenta (uvoznika, dužnika) banci da, na teret njegovih sredstava, isplati stranoj osobi (dobavljaču, vjerovniku) navedeni iznos deviza

50. Najčešće se koristi za • PLAĆANJA MANJIH IZNOSA • ZA PLAĆANJE UNAPRIJED • ZA PLAĆANJE AVANSA • ZA OTPLATU ANUITETA TE • ZA NEROBNA PLAĆANJA …