1 / 24

CESTOVNI PROMET U RH

Hrvatska gospodarska komora Sektor za promet i veze. CESTOVNI PROMET U RH. Dario Majić Voditelj Grupacije teretnog prometa Zagreb 16.05.2013. VAŽNOST PROMETA.

dolf
Download Presentation

CESTOVNI PROMET U RH

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Hrvatska gospodarska komora Sektor za promet i veze CESTOVNI PROMET U RH Dario Majić Voditelj Grupacije teretnog prometa Zagreb 16.05.2013.

  2. VAŽNOST PROMETA Promet je od temeljne važnosti za naše gospodarstvo i društvo. Mobilnost je od vitalnog značaja za unutarnje tržište i za kvalitetu života građana i građani moraju uživati svoju slobodu kretanja. Prijevoz omogućuje gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta: on mora biti održiv u svjetlu novih izazova s kojima se suočavamo. Promet je globalnog karaktera, i svako učinkovito djelovanje zahtjeva jaku međunarodnu suradnju. 2

  3. VAŽNOST PROMETA • Udio djelatnosti H u ukupnom BDP-u RH 2010. godine bio 6.3 % • 61 173 zaposlenih u području Hpredstavljalo je 5. 4 % ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj. 3

  4. DJELATNOST KOPNENOG PRIJEVOZA Aktivno je ukupno 2 179 pravnih osoba cestovnim prijevozom putnika bavi nešto više od 15% registriranih poduzeća. Najveći broj poduzeća, njih 1 810 – preko 83%, se bavi cestovnim prijevozom robe. U ovoj djelatnosti zaposleno je krajem 2011. god. 22 195 osoba.

  5. DJELATNOST KOPNENOG PRIJEVOZA Ukupni prihodi poslovnih subjekata u djelatnosti cestovnog prometa u 2011. god. su oko 8 milijardi kuna Djelatnost cestovnog prijevoza robe uprihodila oko 5.9 milijardi kuna u 2011. god.

  6. CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA U 2011. god. ukupno je prevezeno 125 mil. tona tereta, te podaci govore da je dominantni vid prijevoza cestovni sa 60% ukupno prevezene robe dakle 74.6 mil. tona, pomorski sa 24%, željeznički sa 10%, cjevovodni sa 6%, a udio zračnog i prijevoza na unutarnjim vodama u prijevozu tereta je zanemariv. 6

  7. CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA U prijevozu tereta prisutan je u 2011. god. pad ukupno prevezenih količina robe i to ukupno za 2.6%, a najmanji pad doživio je segment cestovnog prijevoza koji je u odnosu na 2010. god. smanjen za samo 0.4% 7

  8. GEOPROMETNI POLOŽAJ RH Geoprometni položaj RH - izrazito povoljan, • jedina država središnje Europe koja je i panonska i mediteranska, • spaja jugoistok Europe i Malu Aziju • leži na dva koridora • prvi zapadna Europa - Crno more, • drugi istočna Europa i Baltik - Mediteran

  9. CESTOVNA VOZILA U Republici Hrvatskoj registrirano je više od 1 500 000 osobnih vozila, 157 000 teretnih vozila i 4877 autobusa. Tomu se mora pridodati još 250 000 traktora i priključnih vozila i više od 62 000 motocikala Ukupan broj registriranih motornih vozila nešto je manji od dva miliona, što je porast od 31.8% u prošlom desetljeću. 9

  10. CESTOVNA TERETNA VOZILA Dolaskom globalne krize broj novoregistriranih vozila se prepolovio i pao na 64 000 u 2010. god. Posebno je to izraženo u segmentu gospodarskih vozila gdje je broj novoregistriranih autobusa i teretnih kamiona tri puta manji nego u 2008. god. 10

  11. VOZAČI Broj vozača u RH zadnjih godina kontinuirano rastete je premašio 2 230 000, a u zadnjih deset godina porastao je 20% Broj prometnih nesreća, broj poginulih i ozlijeđenih u zadnjih pet godina pada 11

  12. PRIJEVOZ U EU • Sektor prometa donosi 10% prihoda EU-a, te iznosi oko jednog trilijuna eura godišnje • Osigurava više od deset milijuna radnih mjesta • Na promet se odnosi 40% ukupnog ulaganja država članica i 30% ukupne energetske potrošnje u EU. • Prometna logistika, dakle transport i skladištenje, čine 10-15% cijene gotovog proizvoda za europska poduzeća • U prosjeku 13% ukupnih troškova unutar kućanstava u EU odnosi se na troškove prijevoza roba i usluga

  13. PRIJEVOZ U EU • Cestovnim se putem sada prevozi 44% ukupne robe unutar EU, u odnosu na 33% za kratke pomorske rute, 10% za željeznice i 13% za unutarnje vodene putove • Preusmjeravanje roba i putnika s cesta na manje zagađujuće oblike prijevoza, prvenstveno željeznicu

  14. PRIJEVOZ U EU • Sektor prijevoza, uglavnom cestovna vozila,odgovoran je za oko 28% ukupnih emisija CO2, glavnog stakleničkog plina, u EU • Bolja učinkovitost goriva, upotreba alternativnih goriva i postavljanje ograničenja za emisije ugljičnog dioksida za cestovna vozila, neke su od mjera koje se uvode unutar EU

  15. BIJELA KNJIGA EU O PROMETU 2011. • 30% cestovnoga teretnog prijevoza na udaljenostima većim od 300 km preusmjeriti na druge oblike prijevoza, • Dovršiti europsku željezničku mrežu za vlakove velikih brzina, utrostručiti duljinu postojeće mreže i održati gustoću mreže u svim državama članicama

  16. BIJELA KNJIGA EU O PROMETU 2011. • Sveglavne morske luke moraju biti na zadovoljavajući način povezane sa sustavom željezničkoga teretnog prometa • Smanjiti europsku ovisnost o uvozu nafte • Smanjenje emisija ugljika u prometu za 60 posto

  17. SWOT - CESTOVNI PRIJEVOZ EU Snage • cjenovna konkurentnost • fleksibilna usluga dostave “vrata do vrata” • niska barijera ulaska u sektor - razina ulaganja i zakonodavne barijere dosta niske • stalni stabilan rast potražnje posljednjih 20 godina Slabosti • negativni eksterni efekti buke, emisije štetnih plinova i zagađenja • viši omjer zaposlenih i goriva na jednu tonu roba od drugih vidova prometa • niska profitabilnost u prosjeku (0-5 %)

  18. SWOT - CESTOVNI PRIJEVOZ EU Prilike • dobar tržišni potencijal i rastuća potražnja u 10 sljedećih godina • povećani outsourcing kao dio cjenovne strategije • širenje tržišta - integracijski procesi u Istočnoj Europi su novi potencijal rasta Prijetnje • povećani troškovi: rastuće cijene goriva, moguće uvođenje oporezivanja emisije CO2 • uska grla na tržištu rada - nedostatak kvalificirane radne snage (vozača) u Europi • intermodalni prijevoz je alternativna klasičnom cestovnom robnom prometu • percepcija cestovnog prometa kao “prljavog prometa”

  19. SWOT - CESTOVNI PRIJEVOZ RH Snage • Cestovni prijevoz je ključna grana prijevoza u RH • Povoljan geoprometni položaj zemlje • Poboljšanje kvalitete cestovne infrastrukture, posebno autocesta • Konkurentne cijene kao posljedica jeftinije radne snage nego u EU Slabosti • Velika davanja prema državi • Neodgovarajući vozni park, posebice u pogledu standarda kvalitete • Zasićeno tržište – previše prijevoznika • Nedovoljna razina zaštite okoliša • Nedovoljno razvijeno tržište kapitala - skupi krediti • Nizak stupanj stručnih kompetencija među prijevoznicima

  20. SWOT - CESTOVNI PRIJEVOZ RH Prilike • Liberaliziran pristup tržištu EU • Ulazak u EU povećava potrebe za prijevozom • Povećati kvalitetu usluga, produktivnost i učinkovitost koristeći europska mjerila i najbolje prakse • Hrvatska kao važan tranzitni pravac sa dva paneuropska koridora i jadranskim lukama • Stalni porast broja turista i njihovih potreba za prijevozom i opskrbom Prijetnje • Još veći rast cijena nafte • Konkurencija iz EU • Povećanje fiskalnih nameta radi gospodarske krize • Novi gospodarski pad

  21. SWOT ANALIZA EU / RH - KOMPARACIJA • Identične snage cestovnog prometa dominantnost na tržištu te konkurentne cijene prijevoza prema drugim granama prijevoza • Zajedničke slabost su pitanja buke, emisije štetnih plinova i zaštite okoliša, te nizak stupanj stručnih kompetencija među prijevoznicima • Prilike za cestovne prijevoznike s tržišta RH su u ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju kao i gospodarske promjene vezane uz promjene načina i uvjeta poslovanja temeljem tog ulaska, dok se prijevoznici unutar EU više bave prometnim, tehnološkim i ostalim kvalitetnim unaprjeđivanjem prijevozne usluge. • Prijetnje su slične i većinom su vezane uz ekološke aspekte cestovnog prijevoza, kao i povećanje cijena pogonskog goriva 21

  22. CESTOVNI PRIJEVOZ • Cestovni prijevoz tereta dominantan jevid prijevoza u odnosu na druge vidove prijevoza • Zadnjih nekoliko godina prisutna je negativna tendencija u cestovnom prijevozu tereta • Tržište cestovnog prijevoza u sljedećih godinu dana čekaju velike promjene • Problem koji čeka tržište cestovnog prijevoza u EU pa tako i u RH su smjernice EU iz zajedničke prometne politike

  23. CESTOVNI PRIJEVOZ • Poseban problem su i specifičnosti domaćeg tržišta prijevoza • Neimanje jasne strategije cjelokupnog prometnog sustava • Poduzeća koja obavljaju cestovni prijevoz još uvijek nisu dostigla dovoljnu tehničko - tehnološku razinu pružanja kvalitetne prijevozne usluge • Produktivnost i rentabilnost poslovanja, optimalna popunjenost i kapacitiranje, dostupnost informacija, kao i informatizacija ukupnog poslovanja, kvalitetno strateško, financijsko i marketinško planiranje

  24. CESTOVNI PRIJEVOZ • Prvenstveno investirati u nabavu i obnovu voznog parka • Edukacija zaposlenika • Ulaganja u informatizaciju poslovanja poduzeća kao i marketinšku promociju • Uvođenje novih usluga i proizvoda • Razvoj inteligentnih transportnih sustava (ITS) te kontrola i upravljanje prometom • Nova kultura mobilnosti u Europi, pa tako i u našem društvu

More Related