HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 17. Pripisi točke promatranja 2. 19. III. 2013.

2. Rekapitulacija: TIPIČNE VRSTE PRIPISA TOČKE PROMATRANJA • a) pripis liku • upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada nekom liku u filmu • b) pripis filmskoj ekipi • Upućuje se da točka promatranja pripada ekipi ili nekom članu ekipe prisutnima u prizoru (intervjueru, redatelju) • c) pripis kameri • Upućuje se da točka promatranja pripada napravi koja snima prizor, neovisno o prisutnosti snimatelja, ekipe, ili u neovisnosti od njih • d) pripis gledatelju • upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada gledateljima filma (onima koji gledaju film, odnosno taj kadar) • e) pripis ‘autoru’ • Podsjeća se naglašenije da točka promatranja ‘pripada’ tvorcu filma, specifičnije osjećamo ‘interventnu’ prisutnost tvorca filma Opripisanoj točki promatranja govori se često kao o točki gledištaindicirane osobe ili registracijske sprave (kamere)

3. REKAPITULACIJA: TIPOVI PRIPISA LIKU • Pripis točke promatranja liku ne svodi se samo na “subjektivnu točku promatranja”. Tri su tipa pripisa točke promatranja liku: • a) subjektivna vizura (eng. point of view shot, POV) • Točka promatranja onog što lik gleda nalazi se na osi promatranja pogleda lika • b) polusubjektivna vizura(eng. over-shoulder shot, semi-subjective shot) • Točka promatranja nalazi se iza leđa lika i zajedno s njim u kadru promatramo ono što i on gleda. (“kadar preko ramena” - engl. over shoulder shot) • c) pristrana vizura (eng. angle shot?) • Točka promatranja se nalazi postrance od lika, na njegovoj strani, tako da, malo iskosa, vidimo otprilike isto što i lik. • No, niti “subjektivna vizura” nije jednoznačna – povijesno su razrađeni različiti njezini modaliteti

4. RAZRADE SUBJEKTIVNE TOČKE PROMATRANJA • PRVI MODALITET – informativna subjektivna vizura • Uvođenje subjektivne vizure ima samo funkciju da gledatelju donese samo optičku pogodnost(a) da uoči što je to privuklo pozornost lika, tj. da s likom podijeli pozornost, i (b) da zadobije iste informacije koje u danoj prilici ima i zainteresirani lik, tj. da podijeli informiranost o prizoru s likom • Posrijedi je svojevrsna “objektivno” subjektivna vizura”, odnosno tek informativna subjektivna vizura,koja omogućava svojevrsno “informativno zajdništvo” gledatelja i lika • Javlja se tamo gdje nije važna psihološka motivacija ponašanja lika, nego operativno snalaženje lika u prizoru (npr. u akcijskim scenama), gdje je gledatelju važno da ima uvid koje situacijske informacije stoje liku na raspolaganju da bi bolje razumio akcijske odluke lika. • Takvim su, međutim, i vizure na središnji događaj nekih usputnih (fabulativno nebitnih) promatrača.

5. NASTAVAK: • DRUGI MODALITET – psihološko-subjektivna vizura • Naime, gledateljevim “preuzimanjem” smjera gledanja lika otvara se mogućnost da dobijemo i uvid u prigodan način funkcioniranja psihe lika u danom prizoru – sceni, stanja njegove šire “interesne subjektivnosti”, motivacijske podloge njegova ponašanja, i tu se mogućnost može filmski razrađivati. • Posrijedi je svojevrsna “subjektivizacija” subjektivne vizure, specificiranje psihološke pozadine subektivne vizure • To se postiže pripremanjem osobita razumijevalačkog konteksta za sam subjektivni kadar, odnosno pridavanje doživljajnih ograničenje tjelesne vizure lika. • Npr. Subjektivnom kadru se mogu pridati perceptivna ograničenja koja ima lik, tako da se sugerira osobni audiovizualni doživljaj lika. (http://www.youtube.com/watch?v=mBNcLjErJGQ) • Potom, ako se u prethodnom dijelu filma moglo shvatiti u kakvom je duševnom stanju lik u danom prizoru, onda i onome što vidimo u subjektivnoj vizuri pripisujemo emotivnu vrijednost tog kontekstualno razabranog psihičkog stanja lika. (Noć vještica)

6. NASTAVAK: • TREĆI MODALITET – interna subjektivna vizura • Oba prethodna tipa “subjektivne vizure” – podrazumijevaju “vanjsko” prikupljanje informacija, bilo o tome što se promatra i odakle se promatra, bilo, dodatno, i o psihi lika koji promatra, a na temelju vanjskih indikacija. • Film, kao i književnost uostalom, ima mogućnost da dade uvid “iznutra” – da gledamo ono što lik “zamišlja”, “imaginira”, odnosno kako to zamišlja • Subjektivni kadar može postati – kadar zamišljanja – kadar u kojem vidimo (a) ne ono što lik vidi, nego ono što lik (vizualno i auditivno) zamišlja, u sebi predočava. (Začaran - http://www.youtube.com/watch?v=dzxlbgPkxHE) (b) ono što lik optički vidi, ali na subjektivno “izobličen” (vizualno stiliziran) način. (Ozloglašena - http://www.youtube.com/watch?v=u3MJjoQivRM)

7. DRUGI TIPOVI PRIZORNA PRIPISA TOČKE PROMATRANJA (b) pripis točke promatranja filmskoj ekipi • ako se u dokumentarcu vidi, ili osjeti ekipa kako snima, čuje intervjuer kako pita; ako ljudi poziraju za snimanje • PRIMJERI: Reportersko pojavljivanje; Rubikon, Ž. Radivoja; Plavi jahač, T. Gotovac • Time filmska ekipa biva percipirana kao dio prizora, kao prizorni ‘likovi’ (c) pripis točke promatranja kameri(optičko-registracijskoj napravi) • Čim se naznačuje da točka promatranja pripada ekipi, podrazumijeva se da pripada i kameri – tj. uvodi se svijest da to snima kamera • Kamera sama postaje indiciranim nositeljem točke promatranja ako se naznači da je snimka tek snimkom automatske kamere bez ljudske kontrole, ili s tek načelnom kontrolom • PRIMJER: snimka nadzorne kamere koje automatski snimaju: • http://www.yvoschaap.com/youtube/

8. TIPOVI NEPRIZORNA PRIPISA TOČKE PROMATRANJA: (d) pripis točke promatranja gledatelju – izvanprizornoj instanci • Jasno se naznačuje da dana točka promatranja pripada gledatelju • Kako se to naznačuje? • Kombinacijom neverbalnog i verbalnogobraćanja gledatelju • PRIMJERI: mozaične emisije; dnevnik • http://www.youtube.com/watch?v=ahHJJ6g8OzQ&feature=results_main&playnext=1&list=PL1FC8842BC5E69602 • http://www.youtube.com/watch?v=8_1e77hFv18&feature=related • Samo neverbalno obraćanje – pogled u t. pr. i drugi neverbalni signali obraćanja • Žena je žena, Godard • Samo verbalno obraćanje – izvanprizorni komentar, izvanprizorna govorna ‘naracija’ • http://www.youtube.com/watch?v=-VmW8zfox8k • http://www.youtube.com/watch?v=4z0CqSrjSNE&feature=related

9. PRIPIS TOČKE PROMATRANJA AUTORU (e) pripis točke promatranjaautoru filma • Jasno je naznačeno da točka promatranja pripada autoru (i kameri kojom snima) • PRIMJER: Powerless, P.L. Sargent; Kuća, A. Hušman • Razlikovanje između: • a) izričitog pripisa točke promatranja autoru filma, izričito autorske točke gledišta(prizorno indicirane) • b) neizričitog, podrazumijevanog ‘autorskog kadra’ (izvanprizorno indicirane)

10. “AUTORSKI KADAR” - PETERLIĆ • A. Peterlić, 2000, ‘Autorov kadar’ u Osnove teorije filma, str. 61-62 ‘Autorski kadar’ (ili ‘autorov kadar’) je onaj kadar:: • (A) koji nije baš ‘objektivan’ – tj. najpogodniji za promatranja važnog dijela prizora • tj. nestandardan je, stilizacijski – otklon od tipičnih postava kadrova u danom filmu, u sklopu danog stila • (B) koji se ne može pripisati niti jednom liku, a niti ostalima tipičnim otjeloviteljima točke promatranja (niti gledatelju, niti ekipi filma) • (D) Upućuje na poseban, ‘komentativan’, odnos prema danome mjestu filma Takav kadar tipično oživljava svijest gledatelja da je rezultatom posebne ‘intervencijeizrađivača’, tipično – autora (redatelja) • PRIMJER: Sjever-sjeverozapad, ptičje vizure/Dvorišni prozor, uvodni opisi