HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 13 -201 4 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2013-2014) 7. Ambijentalno svjetlo 26. XI. 2013.

2. REKAPITULACIJA: DVA TIPA RASPOZNAVANJA AMBIJENTA: A) općenito identificiranje ambijenta – tzv. – identificiranje prostornog identiteta ambijenta – • “KOJI JE TO AMBIJENT?” – identitet ambijenta • “JE LI TO ISTI AMBIJENT KOJI SMO VEĆ PRIJE VIDJELI? – postojani identitet ambijenta B) temporalno identificiranje ambijenta – tj. identificiranje temporalnog identiteta ambijenta - je li promatramo vezano, ili promatramo u vremenskim razmacima, “u drugom vremenu” • u kojem se vremenu(trenutku, razdoblju) u njemu promatrački snalazimo – da li u istom vremenu (promatrački kontinuirano) ili u različitom vremenu (promatrački s preskokom Temporalni identitet raspoznajemo: • A) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti prizornog osvjetljenja • B) prema kontinuitetu ili diskontinuitetu ambijentalnog zvuka • C) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti metereološkog stanja, atmosferilija

3. TERMINOLOŠKE RAZLIKE • Svjetlo (engl. light): svjetlosni valovi i njihova svojstva (jačina, kromatizam) • Rasvjeta (engl. lighting): rasvjetna tijela, njihov raspored (kako je raspoređena u ambijentu ili na snimanju), i njihove svjetlosne “performanse” (tj. kakvo svjetlo pružaju, emitiraju) • Osvjetljenje (engl. lighting, reflected light) svjetlo kakvo je kad padne na ambijentalne predmete i površine i od njega se reflektira – svjetlosno obilježje, karakteristika ambijenta, ambijentalnih površina (npr. je li modularno ili “flah”, kontrastno ili nekontrastno, difuzno ili neujednačeno, oštro ili meko...)

4. MOGUĆA PROBLEMATIČNOST U SVJETLOSNOJ KONZISTENTNOSTI NA MONTAŽNOM PRIJELAZU • Primjer svjetlosne (metereološke) nekonzistentnosti: Plan 9: iz svemira / Plan 9 From Outer Spacr, Ed Wood (1956) (usp. Tim Burton, Ed Wood, 1994) • Izvor nekonzistentnosti: proizvodne su okolnosti takve da se – na lokacijama, u eksterijerima – tijekom snimanja iste scene znade promijeniti svjetlosna situacija zbog vremenskih promjena • Tradicionalni odgovor: snimaj (i eksterijere) u studiju, gdje je svo osvjetljenje pod kontrolom. • No, i u studiju može doći do nekonzistentnosti pri razmještaju različite rasvjete (zaboravu, nedostatku kontrole nad konzistentnosšću)

5. TIPOVI SVJETLA A. Prema tipu izvora: • Prirodno svjetlo: sunčano svjetlo (izravno i neizravno -refleksije sunačnog svjetla od ambijentalnih površina), drugi prirodni izvori svjetla (mjesec, vatra, žar, biološki izvori – krijesnica...) • Umjetno svjetlo: svjetlo proizvedeno rasvjetnim tijelima ili napravama (žarulje, reflektori, emisijski izvori – ekrani...) B. Prema prostiranju: • Opće ili globalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava ukupni vidljivi ambijent – najčešće gornje svjetlo) • Mjestimično ili lokalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava samo dio ambijenta i njega karakterizira) C. Prema proizvodnom kriteriju: • Postojeće svjetlo – ono koje je snimateljski zatečeno u ambijentu i takvo se koristi pri snimanju • Snimateljsko svjetlo - rasvjeta – svijetlo priređeno i dodano za snimanje

6. NASTAVAK C. Prema doživljaju • Realističko svjetlo: svjetlo koje se doživljava (bez obzira kako je proizvodno osigurano) kao “prirodno”, pripadno i odgovarajuće danome ambijentu u vremenu njegova kontinuirana praćenja • Stilizirano svjetlo: svjetlo koje odstupa od realističkog – koje se osjeća nametljivo “umjetnim”, “posebnim efektom” • (a) prizorno stilizirano osvjetljenje – sam je prizor osvjetljen na neuobičajen način, uz odstupanje od standardnog osvjetljenja (npr. neka pjevačka ili kazališna predstava, plesna dvorana, neki izlog) • (b) neprizorno stilizirano osvjetljenje – cijeli je prizor umjetno svjetlosno obrađen (posebnim filterima, optičkim lomom - prizmom, laboratorijskom ili računalnom obradom slike...) – PRIMJER: Sin City (Rodriguez, Miller, 2004)

7. TEMELJNA NAČELA OSVJETLJENOSTI PRIZORA: • Načelo dostatne vidljivosti ambijenta i svega što je u ambijentu važno • komunikacijsko načelo: treba gledatelju omogućiti da najbolje vidi sve što mu je važno za raspoznavanje ambijenta i prizornog odvijanja • Načelo realizma – osvjetljenje ambijenta odgovara zaticanom izvanfilmskom (tipičnom) osvjetljenju tog ambijenta u danim atmosferskim prilikama (dobu dana, metereološkim prilikama...) • (a) može se ostvarivati bez obzira na načelo dostatne vidljivosti (npr. Magla ili dim priječe dostatnu osvjetljenost i vidljivost prizornih pojava, mračnost prostorije ograničava vidljivost, prejako svjetlo smanjuje osjetljivost za dijelove prizora • (b) može se ostvarivati uz dodavanje svjetla kako bi se zadovoljilo načelo dostatne vidljivosti, ali dostatno neprimjetnim intervencijama • Načelo stilizacije – osvjetljenje ambijenta nije realistično i naglašeno se, nepropustivo, osjeća da je umjetno dodano za potrebe filma – u posebne retoričke svrhe (“posebni, umjetni efekti”:

8. PROBLEM KONZISTENTNOSTI SVJETLA • PODRAZUMIJEVANJA: • (a) pri kontinuiranom promatračkom praćenju prizora ambijentalno svjetlo ostaje konzistentno u uzastopnim kadrovima (ako se mijenja, promjena se odvije “unutar kadra”, a NE na prijelazu od kadra do kadra) (PRIMJER svjetlosne montažne greške: Plan 9 from Outer Space, Ed Wooda (1959) • (b) pri diskontinuiranom promatračkom praćenju istog prizora ambijentalno se svjetlo može korijenito promijeniti (PRIMJER: Fargo) • Dijelovi istog ambijenta mogu biti osvjetljeni posve različitim tipom svjetla – kako, pri raskadriranju, gledatelju očuvati predodžbu o (temporalno) istom ambijentu? • Kako gledatelju po montažnom prijelazu naznačiti kompatibilnost tipski “nekompatibilnog” osvjetljenja u ambijentu? (primjer: Santa Sagra, 1983, A. Javorowski) • (a) prethodnim temeljnim, orijentacijskim kadrom u kojem se vidi različitost osvjetljenja u istom ambijentu • (b) “prevlačenjem” (odsjajima) odudarajućeg lokalnog svjetla na područje u kojem prevladava drugačiji tip svjetla

9. ANALIZA SVJETLOSNE KONZISTENTNOSTI I NEKONZISTENTNOSTI U FARGO... Unutarscenski prijelazi: očekujemo konzistentnost • Konzistentnost usmjerenja svjetla na montažnom prijelazu • Konzistentnost kromatizma (obojenosti) • Konzistentnost kontrastnosti, odn. Intenziteta, jačine osvjetljenja (“ključa” – visokog ili niskog) • Stilizacijska konzistentnost (isti tip, odn. Ista varijantnost osvjetljenja) Međuscenski prijelazi, diskontinuirani prijelazi: prihvatljiva je, dobrodošla, nekonzistentnost osvjetljenja, po bilo kojem gornjem načelu