1 / 97

Mikroekonomska analiza

Doktorski studij: Generacija 200 9 Ekonomski fakultet Zagreb. Mikroekonomska analiza. Uvod. I. Što je ekonomija? II. Kako funkcionira tržišni mehanizam? III. Koji su učinci promjena u tržišnoj ravnoteži?. I. Što je e konomija ?. Društvena znanost

marrim
Download Presentation

Mikroekonomska analiza

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Doktorski studij: Generacija 2009 Ekonomski fakultet Zagreb Mikroekonomska analiza

  2. Uvod I. Što je ekonomija? II. Kako funkcionira tržišni mehanizam? III. Koji su učinci promjena u tržišnoj ravnoteži?

  3. I. Što je ekonomija? • Društvena znanost • Predmet: proučavanje ljudskog ponašanja kao odnosa između ciljeva i ograničenih sredstava koja imaju alternativne upotrebe • Konceptualni okvir: teorija izbora • Glavni postulat: individualni izbori ili odluke karakteriziraju ponašanje pojedinca

  4. Što je ekonomija? • Rijetkost – drugi postulat teorije izbora • Izbori (odluke) posljedice su rijetkosti dobara i usluga • Bez rijetkosti društvena znanost bi izgledala drugačije

  5. Što je ekonomija? • Rijetkost ovisi o postulatima o individualnim preferencijama (“više je bolje”) • Bez toga dobra koja su raspoloživa u ograničenim količinama ne bi nužno bila i rijetka

  6. Što je ekonomija? • Determinante izbora na kojima se zasniva neoklasična (marginalistička) paradigma  interakcija između • ukusa ili preferencija i • prilika ili ograničenja

  7. Što je ekonomija? • Obje skupine variraju između pojedinaca i u vremenu • Izazov: kako uspostaviti temelje sistematičnoj analizi izbora u takvim uvjetima • Odgovor na ovo pitanje uglavnom definira polje ekonomije

  8. Što je ekonomija? • Ekonomija kao metoda za razumijevanje ljudskog ponašanja • Principi: • Individualni sudionici imaju preferencije oko alokacija resursa • Okruženje stavlja ograničenja na izbore • Sudionici su u svojim izborima konzistentni • Opažene promjene u ponašanju posljedice su promjena u ograničenjima

  9. Što je ekonomija? • Razumijevanje ljudskog ponašanja omogućuje: • Predviđanja • Identifikaciju potrebnih mjera ekonomske politike

  10. Ekonomija Pozitivna ekonomija: Zašto je svijet takav kakav jest i zašto tako izgleda Normativna ekonomija: Kako se svijet može poboljšati

  11. II. Kako funkcionira tržišni mehanizam? Razumijevanje i opis pojave omogućuju Ekonomski modeli Endogene varijable Parametri Pretpostavke ponašanja Matematika

  12. Matematičke metode • Izgraditi matematički okvir za ekonomsku analizu • Aksiom – teorem – dokaz • Svaki rezultat može se trasirati nazad do aksioma • Rezultat je istinit ako je aksiom istinit

  13. Matematičke metode Rigoroznost logičke discipline koju nameće matematička analiza omogućuje spoznaje koje idu dalje od intuicije i iskustva Cilj: razumjeti teoriju na “njen” način Kritika: što se gubi a što dobiva apstrakcijama koje se koriste?

  14. Matematičke metode • Mogućnost generalizacije na n – dimenzija • Neki pojmovi: skup, Kartezijev koordinatni sustav, vektor, funkcija ....

  15. Kartezijeve koordinate 3D P=(3,0,5) Q=(-5,-5,7)

  16. III. Učinci promjena u tržišnoj ravnoteži Kada smo pojavu razumjeli i opisali modelom, možemo promatrati kako se izbori mijenjaju kada se mijenja situacija u okruženju

  17. Glavna područja analize: • Pozitivna: Individualno odlučivanje • Potrošači • Proizvođači • Analiza tržišnih struktura (potpuna konkurencija, tržišna moć) • Normativna: Analiza blagostanja

  18. Metode analize • Optimizacija uz ograničenja • Ravnotežna analiza • Komparativna statika

  19. Optimizacija • Problem: pronaći najbolju alternativu u skupu mogućih izbora • Struktura optimizacijskog problema: • Endogene varijable • Funkcija cilja • Ograničenja

  20. Optimizacija Endogene varijable: pojava koju promatramo (količina dobra, input faktora)‏ data kao realni broj tražimo njihove optimalne vrijednosti

  21. Optimizacija Funkcija cilja: funkcija endogenih varijabli u modelu (npr. funkcija korisnosti, troškova, profita) vrijednosti funkcije mogu se izraziti kao realni brojevi traži se maksimalna/minimalna vrijednost funkcije

  22. Optimizacija • Ograničenja: • skup dostupnih alternativatreba egzaktno definirati • nabrajanjem elemenata • pomoću jedne ili više nejednakosti (npr ) • pomoću jedne ili više funkcija ili jednadžbi (budžetsko ograničenje, proizvodna funkcija) • podskup cijelog prostora

  23. Optimizacija uz ograničenja: primjer • Model: Kako postaviti ogradu? • Kako maksimizirati pravokutnu površinu ako je data duljina ogradnog materijala? • duljina ogradnog materijala = F • duljina pravokutne površine = L • širina pravokutne površine = W

  24. Optimizacija uz ograničenja • Funkcija cilja = ? Površina LW • Ograničenje = ? 2L + 2W = F

  25. Optimizacija uz ograničenja • Egzogene varijable = ? F • Endogene varijable = ? L , W

  26. Optimizacija uz ograničenja • Postavljanje problema: Max L W t.d. 2 L + 2 W F

  27. Optimizacija uz ograničenja • Problem: pronaći najbolju alternativu u skupu mogućih izbora • Tehnički problem: pronaći maksimum ili minimum funkcije cilja s obzirom na endogene varijable a unutar datih ograničenja

  28. Optimizacija uz ograničenja Rješenje: vektor vrijednosti endogenih varijabli x* iz skupa mogućih izbora koje daju max ili min funkcije cilja definirane na skupu mogućih izbora

  29. Optimizacija uz ograničenja • Funkcija cilja ....... (1) • Endogene varijable • Pretpostavka ponašanja max f • Skup mogućih izbora: S neprazan

  30. Rješenje optimizacijskog problema Traži se x* Praktični problemi – eksplicitno numeričko rješenje Teoretski kontekst - opis osnovnih karakteristika rješenja na analitički primjereni način

  31. Lokalna i globalna rješenja • Ako promatramo samo jednu endogenu varijablu, vektor x postaje skalar x • skup mogućih izbora .... [2]‏ (globalni maksimum)

  32. Lokalna i globalna rješenja • SLIKA 1:Postojanje globalnog rješenja f(x) f(x*) f(x**) a 0 x** x’ x* x0 x N** N* S

  33. Lokalna i globalna rješenja • Uzmimo okolinu točke x** i nazovimo ga N** tako da je N** S • za svaki x N** S (lokalni maksimum)‏ .... [3] • Unutar kojih uvjeta je svaki lokalni maksimum ujedno i globalni maksimum? • To ovisi o obliku funkcije cilja.

  34. Jedinstvenost rješenja Treba istražiti uvjete pod kojima je rješenje jedinstveno

  35. Unutarnje i rubno rješenje • Na slici 1, je unutarnje rješenje. • Kad bi funkcija na toj slici nastavila rasti, formiralo bi se rubno rješenje u • Značaj ove razlike: kako promjena ograničenja utječe na optimalno rješenje?

  36. Jedinstvenost rješenja SLIKA 2: Unutarnje i rubno rješenje f(x) f(x0) f(x**) a 0 x** x’ x0 x S

  37. Unutarnje i rubno rješenje Unutarnje rješenje – ograničenje ne obvezuje (non-binding constraint)‏. Mala promjena ograničenja ne mijenja unutarnje rješenje. Rubno rješenje – ograničenje obvezuje (binding constraint)‏. Rubno rješenje se mijenja sa promjenom ograničenja.

  38. Lokacija rješenja • “Locirati” rješenje = opisati njegove opće karakteristike (bez traženja njegovog numeričkog rješenja) • To se radi pomoću nužnih i dovoljnih uvjeta

  39. Lokacija rješenja • Nužni uvjeti: SVA optimalna rješenja ih zadovoljavaju (ali mogu ih zadovoljavati i druga, neoptimalna rješenja) • Dovoljni uvjeti: Svako rješenje koje pored nužnih zadovoljava i dovoljne uvjete, MORA BITI optimalno rješenje

  40. Postojanje rješenja • Ključno pitanje: da li rješenje našeg ekonomskog problema postoji? • Značaj ovog pitanja: ako naša ekonomska teorija posjeduje karakteristike unutar kojih se rigorozno matematički može dokazati postojanje rješenja kojeg tražimo, onda je ona logički konzistentna

  41. Postojanje rješenja • Teorem o postojanju rješenja precizira UVJETE u kojima optimizacijski problem ima rješenje • Uvjeti se svode na SVOJSTVA koja moraju posjedovati ekonomska funkcija cilja i skup mogućih izbora

  42. Poželjna svojstva ekonomske funkcije cilja i skupa mogućih izbora • Funkcija cilja: • neprekidna • konkavna • kvazikonkavna • Skup mogućih izbora: • neprazan • zatvoren • ograničen • konveksan

  43. Neprekidnost (funkcije cilja) • Funkcija ili je neprekidna ako nema skokova ili prekida u njenom grafu • Isto vrijedi i ako je riječ o vektorskoj funkciji ili realnoj funkciji više varijabli (samo je ovo nemoguće ilustrirati)

  44. Neprekidnost (funkcije cilja) • Ideja: kada su vrijednosti argumenata blizu tada i funkcijske vrijednosti moraju biti blizu. • f je neprekidna u c ako vrijedi t.d.

  45. Neprekidnost (primjeri) • SLIKA 3: (a) neprekidna y = f(x) 0 x3 x2x1 x

  46. Funkcija u 3D koja nije neprekidna

  47. Funkcija koja nije neprekidna • SLIKA 3: (b) funkcija nije definirana u y = f(x) 0 x2 x0x1 x

  48. Funkcija koja nije neprekidna • SLIKA 3: (c) prekid – skok iz y1 u y2 za x0 y = f(x) y1 y2 0 x2 x0 x3x1 x

  49. Konkavnost I • Pomoću tangente: Tangente koje vučemo na svaku točku krivulje sukcesivno imaju sve manji pozitivni nagib a zatim sve oštriji negativni nagib, to jest, druga derivacija koja pokazuje promjenu nagiba tangente je Tangenta leži IZNAD grafa funkcije

  50. Konkavnost II • Pomoću spojnice (ako funkcija nije derivabilna u nekoj točki): • Ako spojnica povezuje dvije točke na grafu funkcije, npr. i • Graf funkcije između ove dvije vrijednosti leži iznad spojnice

More Related