1 / 26

Prim.Mr. sci dr. Nermana Mehić-Basara

DRUŠTVENI ZNAČAJ MENTALNOG ZDRAVLJA SA OSVRTOM NA RAZVOJ I ORGANIZACIJU SISTEMA SLUŽBI ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA . Prim.Mr. sci dr. Nermana Mehić-Basara. Federalno Ministarstvo zdravstva Radionica: “Mentalno zdravlje u svim politikama i intersektorska saradnja Sarajevo, 25.10.2011. godine.

gizela
Download Presentation

Prim.Mr. sci dr. Nermana Mehić-Basara

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DRUŠTVENI ZNAČAJ MENTALNOG ZDRAVLJA SA OSVRTOM NA RAZVOJ I ORGANIZACIJU SISTEMA SLUŽBI ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Prim.Mr. sci dr. Nermana Mehić-Basara Federalno Ministarstvo zdravstva Radionica: “Mentalno zdravlje u svim politikama i intersektorska saradnja Sarajevo, 25.10.2011. godine

  2. Mentalno zdravlje • Prema definiciji SZO, mentalno zdravlje je važan dio sveukupnog blagostanja čovjeka. • Mentalno zdravlje ne znači samo odsustvo psihičke bolesti (neuroza, psihoza, depresija, poremećaj ličnosti, zloupotreba alkohola i droga, PTSD) već znači doživljaj zadovoljstvaživotom, duševnu ispunjenost – ono stanje koje svi opisujemo kao osjećaj sreće

  3. Mentalno zdravlje • Iako se tradicionalno mentalno zdravlje veže za pojam (hronične) duševne bolesti, a liječenje za hospitalizaciju, mentalno zdravlje ima mnogo širi kontekst. • U vezi sa mentalnim zdravljem su: ljudska prava, socijalna zaštita, zapošljavanje, stigma i diskriminacija i dr.

  4. Legislativa i ljudska prava Istraživanje i evaluacija Finansiranje Mentalno zdravlje djece i adolescenata Organizacija usluga Planiranje i finansiranje pružanja usluga Planiranje politike i programa Ljudski resursi i trening Informacijski sistem Zastupanje Veća dostupnost i korist od psihotropnih lijekova Poboljšanje kvaliteta Politike i programi radnih mjesta SZO, Evaluacija politike mentalnog zdravlja

  5. Svjetska statistika.... • 450 miliona ljudi boluje od nekog duševnog ili neurološkog poremečaja. • Jedan od četiri ćovjeka će trpiti zbog nekog duševnog ili neurološkog poremećaja u neko doba svog života. • 121 milion ljudi trpi zbog depresije a 50 miliona zbog epileptične bolesti. • 24 miliona boluje zbog šizofrenije. • 10-20 miliona ljudi u svijetu godišnje pokuša suicid a 1 milion izvrši samoubistvo. • Dvije milijarde ljudi danas konzumira alkohol, 200 miliona konzumira različite PAS

  6. Mentalni poremećaji mogu da aficiraju sve ljude u svim zemljama svijeta Neuropsihijatrijski poremećaji su uzrok gotovo jedne trećine invaliditeta i nesposobnosti u svijetu. 31 43 43 18 Afrika Obje Amerike Evropa 27 31 27 Istočni Mediteran Jugoistoćna Azija Zapadni Pacifik

  7. Mentalno zdravlje u zajednici... • Pokret Mentalno zdravlje u zajednici je započeo sredinom prošlog vijeka u SAD, a svoj vrhunac doživio 60’ i 70’ godina gotovo u cijelom svijetu. • Iako je pojam socijalne psihijatrije poznat još od prije rata, ipak se puna afirmacija “psihijatrije u zajednici” desila u poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini

  8. Mentalno zdravlje u zajednici... • Još je rezolucijama Savjeta Evropske Unije i SZO iz 1975 godine priznat značaj štetne veze između mentalnih problema i društvene marginalizacije, nezaposlenosti, beskućništva i poremećaja koji nastaju zbog zloupotrebe alkohola i droga. • Samim tim je negativan uticaj ratne psihološke traume na mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini očekivan. • Poslijeratne štete mentalnog zdravlja stanovništva ogledaju se u 1.750.000 osoba koje imaju neki sa stresom povezani psihički poremećaj.

  9. Deklaracija o mentalnom zdravlju • Deklaracija o mentalnom zdravlju za Evropu, donesena na Evropskoj ministarskoj konferenciji 2005 godine u Helsinkiju navodi: • Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. • da su mentalno zdravlje i mentalno blagostanje osnov kvalitetnog života i produktivnosti pojedinca, porodice, zajednice i nacije.

  10. Deklaracija o mentalnom zdravlju • Deklaracijom su precizirane aktivnosti na postizanju mentalnog blagostanja i socijalne uključenosti osoba sa mentalnim problemima: • Promocija mentalnog zdravlja • Razvijanje uticaja na sve javne politike koje se tiču mentalnog zdravlja • Borba protiv stigme i diskriminacije • Usmjerena podrška (djeca, omladina, stare osobe) • Izgradnja kapaciteta i sposobnosti ljekara opšte prakse i zdravstvenih službi na primarnom nivou, umrežavanje sa specijalističkim službama, efektivan pristup u prepoznavanju i tretmanu osoba sa mentalnim problemima.

  11. Deklaracija o mentalnom zdravlju • Omogućavanje liječenja osobama sa mentalnim problemima • Uspostavljanje partnerskih odnosa sa drugim službama • Zapošljavanje i obrazovni programi • Finansiranje

  12. Deklaracija o mentalnom zdravlju • Ministri zdravlja zemalja članica Evropske regije SZO su se obavezali da će do 2015 godine, između ostalog • Usvojiti politiku zaštite mentalnog zdravlja u skladu sa evropskim standardima • Sprovoditi prevenciju suicida i uzroka štetnog stresa, nasilja, depresije, anksioznosti i poremećaja uslijed zloupotrebe alkohola i droga. • Priznati i unaprijediti centralnu ulogu primarne zdravstvene zaštite i ljekara opšte prakse, te jačati njihove kapacitete za preuzimanje odgovornosti za mentalno zdravlje • Razvijati službe u zajednici umjesto velikih institucija (bolnice, klinike i sl.)

  13. Organizacija psihijatrijskih službi do 1992 • Psihijatrijske službe pri domovima zdravlja • Psihijatrijski odjeli pri općim bolnicama • Specijalizovane psihijatrijske klinike za mentalno oboljele • Zavod za alkoholizam i druge ovisnosti • Specijalne institucije za smještaj osoba sa posebnim potrebama

  14. Četiri godine, Bosnu i Hercegovinu razdirao je jedan od najkrvavijih i najokrutnijih konflikata u evropskoj povijesti od Drugog svjetskog rata. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, naša zemlja se oporavlja iz ovog vihora suočavajući se sa izazovima rekonstrukcije i pomirenja, provođenja slobodnih izbora i privođenja ratnih zločinaca pravdi. Specifičnosti BiH

  15. U toku rata velike psihijatrijske institucije su ili razorene ili izrazito oštećene, kvaliteta usluga mentalnog zdravlja kao i broj profesionalaca se smanjio, a društvena i porodična mreža podrške je oštećena ili uništena što je uveliko ograničavalo mogućnosti otpuštanja bolesnika. Specifičnosti BiH

  16. Stogasuaktivnostinarekonstrukcijiireformiuslugamentalnogzdravlja morale započetijošzavrijeme rata. Odlukavlastinadležnihzamentalnozdravljedane rekonstruirajuiponovootvarajuvelikeinsititucije, nitida grade novepostavila je temeljereformementalnozdravstvenog sistema, a time poboljšanje kvaliteta usluga. Reforma mentalno-zdravstvenog sistema

  17. Reforma mentalno-zdravstvenog sistema • Kamen temeljac sadašnjeg sistema predstavljaju centri za mentalno zdravlje u zajednici. • U BiH trenutno ima 59 centara, 40 u FBiH, 1 u Brčko distriktu i 18 u RS. Svaki centar pokriva određenu geografsku regiju i određeni broj stanovnika. • Četiri najvažnija aspekta zaštite mentalnog zdravlja odvijaju se unutar Centara: promocija, prevencija, liječenje i rehabilitacija. • Centri su uvezani u organizacijsku mrežu sa psihijatrijskim odjelima u općim i univerzitetskim bolnicama, a surađuju i sa službom socijalne zaštite i sudskim i policijskim službama premda još ne dovoljno.

  18. Drugitemeljreformeuslugamentalnogzdravljačinilegislativa, Zakon o zaštitiosobasaduševnimsmetnjamakoji je usvojen u Parlamentu FBiH 2001, uz izmjene i dopune 2011 godine. Reforma mentalno-zdravstvenog sistema

  19. Ovajdugotrajniprocesreformeioporavkauslugamentalnogzdravlja ne bi bio mogućbezpomoćiipodrškemeđunarodnezajednice. Mrežacentarazamentalnozdravljefizički je realizirana u vremenskomokvirudefiniranom 1996 krozugovorpotpisanodVladeBiHiSvjetskebanke. Daljirazvojusluga, a posebnoedukacijaprofesionalacaievaluacijareformeznačajnosupomognutiodstrane SWEBIH-a i HealthNet International. Reforma mentalno-zdravstvenog sistema

  20. SEE MENTAL HEALTH PROJECT Enhancing Social Cohesion through Strengthening Community Mental Health Services in SEE Razvoj socijalne kohezije kroz jačanje centara za mentalno zdravlje u zajednici u Jugoistočnoj Evropi Zbog uspješno provedene reforme usluga mentalnog zdravlja, Bosna i Hercegovina dobila je vodeću ulogu u SEE Mental Health projektu Pakta za stabilnost.

  21. Regionalna suradnja predstavlja osnovni stabilizirajući faktor u Jugoistočnoj Evropi. Inicijativa Pakta za stabilnost za socijalnu koheziju koja uključuje i projekt mentalnog zdravlja, doprinijet će promociji dugotrajne i konstruktivne suradnje. SEE MENTAL HEALTH PROJECT

  22. Ciljevi Poboljšanje stanja mentalnog zdravlja u Regiji Jugoistočne Evrope kroz razvoj i implementaciju usluga mentalnog zdravlja u zajednici.

  23. Komponente Projekta • Razvoj / prilagođavanje politike mentalnog zdravlja i legislative • Stvaranje harmoniziranog modela Centra za mentalno zdravlje u regiji • Curricula edukacije za profesionalce mentalnog zdravlja u regiji • Standardizirani informacijski sistem

  24. Ishodi Projekta • Formuliranje nacionalnih politika i strategija mentalnog zdravlja i akcionih planova • Izrada curricula za edukaciju profesionalaca mentalnog zdravlja • Legislativa mentalnog zdravlja harmonizirana sa EU • Harmonizirani model Centra za mentalno zdravlje • Operacionalni pilot centar u svakoj zemlji • Standardizirani informacijski sistem za monitoring, planiranje i evaluaciju

  25. Zaključak • Omogućiti svima potreban tretman sa težištem na primarnu zdravstvenu zaštitu • Provoditi zaštitu u zajednici • Educirati opću populaciju o problemima mentalnog zdravlja • Uključiti širu zajednicu, porodice i korisnike u rješavanje problema mentalnog zdravlja. • Provoditi nacionalnu strategiju i politiku i zakone o mentalnom zdravlju. • Razvijati ljudske resurse i znanja uz povezivanje sa drugim sektorima. • Obezbjediti istraživanja u oblasti zaštite mentalnog zdravlja • Provoditi monitoring i evaluaciju indikatora mentalno zdravstvenih poremećaja.

More Related