PROJEKT SLOHRA: Mađunarodno poslovanje i međunarodni marketing

1. PROJEKT SLOHRA:Mađunarodno poslovanje i međunarodni marketing Prof.dr.sc. Ante Babić

2. O PROJEKTU I SEMINARU • Seminar ,,Kako postati izvoznik“ • Svrha: potaknuti poduzetnike početnike na izvoz, te im pružiti osnovne informacije o brendiranju, međunarodnom marketingu i relevantnom zakonodavstvu. • Osnovna ciljna skupina su poduzetnici koji posluju do 5 godina, medu njima osobe mlade od 35 godina i Zene neovisno o godinama.

3. O MODULU • Modul Međunarodnog poslovanja i međunarodnog marketinga: • Osnove međunarodnog poslovanja • Osnove međunarodnih financija • Osnove i polazišita međunarodnog marketinga, • Ulazak na međunarodno tržište, • Razvoj marketing plana za međunarodno tržište, • Međunarodni marketing miks.

4. 1. Uvod

5. Komparativne prednosti • Komparativne prednosti temelje se na relativnim cijenama, a one: • tehnologija • faktorska raspoloživost • potražnja • produktivnost faktora (rada, kapitala,...)

6. INTRA – INDUSTRIJSKA TRGOVINA: • INTRA - INDUSTRIJSKA TRGOVINA : trgovina unutar iste industrije ali između dvije zemlje • ISUZU tvornica motora iz Poljske isporučuje motore za FORD u Španjolskoj. • Razlozi: • Outsourcing • Niži troškovi distribucije

7. Porterova “konkurentnost” • Veza između teorija managementa i VT • Fokusira se na četiri nacionalna obilježja: • Raspoloživost faktora • Uvjeti potražnje • Odnosne i dobavne industrije • Strategije firme, struktura i rivalitet na tržištu • N.B.: Vlada može utjecati na sve četiri

8. Odrednice nacionalnih konkurentskih prednosti: Porterov“Dijamant” Strategije firme, struktura i rivalitet na tržištu Raspoloživost faktora Uvjeti potražnje Odnosne i dobavne industrije

9. Kretanje izvoza HR 9 2008.: robni izvoz 10 milijardi eura, izvoz usluga 10 milijardi eura Osobito rastao 2002. godine kada je na temelju Privremenog sporazuma s EU u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju više od polovice izvoza prešlo na režim slobodne trgovine Nakon toga, izvoz raste od 2003./2004. jer je sve više trgovine regulirano u režimu slobodne trgovine (BiH, EU s proširenjima 2004. i 2007.)

10. Omjer roba i usluga

11. Robe – rast izvoza po sektorima – (1) 11 Izvor: DZS

12. Robe – rast izvoza po sektorima – (2) 12 Izvor: DZS

13. Robe – rast izvoza po sektorima – (3) 13 Izvor: DZS

14. Komparativne prednosti 14 Mjerimo Indeksom Intra-industrijske trgovine - IIT. IIT pokazatelj mjeri saldo (izvoz minus uvoz) prema odnosu ukupne trgovine u nekom sektoru. Može se kretati od -1 do 1, odnosno od -100 do 100%. Vrijednost IIT-a između 50 i 100 znači dominantnu izvoznu granu Vrijednost IIT-a između 0 i 50 znači da u tom sektoru ima i izvoza i uvoza, ali je saldo pozitivan Vrijednost IIT-a između -50 i 0 znači da u tom sektoru ima i izvoz i uvoza, ali je saldo negativan Vrijednost IIT-a između -100 i -50 znači dominantno uvoznu granu

15. Robe – IIT po sektorima (1) 15 Izvor: CID

16. Robe – IIT po sektorima (2) 16 Koža i obuća Drvo Papir Tisak Naftni derivati Kemija Guma i plastika Nemetali Metali Izvor: CID

17. Robe – IIT po sektorima (3) 17 Izvor: CID

18. Kriteriji međunarodnog tržišta i državne subvencije 18 Usprkos rezultatu u uvjetima međunarodne konkurencije, neki sektori primaju izdašne potpore i subvencije koje ih čine umjetno konkurentnima: Također, npr. unutar sektora brodogradnje postoji “velika” brodogradnja koja dobiva subvencije, dok “mala” ne dobiva

19. Odlikaši s potencijalom 19 Podsektori s izraženom komparativnom prednošću (IIT između 50 i 100 u razdoblju 2000-2008) i tendencijom rasta: Hrvatska ovdje ima izrazite komparativne prednosti i potencijal

20. Odlikaši koji se moraju “trgnuti” 20 Podsektori s izraženom komparativnom prednošću (IIT između 50 i 100 u razdoblju 2000-2008) i tendencijom pada:

21. Vrlo dobri s potencijalom 21 Podsektori s izraženom komparativnom prednošću (IIT između 0 i 50 u razdoblju 2000-2008) i tendencijom rasta: Hrvatska ima potencijala koji treba dodatno poticati

22. Vrlo dobri koji se moraju “trgnuti” 22 Podsektori s izraženom komparativnom prednošću (IIT između 0 i 50 u razdoblju 2000-2008) i tendencijom pada:

23. Zaključak 23 IIT > 50% Odlikaši koji se moraju “trgnuti” Odlikaši s potencijalom Vrlo dobri koji se moraju “trgnuti” Vrlo dobri s potencijalom 0 < IIT < 50% Pad Rast

24. Dinamični proizvodi 24 • UNCTAD prati cijene i volumen proizvoda u svjetskoj trgovini • Dinamični proizvodi su oni kojima u dugogodišnjem razdoblju (obično 20-tak godina) raste i obujam i cijena • Restrukturiranje i preorijentiranje na dinamične proizvode je ključ za ostale koji nisu niti odlikaši niti vrlo dobri

25. Dinamični proizvodi 1990-2009 (1) 25

26. Dinamični proizvodi 1990-2009 (2) 26

27. Izvozna orijentacija (1) 27 Preusmjeravanje sa razvijenih zemalja prema zemljama u razvoju. Udio izvoza prema razvijenim zemljama padao je s nekih 75% na 68%. Od toga je padao i udio EU usprkos dva kruga proširenja Među tradicionalnim najvažnijim partnerima unutar EU došlo je do smanjivanja udjela (Austrija s 8-9% na 5%, Italija s 27% na 19%, Njemačka s 12% na 11%, Slovenija s 8% na 7%), dok su se povećali udjeli u „novim zemljama članicama“ osim Slovenije (Češka na preko 1%, Mađarska s 1% na 2%, Poljska na preko 1%, Slovačka na 1%), dok je iznenađenje povećanje udjela na tržištu Velike Britanije (sa 1% na 2%).

28. Izvozna orijentacija (2) 28 Osim europskih zemalja padao je udio i SAD-a s oko 3% na 2%. Udio izvoza prema zemljama u razvoju slijedom takvog razvoja događaja je rastao s 25% na 32%. Od toga je proširenje CEFTA-e učinilo veliki utjecaj (BiH: 14-15%, Srbija i Crnom Gorom gdje je kombinirani udio izvoza porastao s 3% na gotovo 7%). Osim zemalja jugoistočne Europe, Rusija je još jedna zemlja u razvoju s kojom imamo udio izvoza veći od 1% i gdje udio raste.

29. Zemlja je ravna ploča, a Marko Polo još nije pošao putem svile... 29

30. Struktura izvoza u različite zemlje 30 U razvijene zemlje manje izvozimo proizvode više dodane vrijednosti Obratno vrijedi za zemlje koje su manje razvijene od nas Ovo je tipično za stupanj razvoja i međuovisnost komparativnih prednosti, izvoza i razvoja

31. Zaključak izvozne orijentacije 31 • Oko 70% trgujemo s neposrednim susjedima • Ne trudimo se upoznavati i truditi se na drugim tržištima iako bi na njima mogli imati veću zaradu zbog: • Komparativnih prednosti • Intraindustrijske trgovine • Potrebna je koordinacija ustanova koje se bave izvozom za taj dodatni napor, ali i volja samog poduzetnika

32. Kretanja u svijetu (1) 32 Razvijene zemlje imaju puno manju stopu rasta od zemalja u razvoju – treba se odrediti prema zemljama u razvoju

33. Kretanja u svijetu (2) 33

34. Zaključak – ciljna tržišta (1) 34 • Zadržavanje i povećanje udjela na tržištu Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i BiH • Mogućnosti trgovine na bazi komparativnih prednosti: • Velika Britanija (60 mil. stanovnika) • Irska (4 mil.) • Skandinavske zemlje (oko 24 mil.) • Beneluks • Mogućnosti trgovine na bazi IIT : • Francuska (60 mil. stanovnika) • Španjolska (40 mil.) • Portugal (10 mil.) • Grčka (10 mil.) • Mogućnosti trgovine na bazi komparativnih prednosti i IIT: • SAD (250 mil. stanovnika) • Kanada (30 mil.) • Meksiko (100 mil.) • Australija i Novi Zeland (oko 25 mil.)

35. Zaključak – ciljna tržišta (2) • Zemlje nove Europe • Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska • Istočna Europa • Rusija, Kazahstan, Ukrajina • Jugoistočna Europa • Bugarska, Rumunjska, Srbija • Azija • Kina, Indija, jugoistočna Azija • Latinska Amerika • Argentina, Brazil, Meksiko, Čile, Urugvaj, Paragvaj, Peru • Afrika • Sjever Afrike (Magreb), Kamerun, Kongo, Kenija, Tanzanija, JAR

36. 2. Osnove međunarodnog poslovanja

37. Internacionalizacija SME • Dva modela • SME model rasta: SME izrasta u globalnu kompaniju po fazama • Globalni start-up: kompanija koja počinje kao multinacionalka

38. SME model rasta (1-3) • Faza 1: Pasivni izvoz • Kompanija ispunjava međunarodne narudžbe ali se ne bavi aktivno izvozom • Faza 2: Aktivan izvoz • Aktivnije bavljenje i upravljanje izvozom – obično posredan izvoz (posrednici, distributeri, zastupstva) • Faza 3. Izvozni odjel • Značajna sredstva se i formalno posvećuju izvozu i prihodu od izvoza

39. SME model rasta (4-6) • Faza 4: Prisutnost u inozemstvu • Nakon određene visine prodaje isplati se veća prisutnost (predstavništva, podružnice) • Faza 5: Proizvodnja u inozemstvu • Mora biti opravdano ne samo povećanom prodajom, nego i premošćavanjem troškova rada, logistike, uvjeta poslovanja • Licenciranje, joint ventures, FDI • Opasno zbog izloženosti • Faza 6: Transnacionalka / multinacionalka

40. Globalni start-up • Ključni elementi za globalni start-up • Raspršeni ljudski resursi • Međunarodni izvori za venture capital • Postojanje globalne potražnje • Nepostojanje barijera na globalnom tržištu • Mogućnost izbjegavanja otpora internacionalizacija

41. Problemi internacionalizacije za SME • Uteg novosti (bez povijesti): velik postotak SME propada u prvoj i drugoj godini • Uteg veličine: problemi u isporučivanju količina i kvaliteta proizvoda i usluga onom efikasnošću kao veće kompanije

42. Razvoj “globalnog osjećaja” • Prepoznavanje strateških globalnih prilika koje nadilaze domaće tržište • Prihvat i razumijevanje globalnog načina poslovanja • Promjena stavova ključnih osoba u firmi • Upoznavanje s kulturom i geografijom inozemnih (ciljnih) tržišta • Prevladavanje skepticizma prema globalnim tržištima

43. Globalne prednosti SME • Brzina i fleksibilnost • Brže inovacije • Brže promjene proizvoda i unutrašnjih procedura • Brzinom se mogu prevladati nedostaci veličine • Velike firme su spore

44. Kada je SME spreman za inozemstvo? • Ako su odgovori na sliejdeća pitanja potvrdni: • Imamo li globalni proizvod/uslugu? • Imamo li managerske, organizacijske i financijske mogućnosti za internacionalizaciju? • Postoji li profitabilno tržište za naš proizvod/uslugu? • Imamo li dovoljno jedinstven proizvod/uslugu koju neko vrijeme neće moći kopirati multinacionalke ili lokalni poduzetnici? • Postoje li neke prednosti lokacije?

45. Prednost prvog poteza • Prvi koji uvodi novi proizvod/uslugu • Mora biti inovativan • Mora biti sveobuhvatan • Dostići očekivanja kupaca/klijenata i kao što je servis, garancije i pritužbe • Tehnološki napredak – najčešće

46. Reproduktivna strategija • Reprodukcija već postojećeg proizvoda/usluge • Prilagodba već postojećeg porizvoda/usluge • Naći nišu ili malu inovaciju kako bi se privukli kupci • Uspješni primjeri: • Prvi uvesti nov standard • Zadovoljiti najteže kupce • Ponuditi nove varijacije • Ponovo razmotriti napušteno tržište ili nišu

47. 3. Osnove međunarodnih financija

48. Tečaj - uvod • Devizni tečajje cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute.On pokazuje koliko jedinica domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute.

49. Tečaj – osnovni pojmovi • devalvacija - porast cijene devize u terminima domaće (povećani broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane) ili porast tečaja – u sustavu fiksnog tečaja • deprecijacija - porast cijene devize u terminima domaće (povećani broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane) ili porast tečaja – u sustavu ne-fiksnog tečaja • revalvacija - pad cijene deviza u terminima domaće (smanjeni broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane) ili pad tečaja - u sustavu fiksnog tečaja • aprecijacija - pad cijene deviza u terminima domaće (smanjeni broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane) ili pad tečaja - u sustavu ne-fiksnog tečaja • Kako kod tečaja uspoređujemo vrijednosti dviju nacionalnih valuta (domaće i strane), kad govorimo o deprecijaciji (devalvaciji) domaće valute naspram strane možemo govoriti i o istodobnoj aprecijaciji (revalvaciji) strane valute u odnosu na domaću.

50. Tržišni tečaj (I) • Potražnja za devizama funkcija je uvoza robe i usluga iz inozemstva, investicija u inozemstvo i zajmova i transfera danih inozemstvu. Zbog toga je potražnja za devizama povezana sa dugovnim (debit) stavkama u bilanci plaćanja. Budući da je uvoz funkcija domaćeg proizvoda, odnosa cijena, ukusa i sl., a investicije u inozemstvo i zajmovi funkcije odnosa kamatnih stopa u zemlji i inozemstvu, a one opet funkcije makroekonomskih varijabli, to je funkcija potražnje za devizama funkcija velikog broja varijabli. • Ponuda deviza na deviznom tržištu funkcija je izvoza robe i usluga, inozemnih investicija u zemlji i primljenih zajmova i transfera iz inozemstva. Zbog toga je ponuda deviza povezana sa potražnim (credit) stavkama u bilanci plaćanja. Kako je izvoz funkcija odnosa cijena u zemlji i inozemstvu, ukusa potrošača i sl., a zajmovi i investicije funkcija odnosa kamatnih stopa koje su opet funkcija velikog broja varijabli, pa je i ponuda deviza funkcija velikog broja varijabli. • Osim ovih glavnih faktora, na tečaj utječu i mnogi drugi faktori, poput: • osnovnog trenda tržišta, • vremenske neusklađenosti plaćanja za uvoz i naplata izvoza, • pregovaračke vještine subjekata u vanjskoj trgovini, • tržišnih očekivanja terminskih tečajeva, • špekulativnih kretanja kapitala, • promjena uvjeta na novčarskom i financijskom tržištu, • fiskalnih i monetarnih mjera koje vlasti donose radi kontrole tečajeva.