Stavovi hrvatskih građana o ulasku u Europsku uniju

1. Stavovi hrvatskih građana o ulasku u Europsku uniju Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj Voditelj istraživanja: dr.sc. Dragan Bagić, docent 10. rujna 2012.

2. Sadržaj • Metodologija • Rezultati • Percepcija EU • Stavovi o članstvu u EU • Potreba za informiranjem i medijske navike • Znanje i interes za fondove Europske unije • Zaključci

3. Metodologija • Osobni intervju u kućanstvima ispitanika • Nacionalno reprezentativni uzorak • Uzorak stratificiran u dvije etape • Stratifikacija po regiji i veličini naselja • Stratifikacija po spolu, dobi i obrazovanju • Veličina uzorka: 1022 ispitanika starijih od 15 godina • Prosječno trajanje anketiranja: 31 minuta • Vrijeme provedbe terena: 20. srpanja do 7. kolovoza • Metodologija jednaka onoj u prethodnim istraživanjima te u istraživanjima Eurobarometra.

4. Percepcija EU

5. Percepcija EUOpćeniti osjećaj prema Europskoj uniji Molim Vas da mi kažete kakav je Vaš općeniti osjećaj prema Europskoj uniji, ali Vas molim da pritom ne uzimate u obzir članstvo Hrvatske u Europskoj uniji niti odnose između Hrvatske i Europske unije? 28% 44% Baza: Svi ispitanici, N=1022

6. Percepcija EUOpćeniti osjećaj prema Europskoj uniji – trend Baza: Samo ispitanici koji nisu odgovorili sa “Ne znam”, N=998

7. Percepcija EUViđenje trenutne situacije u Europskoj uniji Usporedba sa 2011: zeleno su označeni pozitivni a crvenom negativni trendovi Molim Vas da za svaku tvrdnju kažete koliko ona točno opisuje trenutnu situaciju u EU. Baza: Svi ispitanici, N=1022

8. Percepcija EUPercepcija institucija Europske unije Molim Vas da za svaku tvrdnju kažete koliko ona točno opisuje situaciju u institucijama Europske unije. Usporedba sa 2011: zeleno su označeni pozitivni a crvenom negativni trendovi Baza: Svi ispitanici, N=1022

9. Stavovi prema članstvu u EUPovjerenje u hrvatske i europske institucije Općenito govoreći, vjerujete li više hrvatskim institucijama, kao što su ministarstva, državne ustanove i sl., ili više vjerujete odgovarajućim europskim institucijama? 20% 34% Baza: Svi ispitanici, N=1022

10. Stavovi prema članstvu u EU

11. Stavovi prema članstvu u EUGlasanje na (hipotetskom) referendumu 2012. Kako biste glasali na tom referendumu, ako bi se on održavao naredni vikend? 38/ 34 53/ 61 Baza: Svi ispitanici, N=1022 / Sigurni i vjerojatni glasači; N = 647

12. Stavovi prema članstvu u EUTrenutna potpora – prema stvarnom glasanju 22. siječnja Kako biste glasali na tom referendumu, ako bi se on održavao naredni vikend? Samo 3% koji su glasali ZA je promijenilo mišljenje. Isto vrijedi i za one koji su glasali protiv. Baza: Sigurni i vjerojatni glasači; N = 647

13. Stavovi prema članstvu u EURazlozi za promjenu mišljenja o ulasku u Europsku uniju RAZLOZI ZA POSTAJANJE PROTIVNIKOM ULASKA (neki od citata ispitanika): • jer vidim da je sve gore u članicama EU • najviše su krive naše institucije koje gledaju samo svoj interes • nemam više povjerenja u vladu da će to odraditi kako treba • ne poštuju se radna prava ljudi • nesposobni smo se brinuti sami o sebi, i unija će nam nametnuti njihov interes • nisam više optimist o poboljšanju situacije u EU • prije sam vagalo a sad sam ipak protiv (x2) • vidi se na primjeru Grčke kako će nam možda biti • zbog cijele situacije sa Grčkom • zbog novih lošijih saznanja i iskustava ljudi u svojoj okolini • zbog propadanja eura, i uvođenje neke druge valute • mafijaši u Italiji RAZLOZI ZBOG KOJIH SU POČELI PODRŽAVATI ULAZAK (neki od citata ispitanika): • dvoumim se • ljudi koji su na vlasti ne vode dobro državu • naše članstvo u EU je neminovno govorili mi što hoćemo samo je pitanje vremena kad će se to odigrat • ionako mi nije stabilna ta veza • shvatila sam da će biti bolje • situacija u državi • mi smo takav narod da nam tuđin uvijek vlada

14. Trenutna potpora – svi ispitanici – trend Baza: Svi ispitanici; N = 1022

15. Trenutna potpora – samo sigurni i vjerojatni glasači – trend 64% vs. 36% Omjer bezneodlučnih 61% vs. 39% Baza: Sigurni i vjerojatni glasači; N = 647

16. Stavovi prema članstvu u EUTrenutna potpora ulasku – mladi Baza: samo sigurni i vjerojatni glasači među ispitanicima starim 15-29, N=165

17. Stavovi prema članstvu u EUTrenutna potpora ulasku – sigurni i vjerojatni – prema regijama Baza: Sigurni i vjerojatni glasači; N = 647

18. Stavovi prema članstvu u EUStav prema hrvatskim obvezama Od završetka pregovora do punopravnog članstva Hrvatska se nalazi pod monitoringom EU. Prema Vašem mišljenju, ispunjava li Hrvatska obaveze koje je preuzela u procesu pregovora o članstvu u EU? 50% 13% Baza: Svi ispitanici, N=1022

19. Stavovi prema članstvu u EUViđenje odnosa EU i Hrvatske Sada ću Vam pročitati neke tvrdnje o odnosu između Europske unije i Hrvatske. Molim Vas da mi za svaku tvrdnju kažete slažete li se s njom ili se ne slažete. Usporedba sa 2011: zeleno su označeni pozitivni a crvenom negativni trendovi Baza: Svi ispitanici, N=1022

20. Stavovi prema članstvu u EUOčekivane posljedice članstva na nacionalnoj i osobnoj razini Uzimajući sve u obzir, očekujete li da će Hrvatska / vi osobno imati više koristi ili više štete ako postane punopravna članica Europske unije? Porasla su pozitivna, a smanjila se negativna očekivanja kada je u pitanju nacionalna razina 40/ 33 31/ 27 Baza: Svi ispitanici, N=1022

21. Stavovi prema članstvu u EUOčekivane posljedice članstva – nacionalna razina – trend Očekujete li da će Hrvatska imati više koristi ili više štete ako postane punopravna članica EU? Baza: Svi ispitanici, N=1022

22. Stavovi prema članstvu u EUOčekivane promjene nakon ulaska u Europsku uniju Snažna pozitivna očekivanja, u skladu s rezultatima iz 2011. Negativna očekivanja, nastavljena od prošle i pretprošle godine Baza: Svi ispitanici, N=1022

23. Stavovi prema članstvu u EUOčekivane promjene nakon ulaska u Europsku uniju Inflacija i emigracija mladih su još uvijek glavni strahovi Suverenitet i identitet nisu problematična pitanja Baza: Svi ispitanici, N=1022

24. Stavovi prema članstvu u EUStavovi prema reformama pravosuđa Kako biste ocijenili učinak reformi u pravosuđu, provedenih u proteklih nekoliko godina kao dio priprema za članstvo u Europskoj uniji? Procijenite jesu li te reforme poboljšale stanje u pravosuđu ili nisu? 39% 9% Baza: Svi ispitanici, N=1022

25. Stavovi prema članstvu u EUSpremnost hrvatske ekonomije za članstvo Prema Vašem mišljenju, u kojoj će mjeri hrvatsko gospodarstvo biti spremno za ulazak u EU na planirani datum ulaska, 1. srpnja 2013.? 30% 64% Baza: Svi ispitanici, N=1022

26. Stavovi prema članstvu u EUOcjena napora vlade da poveća ukupnu spremnosti zemlje za članstvo Prema Vašem mišljenju, koliko Vlada ulaže napora da poveća ukupnu spremnost zemlje za suočavanje s mogućim negativnim učincima pristupanja Europskoj uniji? Baza: Svi ispitanici, N=1022

27. Potreba za informiranjem i medijske navike

28. Informiranost o EUSamoprocjena informiranosti o EU Kako biste procijenili razinu Vaše informiranosti o Europskoj uniji općenito? A kako biste procijenili razinu Vaše informiranosti o prednostima i nedostatcima članstva u EU? Korelacija rezultata na testu i samoprocjene znanja iznosi + 0,37 15 / 14 40 / 39 Baza: Svi ispitanici, N=1022

29. Informiranost o EUPokušaji samostalnog informiranja Jeste li ikada pokušali pronaći dodatne informacije, osim onih koje su predstavljene u medijima, o Europskoj uniji i načinu na koji ona funkcionira, o prednostima i nedostatcima članstva u Europskoj uniji, primjerice putem Interneta ili u publikacijama? Baza: Svi ispitanici, N=1022

30. Informiranost o EUIzvori korišteni za samostalno informiranje Gdje ste tražili te informacije o Europskoj uniji? Baza: Samo oni koji su tražili dodatne informacije, N=249

31. Informiranost o EUPodručja na kojima građanima nedostaje informacija O koja tri područja s ovog popisa Vam najviše nedostaje informacija o pristupanju Hrvatske EU? Baza: Svi ispitanici, N=1022

32. Znanje i interes za fondove Europske unije

33. Znanje i interes za fondove Europske unije Poznavanje mogućnosti za povlačenje sredstava Prema Vašim informacijama, koliki dio sredstava koja su joj na raspolaganju iz fondova EU Hrvatska uspijeva iskoristiti u ovom trenutku? Baza: Svi ispitanici, N=1022

34. Znanje i interes za fondove Europske unije EU fondovi – percepcija osobnih koristi Smatrate li da Vi osobno možete imati koristi od EU fondova? Ako da, kako? Baza: Svi ispitanici, N=1022

35. Zaključci

36. ZaključciŠto se promijenilo? • Najvažnija promjena u kontekstu u kojem je provedeno istraživanje: 22. siječnja, Hrvatski građani su odlučili kako žele da Hrvatska postane članica Europske unije. • Opći rezultati – pozitivni osjećaji prema Europskoj uniji su i dalje u porastu, dok neki negativni osjećaji opadaju. Ovaj je trend prvi put zamijećen prošle godine, nakon što su u lipnju završeni pregovori. Ove godine je općeniti osjećaj prema Europskoj uniji najpozitivniji od kada se provode ova istraživanja. • Glasanje na hipotetskom referendumu, također reflektira ovu promjenu. Postotak onih koji podržavaju ulazak je među najvišima zabilježenima. • Neki drugi indikatori su ostali na istim razinama kao i 2011., primjerice stav kako će članstvo u EU donijeti više štete nego koristi. • No također treba uočiti kako je percepcija trenutne situacije u EU nešto pesimističnija nego li prijašnjih godina. Još uvijek aktualna kriza javnog duga počinje imati sve značajniji utjecaj na hrvatsko javno mnijenje o Europskoj uniji. • Institucije Europske unije su percipirane kao popunjene ekspertima i obrazovanim osobljem, no sve je više onih koji smatraju kako su te iste institucije neučinkovite, te izvan nadzora građana. • Još uvijek znatan broj građana smatra kako EU nepravedno tretira Hrvatsku, no ipak raste postotak onih koji odnose između Hrvatske i EU gledaju u pozitivnijem svijetlu.

37. ZaključciŠto se promijenilo? • U usporedbi sa prošlom godinom, porastao je broj onih koji smatraju kako će članstvo Hrvatskoj donijeti više štete nego koristi, dok je broj onih koji smatraju kako će članstvo njima osobno donijeti više štete nego koristi ostao na otprilike jednakom nivou. • Još uvijek postoji velika potreba za informiranjem građana o Europskoj uniji općenito, o prednostima i nedostatcima članstva, sadržaju pregovora, i posebno – o posljedicama ulaska u Uniju. • Iako je postotak građana koji imaju pogrešne predodžbe je niži nego prije, no informiranje je još uvijek važno. Neka od tih neutemeljenih vjerovanja su izrazito duboko ukorijenjena. Primjerice, vjerovanje kako će nam konkurencija u EU uništiti poljoprivredu ili industriju; ili kako ćemo morati uvesti euro od siječnja iduće godine – a treba imati na umu kako imidž eura kao valute u javnosti opada. No ipak, najveći strahovi građana su vezani uz inflaciju i mogućnost emigracije velikog broja mladih. • Također, 2/3 građana smatra kako Hrvatska ekonomija nije spremna za ulazak u Europsku uniju, a taj osjećaj samo pomaže porastu strahova od mogućih neželjenih ekonomskih posljedica članstva u EU.