Metodologija istraživanja u psihologiji roda i spola: Pregled skala

1. Metodologija istraživanja u psihologiji roda i spola:Pregled skala

2. Podjela skala Stavovi prema rodnim ulogama i seksizam Samoprocjene rodnih uloga Skale za djecu i adolescente/ice Stavovi prema gejevima i lezbijkama

3. Stavovi prema rodnim ulogama i seksizam • Skala stavova prema ženama • Attitudes toward Women Scale (AWS; Spence i Helmreich, 1972) • Skala jednakosti spolnih uloga • Sex Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i King, 1984) • Moderni i staromodni seksizam • Modern Sexism & Old-Fashioned Sexism (Swim, Aikin, Hall i Hunter, 1995) • Inventar ambivalentnog seksizma • Ambivalent Sexism Inventory (ASI, Glick i Fiske, 1996) • Inventar ambivalentnosti prema muškarcima • Ambivalence toward Men Inventory (AMI, Glick i Fiske, 1999)

4. Skala stavova prema ženamaAttitudes toward Women Scale(AWS; Spence i Helmreich, 1972) • AWS je najpopularniji instrument za ispitivanje stavova o rodnim ulogama u području psihologije (Spence i Hahn, 1997) • Namjera autora/ice => ispitati očekivanja o odgovornostima, privilegijama i ponašanjima u različitim sferama koje su tradicionalno bile podijeljene između žena i muškaraca, a koje bi muškarci i žene mogli ravnopravno dijeliti • AWS => mjera stavova prema pravima ženatj. odgovornostima i pravima žena u odnosu na odgovornosti i prava muškaraca, više nego mjera stavova prema ženama (Spence i Hahn, 1997) • Verzije: originalna od 55 tvrdnji, dvije kraće od po 25 i 15 tvrdnji (najčešće korištena)

5. Skala stavova prema ženama • Pouzdanost • zadovoljavajuća (  .80) od 1970.-ih do 2000.-ih u SAD, Filipinima, Hrvatskoj i Sloveniji • Valjanost • Kraće verzije - jednofaktorska struktura (Loo i Logan, 1977; Smith i Bradley, 1980; Whatley, 2008) • Divergentna valjanost potvrđena => niska korelacija s mjerom općih stavova prema ženama (Bailey i Less, 1992) • Zastarjelost sadržaja tvrdnji? • sve liberalniji stavovi od 1970.-ih do 1990.-ih, posebno kod žena • kritike AWS zbog sve više negativno asimetričnih distribucija rezultata (Spence i Helmreich, 1997; Loo i Thorpe, 1998) => mogući efekt plafona • je li AWS zastarjela skala koja više ne odgovara zahtjevima suvremenog društva? • koliko je opravdano korištenje AWS-a za ispitivanje na studentskoj populaciji?

6. Skala stavova prema ženama Prema Spence i Hahn (1997, str. 23)

7. Skala jednakosti spolnih ulogaSex-Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i King, 1984) • SRES ispituje stavove o podržavanju jednakosti (egalitarnosti) rodnih uloga žena i muškaraca • Egalitaran stav=>tendencija pojedinca da procjenjuje društvene uloge drugih osoba bez obzira na njihov spol • vjeruje da sposobnosti, prava, obveze i mogućnosti pojedinca ne bi trebale ovisiti o spolu • ne uzima u obzir samo prosudbe o ponašanju i ulogama žena, već i muškaraca • ne diskriminira žene u netradicionalnim ulogama, no također ne diskriminira niti muškarce u netradicionalnim ulogama • Sadržaj => pet područja života odraslih osoba u kojima se egalitarni stavovi o rodnim ulogama mogu manifestirati • bračna, roditeljska, profesionalna, obrazovna te socijalno-interpersonalno-heteroseksualna uloga • nisu neovisni aspekti života => ne očekuje se da čine odvojene ortogonalne faktore, već su te kategorije definirane kako bi povećale sadržajnu valjanost SRES-a • 2 duže (95 tvrdnji: 5x19) i 2 kraće paralelne verzije (25 tvrdnji)

8. Skala jednakosti spolnih uloga • Pouzdanost • zadovoljavajuća (  .70, često   .90) u SAD-u, Grčkoj, Njemačkoj i Hrvatskoj • Valjanost • FA => jednofaktorska struktura obje kraće verzije i dvofaktorska za obje duže verzije (King i King, 1990) • Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama s AWS-om (Jaffa, 1985) • Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama s BSRI i PAQ (King i King, 1990; King i sur., 1994) • Kriterijska valjanost potvrđena • SRES je dobar prediktor bračnog zadovoljstva i prilagodbe braku (Sparks, 1995; Li i Caldwell, 1987); • osobe egalitarnog stava prema rodnim ulogama se ponašaju egalitarnije unutar svoje partnerske i roditeljske uloge, zadovoljniji su svojim sudjelovanjem u raspodjeli financijskih izdataka te doživljavaju partnerski odnos nešto pravednijim (Bartolac, Kamenov i Petrak, 2011)

9. Moderni i staromodni seksizamModern Sexism & Old-Fashioned Sexism (Swim, Aikin, Hall i Hunter, 1995) • Teorijska osnova: važno je razlikovati staromodni i moderni seksizam • Staromodni seksizam: prihvaćanje tradicionalnih RU, različitog tretmana žena i muškaraca, i stereotipa o manjoj kompetentnosti žena • Uvjerenja u podlozi modernog rasizma i modernog seksizma su slična • Nijekanje da se diskriminacija još uvijek događa • Antagonizam prema Afro-Amerikancima/ženama koji imaju političke i ekonomske zahtjeve • Negodovanje/ogorčenost zbog posebne pomoći/pristranosti u korist Afro-Amerikanca/žena (npr. javne politike koje im pomažu u obrazovanju i poslu) • Sadržaj: Moderni seksizam 8 tvrdnji; Staromodni seksizam 5 tvrdnji • Pouzdanost => zadovoljavajuća ( = .75 za MS;  = .65 za SS) • Valjanost • FA: 2 faktora: Moderni seksizam i Staromodni seksizam • Kriterijska valjanost => moderni seksizam je bolji prediktor preferencije muškog kandidata za senatora nego ženskog od staromodnog seksizma • Osobe visoke na modernom s. više smatraju da su biološke razlike uzrok rodnih razlika na tržištu rada, a manje da se te rodne razlike objašnjavaju diskriminacijom, socijalizacijom i rodnim predrasudama

10. Inventar ambivalentnog seksizmaAmbivalent Sexism Inventory (ASI, Glick i Fiske, 1996) • Teorijska osnova: seksizam je posebna vrsta predrasude koju karakterizira ambivalentnost, a ne samo antipatija prema ženama => seksizam je višedimenzionalan • Hostilni seksizam => odgovara Allportovoj (1954) klasičnoj definiciji predrasude: “antipatija temeljena na pogrešnoj i nefleksibilnoj generalizaciji” • Benevolentni seksizam => skup međusobno povezanih stavova prema ženama koji su seksistički u smislu stereotipne percepcije žena i smatranja da žene trebaju biti u ograničenim ulogama • no stavovi su subjektivno pozitivni (za procjenjivača) i imaju tendenciju izazvati ponašanja koja se smatraju prosocijalnima (npr. pomaganje) ili koje karakterizira traženje intimnosti (npr. samo-otkrivanje) • HS i BS bi se trebali sastojati od 3 komponente: Paternalizam, Rodne razlike i Heteroseksualnost

11. Inventar ambivalentnog seksizma Paternalizam BS: Zaštitnički paternalizam – žene su “slabiji spol” pa ih muškarci trebaju zaštiti i privređivati za njih/obitelj HS: Dominacijski paternalizam – opravdava patrijarhalnost tako što se za žene smatra da nisu u potpunosti kompetentne odrasle osobe te da muškarac treba biti nadređen, moćniji Rodne razlike BS: Komplementarno rodno razlikovanje – stereotipne osobine muškaraca i žena (koje proizlaze iz tradicionalnih podjele društvenih uloga m i ž) su komplementarne, nadopunjuju se HS: Kompetitivno rodno razlikovanje – predstavlja društveno opravdanje za strukturalnu moć muškaraca – “samo muškarci imaju osobine potrebne za vođenje važnih društvenih institucija” Heteroseksualnost BS: Heteroseksualna intimnost – heteroseksualne veze su jedan od najvećih izvora sreće – želja za psihološkom bliskošću sa ženama HS: Heteroseksualna hostilnost – uvjerenje da žene žele dominirati nad muškarcima kroz pristup seksu, da su manipulativne vezano uz seks

12. Inventar ambivalentnog seksizma • Sadržaj: 22 tvrdnje u 2 subskale (HS 11 tvrdnji i BS 11 tvrdnji) • Pouzdanost - zadovoljavajuća •  za HS od .80 do .92; za BS od .73 do .85 • Valjanost • FA: 3 faktora Benevolentnog seksizma (Zaštitnički paternalizam, Komplementarne rodne razlike i Heteroseksualna intimnost); • 1 faktor Hostilnog seksizma • Konvergentna/divergentna valjanost => visoke korelacije HS (i niske korelacije BS) s AWS-om, Modernim i Staromodnim seksizmom • Kriterijska valjanost => hostilni seksizam objašnjava negativne stavove i stereotipe prema ženama

13. Inventar ambivalenosti prema muškarcimaAmbivalence toward Men Inventory (AMI, Glick i Fiske, 1999) Teorijska osnova: postoji ambivalentnost žena prema muškarcima Benevolentnost prema muškarcima Maternalizam => pretpostavlja slabost muškarca (npr. žena se treba brinuti o muškarcu kod kuće jer je on nesposoban za to) – no također opravdava ženinu uslužnost muškarcu Komplementarno rodno razlikovanje => divljenje višem statusu muškaraca (povezano s osjećajem manje kompetentnosti žena) Heteroseksualna privlačnost => uvjerenje da muškarac nije potpun bez žene (i obratno) Hostilnost prema muškarcima Ljutnja na paternalizam => hostilna kompeticija s muškarcima (način suočavanja s negativnim socijalnim identitetom) Kompenzacijsko rodno razlikovanje - negativni stereotipi o muškarcima (“arogantni su”, “kao djeca su kada su bolesni”) => omogućava ženama da se na pozitivan način razlikuju od muškaraca (unatoč nižem statusu) Heteroseksualna hostilnost => ljutnja na muškarce zbog njihove seksualne agresivnosti ili zbog paternalizma u bliskim odnosima (npr. muškarci dominiraju u razgovorima) (ž. osjećaju prijetnju)

14. Inventar ambivalenosti prema muškarcima Sadržaj: 20 tvrdnji u 2 subskale (HM 10 tvrdnji i BM 10 tvrdnji) Pouzdanost - zadovoljavajuća  za HM od .81 do .96; za BM od .79 do .83 Valjanost Konstruktna valjanost potvrđena pomoću konfirmatorne FA Konvergentna i divergentna valjanost potvrđene pozitivnim korelacijama HM i BM sa skalama Stavova prema muškarcima MB pozitivno povezana s HS i BS – seksisti su benevolentni prema muškarcima HM nije povezana s HS i BS (nakon što se kontrolira korelacija s BM) – hostilnost prema muškarcima nije povezana sa seksizmom Rodne razlike Žene imaju viši rezultat na Hostilnosti prema muškarcima i niži rezultat na Benevolentnosti prema muškarcima nego muškarci Razumljivo iz pozicije teorije o međugrupnim odnosima prema kojoj postoji (negativna) pristranost (žena) prema članovima vanjske grupe i (pozitivna) pristranost (muškaraca) prema članovima vlastite grupe

15. Samoprocjene rodnih uloga Rodne uloge kao osobine ličnosti • Bem inventar spolnih uloga • Bem Sex Role Inventory (BSRI; Bem, 1974) • Upitnik osobnih karakteristika • Personal Attributes Questionnaire (PAQ; Spence, Helmreich i Stapp, 1975) Rodne uloge kao ponašanja • Skala spolnih uloga kao ponašanja • Sex-Role Behavior Scale (SRBS; Orlofsky, Ramsden i Cohen, 1982)

16. Bem inventar spolnih ulogaBem Sex Role Inventory (BSRI; Bem, 1974) • BSRI - najčešće korištena mjera u svim područjima istraživanja povezanim s rodom • Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojene i neovisne osobine, a ne suprotni krajevima jednog kontinuuma • Bem ne smatra da je jedino rodno tipizirano ponašanje zdravo za osobu, već da tradicionalne rodne uloge ograničavaju potencijale pojedinca • Psihološka androginost - zasebni opći tip ličnosti povezan s rodom koji se temelji na ravnoteži maskulinosti i femininosti • Postupak konstrukcije - 400 osobina • koliko je svaka poželjna za muškarca/ženu u američkom društvu • Sadržaj => 3 skale: femininost, maskulinost, rodno neutralne tvrdnje (društveno poželjne za oba spola) • Verzije: duža (60 tvrdnji), kraća (30 tvrdnji) • Izražavanje rezultata: (1) ukupni bodovi na subskalama i (2) dijeljenje uzorka u četiri kategorije s obzirom na medijane na M i F skalama

17. Bem inventar spolnih uloga • Pouzdanost - zadovoljavajuća •   .80 u SAD-u, Australiji i Hrvatskoj,   .70 u Kini i Tajvanu • Valjanost • U većini istraživanja ekstrahirano od 2 do 4 faktora, a maskulini faktori imaju kompleksniju faktorsku strukturu (Choi i Fuqua, 2003) • maskulinost i femininost nisu adekvatno operacionalizirane => skala ne mjeri M i F već uže koncepte: instrumentalnost i ekspresivnost • Zastarjelost? – procjena tvrdnji u suvremenom kontekstu (Holt i Ellis, 1998; Auster i Ohm, 2000; Konrad i Harris, 2002) • Nekonzistentni rezultati – no na nekim osobinama se pokazalo odstupanje od rezultata istraživanja koje je provela Bem (1974) • Kritike (Pedhazur i Tetenbaum, 1979) • Nisu unaprijed definirane domene maskulinosti i femininosti => ugrožena konstruktna valjanost (odabran empirijski pristup) • Podjela uzorka na temelju medijana je loš način formiranja tipologije • rizik da će osobe sličnih rezultata na skalama biti svrstane u različite kategorije, i obratno • svrstavanje u kategoriju ovisi o uzorku istraživanja (problem s nereprezentativnim uzorcima – studenti) • teorijski nejasno što znači “nediferenciran”

18. Upitnik osobnih karakteristikaPersonal Attributes Questionnaire (PAQ; Spence, Helmreich i Stapp, 1975) • PAQ - nakon BSRI druga najčešće korištena skala rodnih uloga • Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojene osobine koje su poželjne kod muškaraca i žena, ali više tipične za jedan nego drugi spol (a ne suprotni krajevi jednog kontinuuma) • Postupak konstrukcije • koliko je svaka tvrdnja karakteristična za tipičnog muškarca, a koliko za tipičnu ženu, te koliko je karakteristična za idealnog muškarca, a koliko za idealnu ženu • skala maskulinosti => osobine poželjne za oba spola, ali više tipične za muškarce • skala femininosti => osobine poželjnima za oba spola, ali više tipične za žene • subskala maskulinosti-femininosti => osobine koje su više poželjne i tipične za jedan spol nego drugi

19. Upitnik osobnih karakteristika • Verzije: duža (55 tvrdnji) i kraća (24 tvrdnje) • Sadržaj skale i tvrdnji: • M skala => instrumentalne osobine i orijentiranost cilju; • F skala => ekspresivne osobine odnosno usmjerenost na druge ljude; • M-F skala => različit sadržaj • Pouzdanost - zadovoljavajuća •   .75 u SAD-u za M i F skale, a niže za M-F skalu • Valjanost • FA => nekonzistentni rez. (2 do 4 faktora) • Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama subskala PAQ-a sa subskalama BSRI-a • Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama subskala PAQ-a s AWS-om

20. Skala spolnih uloga kao ponašanjaSex-Role Behavior Scale (SRBS; Orlofsky, Ramsden i Cohen, 1982) • Upitnik samoprocjene koji mjeri koliko se ljudi ponašaju na rodno tipiziran način • Teorijska osnova: • maskulinost i femininost su odvojeni konstrukti => u skladu s Bem (1974) te Spence, Helmreich i Strapp (1975); no za razliku od njih je fokus na bihevioralnom aspektu rodnih uloga, a ne osobinama • Postupak konstrukcije - po uzoru na PAQ • Sadržaj • 3 subskale => ‘Muški vrednovana ponašanja’ (MV), ‘Ženski vrednovana ponašanja’ (FV) i ‘Spolno specifična ponašanja’ (SS) • ponašanja iz četiri područja: rekreacijskih aktivnosti, profesionalnih interesa, socijalnih interakcija te bračnih odnosa • Verzije: duža (240 tvrdnji) i kraća (96 tvrdnji) • Izražavanje rezultata => ukupni bodovi na 3 subskale i na 12 subskala

21. Skala spolnih uloga kao ponašanja • Pouzdanost • zadovoljavajuća za duže i kraće verzije • Valjanost • CFA nije potvrdila očekivanu faktorsku strukturu (3 faktora višeg i 12 faktora nižeg reda) (McCreary, Rhodes i Saucier, 2002) • glavni razlog => visoka korelacija odnosno manjak distinktivnosti između skala MV i SS => upućuje na nezadovoljavajuću konstruktnu valjanost skale • Divergentna valjanost skale potvrđena je niskim i umjerenim korelacijama s PAQ-om i AWS-om (Orlofsky, Cohen i Ramsden, 1985) • Nedostatak skale • izostanak određenog ponašanja ne upućuje nužno na izostanak femininosti ili maskulinosti => već na to da se ispitanici nisu imali prilike ponašati na određeni način (npr. biti osnovnoškolska učiteljica, preuzimati na sebe potpunu odgovornost za zarađivanje za obitelj)

22. Skale za djecu i adolescente/ice • Upitnik osobnih karakteristika za djecu • Children's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980) • Skala stavova prema ženama za adolescente/ice • Attitudes toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos, Petersen, Richards i Gitelson, 1985) • Skala rodnih uloga u adolescenciji • (Jugović i Kamenov, 2008, 2010)

23. Skala stavova prema ženama za adolescente/iceAttitudes toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos i sur., 1985) • Svrha AWSA => mjerenje stavova adolescenata/ica prema pravima i ulogama žena • Teorijska osnova: nije jasno određeno što sve čini sadržaj stavova prema RU na adolescentskoj populaciji • opisuju se da stavovi prema ženama odnosno pravima žena mogu biti povezani s važnim životnim odlukama adolescenata, kao što su odabir zanimanja ili zasnivanje obitelji • stavovi prema RU su konceptualno različiti od orijentacije vezane uz rodne uloge ili identiteta • Konstruirana na temelju kraće verzije Skale stavova prema ženama • Sadržaj: 12 tvrdnji => 2/3 ispituje stavove o pravima i ulogama djevojaka i mladića u obrazovanju, sportu i izlascima (dating), a ostale o ulogama odraslih žena vezanim uz roditeljstvo i kućanske poslove • "Psovanje je gore za djevojke nego za mladiće“ • "U redu je da djevojka pozove mladića van na spoj“ • "Na spoju bi mladići trebali platiti sve račune"

24. Skala stavova prema ženama za adolescente/ice • Pouzdanost • umjerena do zadovoljavajuća=>  od .62 do .86 • Valjanost • FA nije potvrdila jednofaktorsku strukturu (kao kod AWS) (Gibbons, Stiles i Shkodriani, 1991) => 3 faktora: • (1) Tradicionalne uloge u obitelji i poslu • (2) Osobna sloboda • (3) Djevojke iniciraju izlazak (date) • Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama sa subkalama femininosti i maskulinosti BSRI-a (Galambos, Almeida i Petersen, 1990)

25. Upitnik osobnih karakteristika za djecuChildren's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980) • Teorijska osnova: femininost i maskulinost odvojene unipolarne dimenzijama • Namijenjenispitivanju rodno tipiziranih osobina ličnosti kod djece, a razvijen je promjenom i prilagodbom tvrdnji iz PAQ-a za odrasle • Verzije • duža - 51 tvrdnja: M subskala (20 osobine), F subskala (18 osobina), M-F subskala (13 osobina), • kraća - 21 tvrdnja: 8 tvrdnji u M i F subskalama, 5 tvrdnji u F-M skali • Primjeri tvrdnji: • M skala: „Moji osjećaji se teško mogu povrijediti.“ • F skala: “Moji umjetnički radovi i ideje su kreativni i originalni. • M-F skala: „Teško mi je donijeti odluku.“

26. Upitnik osobnih karakteristika za djecu • Pouzdanost • Problematična =>  od .40 do .70 za M i F skale, a  od .08 do .53 za F-M skalu • Valjanost • FA nisu potvrdile očekivanu faktorsku strukturu (M i F) => 3 faktora: • Interpersonalna orijentacija, Vodstvo i Emocionalnost (Absi-Semaan, Crombie i Freeman, 1993) • Interpersonalni faktor, Faktor vodstva i Faktor neovisnosti (Thomson i Zand, 2005) • Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama s PAQ-om • Divergentna valjanost => potvrđena je niskim korelacijama s mjerama inteligencije i samopoimanja (Hall i Halberstadt, 1980)

27. Skala rodnih uloga u adolescenciji(Jugović i Kamenov, 2008, 2010) • Teorijska osnova: • Definicija RU u adolescenciji = društvena očekivanja o osobinama, ponašanjima i interesima koja su različita za adolescente i adolescentice • RU obuhvaća ponašanja, osobine i interese, a ne samo osobine (BSRI i PAQ) ili ponašanja (SRBS) • Maskulinost i femininost slabo povezane – u skladu s Bem (1974) te Spence i sur. (1975) • Različita područja RU: obitelj, škola, slobodno vrijeme, odnos prema izgledu i intimni odnosi • Razvoj Skale rodnih uloga u adolescenciji • temeljiti je na jasnom teorijskom konceptu • smjestiti u suvremeni hrvatski društveni kontekst • specifičnosti adolescencije - razviti na srednjoškolskom uzorku

28. Skala rodnih uloga u adolescenciji • Postupak konstrukcije skale • Predistraživanje: fokus grupe i kvantitativno istraživanje • Što okolina/hrvatsko društvo očekuje od mladića/djevojke? • Glavno istraživanje • Koliko se svako od sljedećih ponašanja i osobina odnosi na tebe (koliko je karakteristično za tebe)? (1=uopće ne, 5=u potpunosti da) • Sadržaj skale => dvije subskale • Femininost (16 tvrdnji, =,874) • obavljanje tradicionalno ženskih kućanskih poslova, interes za modu i kozmetiku, briga o izgledu i uljepšavanje, bavljenje tipično ženskim sportskim aktivnostima poput aerobika i pilatesa, te romantičnost, osjećajnost i pomaganje drugima • Maskulinost (16 tvrdnji, =,839) • obavljanje tradicionalno muških kućanskih poslova, interes za bavljenje (timskim) sportom i za automobile, sportski izgled, hvaljenje ljubavnim postignućima i iniciranje zajedničkog izlaska, potreba za natjecanjem, pobjedom i dominacijom

29. Stavovi prema gejevima i lezbijkama • Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima • The Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Scale(ATLG; Herek, 1988) • Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima • (Parmač, 2005) • Multidimenzionalna skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima • Multidimensional Scale of Attitudes Toward Lesbians and Gay Men (Gato, Fontaine i Carneiro, 2012)

30. Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcimaThe Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Scale(ATLG; Herek, 1988) • ATLG – kratka mjera stavova heteroseksualnih osoba prema gej muškarcima i lezbijkama • Sastoji se od dvije subskale – polovica se odnosi na stavove prema gej muškarcima (ATG), a polovica prema lezbijkama (ATL) • Duža verzija ima 10 tvrdnji po subskali, a kraća koja se danas češće koristi po 5 tvrdnji • Visoka pouzdanost •  > .85 na studentskim uzorcima te > .80 na nestudentskim uzorcima odraslih osoba • Valjanost • Potvrđena faktorska struktura pomoću CFA (Stoever i Morera, 2007). • Korelacije s drugim konceptima • Viši rezultati na ATLG su povezani s višom religioznošću, neimanjem osobnog kontakta s gej muškarcem ili lezbijkom, prihvaćanjem tradicionalnim stavovima prema rodnim ulogama, uvjerenjima o ideologiji tradicionalne obitelji i odobravanjem javnih politika koje diskriminiraju seksualne manjine

31. Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima(Parmač, 2005) • ATLG – kratka mjera stavova heteroseksualnih osoba prema gej muškarcima i lezbijkama • Sastoji se od dvije subskale od kojih jedna ispituje stavove prema gej muškarcima, a druga prema lezbijkama - svaka ima po 28 tvrdnji • Visoka pouzdanost •  =.96 • Valjanost • Potvrđena jednodimenzionalna faktorska struktura svake subskale • Rodne razlike • Žene imaju pozitivnije stavove prema lezbijkama i gej muškarcima nego muškarci • Muškarci općenito imaju pozitivnije stavove prema lezbijkama nego prema gej muškarcima, dok žene imaju podjednake stavove prema lezbijkama i gej muškarcima

32. Multidimenzionalna skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcimaMultidimensional Scale of Attitudes Toward Lesbians and Gay Men (Gato, i sur., 2012) • MSAT-L/G – stavovi prema gej muškarcima i lezbijkama su kompleksni i višedimenzionalni • Sadržaj => 27 tvrdnji podijeljenih u 4 subskale: • Odbijanje bliskosti – “Gej osobe me čine nervoznim/om.” • Potpora – “Lezbijke i gejevi još uvijek moraju prosvjedovati za jednaka prava.” • Moderni heteroseksizam – “Legalizacija istospolnih brakova će srušiti osnovne temelje društva.” • Patologiziranje homoseksualnosti – “Homoseksualnost je psihička bolest.” • Pouzdanost •  između .79 i .91 • Valjanost • Potvrđena 4-dimenzionalna faktorska struktura instrumenta • Povezanost s drugim konceptima • Žene i osobe koje imaju prijatelje/ice lezbijke/gejeve imaju viši rezultat na skali Potpore te niži rezultat na skalama Odbijanja bliskosti, Modernog heteroseksizma i Patologiziranja homoseksualnosti u odnosu na muškarce i osobe koje nemaju prijatelje/ice lezbijke/gejeve (Gato i sur., 2012) • Desničarski autoritarizam je najbolji prediktor stavova prema lezbijkama i gejevima (Ćrpić i Tomić, 2013)