1 / 16

Povratnička migracija:održivost povratka i novi povratnički trendovi

Povratnička migracija:održivost povratka i novi povratnički trendovi. Selma Mameledžija Centar za studije o i zbjeglim i raseljenim osobama – CESI Fakultet političkih nauka, UNSA. Pregled prezentacije. I) O CESI-u II) Povratnička migracija: ODRŽIVOST POVRATKA

keaton
Download Presentation

Povratnička migracija:održivost povratka i novi povratnički trendovi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Povratnička migracija:održivost povratka i novi povratnički trendovi Selma Mameledžija Centar za studije o izbjeglim i raseljenim osobama – CESI Fakultet političkih nauka, UNSA

  2. Pregled prezentacije I) O CESI-u II) Povratnička migracija: ODRŽIVOST POVRATKA III) Povratnička migracija: NOVI TRENDOVI

  3. I) O CESI-u

  4. Prvi akademski centar u BiH i regiji zapadnog Balkana posvećen proučavanju izbjegličkih studija, osnovan 2011. godine u saradnji FPN i UNHCR • Rad CESI-a temelji se na 4osnovna segmenta: 1) resursna aktivnost 2) akademska razmjena i umrežavanje 3) edukacija 4) istraživanje

  5. Istraživanja u 2013/2014 • Previđeni potencijal socijalnog kapitala u povratničkim zajednicama u BiH (FOD Program podrške istraživanjima u oblasti javnih politika) • Savremena povratnička migracija iz zapadne Europe u BiH (u saradnji sa UniversityofScienceandTechnology, Oslo University) • Transnacionalni život predmeta: materijalne prakse migranata, bivanje i pripadanje (u saradnji sa MalmoUniversity, Švedska)

  6. II) Povratnička migracija: ODRŽIVOST POVRATKA

  7. Previđeni potencijal socijalnog kapitala u povratničkim zajednicama u BiH: smjernice za održivost povratka u BiH • Studija se zasniva na 3 studije slučaja: Prijedor, Zvornik i Goražde • Kvalitativni pristup: fokus grupe i dubinski intervjui • Cilj: u formi policy studije i policybriefaukazati na stanje na terenu i dati preporuke za ključne aktere (maj 2014)

  8. Prijedor • Tri etape „postizanja” održivog povratka: 1) stvaranje sigurnog okruženja, 2) povratak imovine i 3) obnova imovine i reintegracija • U sve tri faze u Prijedoru su važnu ulogu odigrala udruženja/civilni sektor i veze sa dijasporom • Nalazi ukazuju na snažne povezujuće veze u zajednici, kao i na postojanje premošćujućeg socijalnog kapitala.

  9. Prijedor • Faktori koji su doprinijeli pozitivnim praksama: • povezanost radničke dijaspore (nastale 60-ih godina prošlog stoljeća) i NOVE/IZBJEGLIČKE dijaspore • snažna povratnička zajednica (nastala u izbjeglištvu) • snažno liderstvo snažna lokalna samouprava

  10. III) Povratnička migracija: NOVI TRENDOVI

  11. Savremena povratnička migracija iz zapadne Europe u BiH • Fokus na „trajno” nastanjene izbjeglice iz BiH, tj. na novu/izbjegličku dijasporu: 40% prijeratne populacije u BiH • Bh. izbjeglice iz skandinavskih zemalja, SAD, Italije, Švicarske(snowball sampling) osobe koje imaju državljanstvo ovih zemalja (prethodno su imale status izbjeglice, zatim trajnu boravišnu dozvolu, a nakon toga i državljanstvo) • 25dubinskih intervjua (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Tuzla) • U prosjeku 5 godina od povratka

  12. Ne radi se asistiranom (UNHCR, MLJPI) povratku, nego o samoorganizovanom povratku • Motivacija za povratak: • faktor PRISLNOG migriranja • socio-kulturološki faktori (nezadovoljstvo društvenim životom, porodične vrijednosti, humor, „rahatluk”) • vrijednosti i ubjeđenja (patriotizam) • ekonomski faktori (jeftinije je živjeti u BiH) • ekološki faktori (klima)

  13. Reintegracija Reintegracija uglavnom bazirana na ekonomskoj integraciji i kulturnim praksama, dok su društvene veze sekundarne u procesu (povezivanje sa „sebi sličnima”, socijalne veze u zemljama primitka/prihvata i porodične veze).

  14. Ekonomska integracija • prihodi iz zemalja prihvata (npr. privatne kompanije u Norveškoj, kojima se upravlja iz BiH) • kompanije porijeklom iz zemlje prihvata (npr. privatne škole) • privatni poduzetnici • međunarodne organizacije (UN, IGOs) i NVO sektor • penzije ili drugi tipovi životnih osiguranja

  15. Novi trendovi • Povratak je otvorenog karaktera- pogotovo kod porodica sa djecom / MOGUĆNOST REEMIGRACIJE • Nove kategorije povratnika administrativno/formalno nevidljivih povratnika: • visokoobrazovane mlade osobe • penzionisane osobe • privatni poduzetnici • mladi koji traže svoje korijene

  16. Umjesto zaključka • Propituje se asistirani povratak kao međunarodni koncept u pronalasku rješenja za izbjeglice • Kategorija izbjeglica/povratnika obuhvaćena Aneksom 7, ali ne i potpomognuta kao takva • Sakriveni/neeksponirani američki, švedski, talijanski identiteti • Neopažen i nevidljiv povratak, iako se radi o povratku ratnih izbjeglica.

More Related