ISHODI UČENJA

1. ISHODI UČENJA doc.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk, dipl.inž.građ. izv.prof.dr.sc. Sanja Lončar-Vicković, dipl.inž.arh. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Građevinski fakultet Osijek Pravni fakultet Osijek, 30. svibnja 2014.

2. Sadržaj I. dio Ishodi učenja u visokom obrazovanju II. dio Iskustva u uvođenju ishoda učenja na osječkom Sveučilištu

3. I. dio ISHODI UČENJA U VISOKOM OBRAZOVANJU

4. Što su ishodi učenja? Prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13) ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. Iskazi kojima se izražava što student treba znati, razumjeti i /ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja.

5. Obrazovanje 20. stoljeća Zašto do sada nismo napisali ishode učenja? Bloomova taksonomija – 1956. godine pojam ishoda učenja pojam kompetencija

6. Obrazovanje 20. stoljeća Dosadašnja praksa visokoškolskog obrazovanja najbolji srednjoškolci postaju studenti tu tradicionalna nastava daje najbolje rezultate Bologna veći broj studenata prosječni srednjoškolci postaju studenti transparentnost, usporedivost

7. Obrazovanje 20. stoljeća Usmjereno ka nastavniku nastava nastavno opterećenje nastavni sadržaji Usmjereno ka studentu • učenje • opterećenje studenta (ECTS) • ishodi učenja Ishodi učenja nisu samo znanja i vještine nego i stavovi (društvena odgovornost).

8. Ishodi učenja - prednosti Transparentnost Utvrđivanje “pravila igre” Veza ishodi učenja – metode poučavanja – metode provjere znanja Ispit više nije zamka!

9. Nedostaci Simplifikacija poučavanja Pretjerano reguliranje poučavanja “Učenje za ispit” Limitiranje kreativnosti

10. Prihvatljivi i poželjni ishodi učenja Društveno prihvatljiva razina ishoda učenja – 40% Poželjni ishodi učenja: potiču kreativnost podupiru najbolje studente učenje i istraživanje ne mora uvijek imati jasan cilj

11. Kako definirati ishode učenja Ishodi učenja mogu se definirati: - na razini studijskog programa - na razini kolegija na razini nastavnog sata Na razini kolegija definira se 7 – 8 ishoda učenja. Razlika između sadržaja predmeta i ishoda učenja. Svi ishodi učenja trebaju biti ugrađeni u kompetencije studenta.

12. ORGANIZACIJA GRAĐENJA • Interpretirati temeljne pojmove iz organizacije i tehnologije građenja • Riješiti zadatak iz organizacije i tehnologije građenja u pripremi gradilišta uvažavajući pozitivnu regulativu (primjerice dimenzioniranje potrebnih resursa za izvršenje zadanog projektnog zadatka) • Riješiti zadatke iz organizacije i tehnologije građenja u procesu građenja uvažavajući pozitivnu regulativu (primjerice uređenje gradilišta na određenoj lokaciji) • Analizirati proces gradnje uvažavajući prostorne i vremenske uvjete te troškove • Izraditi projekt organizacije građenja za srednje složeni objekt (visokogradnje i niskogradnje) Organizacija građenja 1 Organizacija i tehnologija građenja Proizvodnja u građevinarstvu Tehnologija građenja - visokogradnja Tehnologija građenja - niskogradnja Sociologija rada

13. OTPORNOST MATERIJALA Ishodi učenja Primjer provjere • Za poznato opterećenje odrediti stanje naprezanja te smjer i veličinu glavnih deformacija, pri elastičnom ponašanju materijala. • Za prikazani nosač, opterećen prema slici, treba odrediti pripadajuća naprezanja i pripadajuće deformacije. • Dimenzionirati zadani nosač koristeći uvjete dopuštenog naprezanja i dopuštene deformacije. • Kao posljedica djelovanja vanjskog opterećenja u nosaču će se pojaviti aksijalna sila i moment savijanja. Analizirati stanje naprezanja, odrediti kritično naprezanje i usporediti ga s dopuštenim. Zatim zadanim unutarnjim silama dodati i moment torzije i ponoviti analizu primjenom teorija čvrstoće. • Za statički neodređen nosač prikazan na slici, treba odrediti raspodjelu unutarnjih sila i pomak oslonca „A“ primjenom energetskih metoda. • Za zadanu okvirnu konstrukciju treba, po teoriji plastičnosti, odrediti dopušteno opterećenje. Analizirati stanje naprezanja i deformacija pri elastičnom ponašanju u konstruktivnim elementima. Odrediti i izračunati osnovne slučajeve opterećenja i pripadne deformacije konstruktivnih elemenata. Upotrijebiti rezultate proračuna naprezanja i deformacija s ciljem dimenzioniranja konstruktivnih elemenata. Identificirati i analizirati specijalna stanja naprezanja i deformacija u konstrukcijama. Povezati osnovna i specijalna stanja opterećenja i proračuna primjenom jednadžbi ravnoteže i energetskih metoda. Analizirati stanja naprezanja i deformacija u konstrukcijama po teoriji plastičnosti.

14. Kako definirati ishode učenja

15. Precizni i neprecizni glagoli

16. Povezivanje Povezivanje ishoda učenja i poučavanja

17. Povezivanje Povezivanje ishoda učenja i ocjenjivanja

18. Povezivanje Povezivanje ishoda učenja i ocjenjivanja

19. Što je HKO? razvoj HKO započeo 2006. godine Vlada RH usvojila dokument Polazne osnove HKO – 2007. godine ustroj Povjerenstva za izradu HKO osnivanje Operativnog tima za potporu Povjerenstvu – 2008. Povjerenstvo i Operativni tim imaju zadaću do 2012. izraditi i provesti HKO

20. 8.2_poslijediplomski doktorski studij Razine kvalifikacija 8.1_dosadašnji poslijediplomski magistarski studij 7.2_poslijediplomski specijalistički studij 7.1_diplomski studij / specijalistički diplomski stručni studij 6_preddiplomski studij 5.2_stručni studij 5.1_poslijesrednjoškolski programi usavršavanja 4.2_četverogodišnje obrazovanje+državna matura 4.1_trogodišnje srednje strukovno obrazovanje+završni ispit 3_program za stjecanje niže stručne spreme 2_osmogodišnja škola + stručna osposobljenost 1_osmogodišnja škola

21. Što je HKO?

22. Irska

23. Kvalifikacija Svojstva kvalifikacije: razina kvalifikacije – razina ishoda učenja obujam kvalifikacije profil kvalifikacije kvaliteta kvalifikacije

24. Standard kvalifikacije Označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije podaci o razini, obujmu i profilu kvalifikacije podaci potrebni za osiguravanje kvalitete standarda mora biti razumljiv široj javnosti

25. DALJNJI RAD • razvoj standarda kvalifikacije • Praćenje napretka vezano za razvoj HKO www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalifikacijski_okvir • daljnji rad na definiranju ISHODA UČENJA

26. II. dio ISKUSTVA U UVOĐENJU ISHODA UČENJA NA OSJEČKOM SVEUČILIŠTU

27. Iskustva tehnički fakultet društveni fakultet

28. Iskustva – tehnički fakultet Potaknuti izradom Samoanalize Formiranje radne skupine za izradu Samoanalize Predlaže se dopuna informacija o kolegijima (cilj, ishodi učenja, povezivanje metoda poučavanja i ocjenjivanja) Prezentacija i radionica o ishodima učenja Kreiranje obrasca za prikupljanje podataka (prilagođeno objavljivanju na internetskim stranicama fakulteta)

29. Iskustva – tehnički fakultet Nositeljima predmeta dostavljeni su obrasci s oglednim primjerom i rokom za povrat popunjenih obrazaca osobi imenovanoj za kontrolu obrazaca (voditelj radionice). Nakon kontrole, objavljivanje ili povrat obrasca nositelju uz komentare o potrebnim ispravcima. Ažuriranje internetskih stranica (web administrator na razini katedre). Listopad - prosinac

30. Iskustva – tehnički fakultet

31. Iskustva – tehnički fakultet 1 ECTS = 30 sati ukupnog prosječnog studentskog rada uloženog za stjecanje ishoda učenja

32. Iskustva – tehnički fakultet Praćenje rada studenta 1 ECTS = 30 sati rada studenta 5 ECTS = 150 sati rada studenta Predavanja i vježbe (2+2) 60 sati nastave = prisutnost uz aktivno sudjelovanje = 40% = 2 ECTS Periodična provjera znanja = 5 kolokvija = priprema za kolokvij ili pismeni ispit = 75 sati (svaki kolokvij 15 sati) = 50% = 2,5 ECTS Završni ispit = ponavljanje usvojenog gradiva = 15 sati = 10% = 0,5 ECTS

33. Primjer Rimsko privatno pravo 7 ECTS Predavanja 5 sati tjedno 2 kolokvija Seminar Prevedite … Objasnite … Nabrojite … Opišite …

34. Primjer Statistika za pravnike 24 poglavlja Izračunajte … Protumačite … Odredite … Grafički prikažite …

35. Iskustva – društveni fakultet Potaknuti neujednačenim i neprecizno definiranim ishodima učenja u studijskim programima. Imenovanje radne skupine. Izrada ishoda učenja na razini kolegija (radionice na razini kolegija i na razini odsjeka, vježbe pisanja ishoda učenja). Prikupljanje, korekcije i objedinjavanje ishoda učenja u dokument na razini odsjeka.

36. Iskustva – društveni fakultet Izrada ishoda učenja odvijala se na sadržajnoj i metodološkoj razini, manje na formalnoj – ishodi su sastavljeni, korigirani, dodani kolegijima. Nisu bili točka na sjednicama Fakultetskih vijeća (dodavanje ishoda učenja ne zahtijeva mijenjanje studijskih programa). Fakultet ima 26 aktivnih studija, više od 600 aktivnih kolegija, ukupno preko 1000 kolegija – zahtjevan proces.

37. Iskustva – društveni fakultet Tko sastavlja ishode učenja za kolegije koje izvode vanjski suradnici s drugih ustanova? (nisu prisustvovali prezentaciji, nisu upoznati s načinom pisanja ishoda) – ishode sastavljali predstavnici odsjeka (članovi Radne skupine) Tko sastavlja ishode učenja za kolegije koji su navedeni u planu i programu studija, ali se ne izvode? - predstavnici odsjeka (članovi Radne skupine)

38. Iskustva – društveni fakultet Shvaćanje pojma i smislenosti oblikovanja ishoda učenja – profesori sastavljanje ishoda često vide kao nametnut i nepotreban korak. Trajanje procesa – 3 godine! Nesigurnost profesora kod sastavljanja ishoda, djelomično ignoriranje uputa o „dobrim” i „lošim” glagolima Rješenje: članovi radne skupine moraju pregledati ishode za svaki kolegij i korigirati ih prema potrebi – vrlo bitna dosljedna provedba ovog koraka.

39. Iskustva – društveni fakultet Ishodi učenja na razini studijskih programa Znatno manje problema pri sastavljanju – profesori su već upoznati s pojmom, principima, glagolima (potreban podsjetnik). Kritika postupka iz uprave: smisleniji put bio bi najprije sastaviti ishode za studijske programe, a onda za kolegije, a ne obratno (da/ne?) (idealno: studijski program – modul – kolegij). Preporuka: ishode formulirati taksativno, a ne opisno, kako bi stali u dopunsku ispravu koja je prostorno ograničena.

40. Sustav upravljanja kvalitetom UNI-PO-7.7 Mehanizmi praćenja i vrednovanja ishoda učenja

41. Najava natječaja!

42. Hvala na pozornosti!