KOMPETENCIJE UČITELJA I ISHODI UČENJA

1. KOMPETENCIJE UČITELJA IISHODI UČENJA STRUČNI SKUP IZ INFORMATIKE ZA VODITELJE ŽUPANIJSKIH STRUČNIH VIJEĆA, MENTORE I SAVJETNIKEVukovar od 5. do 7. ožujka 2009. mr. sc. Majda Fajdetić, viša savjetnica Miljenka Galić, prof., pedagoginja - mentor mr.sc. SlavkoPetrinšak, prof. MFMG09

2. Što je kompetencija? Kombinacija znanja, vještina, stavova, vrijednosti i navika koje omogućuju pojedincu da aktivno i efikasno djeluje u određenoj (specifičnoj) situaciji, odnosno profesiji. MFMG09

3. Kompetencija podrazumijeva “imati neophodne sposobnosti,autoritet, vještinu, znanje…”- prema Oxford advancedleaners encyclopedic dictionary, 1989,str. 183.) Tri dimenzije učiteljske kompetencije: 1. Profesionalna 2. Pedagoško – didaktičko – metodička, posredovanje znanstvenih spoznaja u nastavi 3. Radna MFMG09 3

4. 1. Profesionalna kompetencija • razina općeg znanja • sposobnost planiranja • sposobnost izvedbe zadataka • sudjelovanje u projektima • samovrednovanje i vrednovanje • stručno usavršavanje MFMG09

5. 2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije • Poznavanje i primjena pedagoške teorije i prakse • Snalaženje u području • Sposobnost poučavanja i praćenja • Usvajanje školske procedure • Kreiranje nastavnih sadržaja - planiranje, programiranje, pripremanje za nastavu) • Prepoznavanje i rješavanje obrazovnih problema MFMG09

6. 2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije(nastavak) • Razvijanje vještina upravljanja razredom • Pronalaženje odgovora na probleme u disciplini • Poučavanje u ograničenim mogućnostima škole • Motivacija učenika i njihovo uključivanje u razredne aktivnosti • Vještina evaluacije / ocjenjivanja MFMG09

7. 2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije(nastavak) • Razumijevanje socijalnih i drugih okolnosti koje mogu utjecati na učenikovo izražavanje i ponašanje • Učenje komunikacije s roditeljima i uključivanje roditelja • Povezivanje teorije i nastavnih metoda stečenih obrazovanjem u nastavnoj praksi • snalaženje u međunarodnim pitanjima MFMG09

8. 3. Radne kompetencije - praktično znanje • vještina suradnje • predanost poslu • timski rad • osjećaj odgovornosti • kvaliteta rada • poznavanje jezika (ICT tehnologije) MFMG09

9. 3. Radne kompetencije - praktično znanje (nastavak) • Savjesnost – preuzimanje odgovornosti • Ustrajavanje na ciljevima bez obzira na rezultate • Inicijativa • Optimizam – unutrašnja motivacija i volja za rad • Izgrađivanje i njegovanje pravilnog govornog i pisanog izraza • Opća komunikacijska i jezična pismenost • Poznavanje engleskog i nekog drugog svjetskog jezika MFMG09

10. Prosvjetni djelatnik kao profesionalna osoba MFMG09

11. Široko određenje kompetencija (u njemačkoj literaturi) Četiri područja: • stručno – predmetno • pedagoško • organizacijsko • komunikacijsko - refleksivno MFMG09

12. Prema Europskoj komisiji za unaprjeđivanje obrazovanja I stručnog usavršavanja obrazovanje učitelja/nastavnika treba biti interdisciplinarno i multidisciplinarno Učitelj/nastavnik trebao bi: a) imati znanjeiz predmeta koji poučava ali i drugih, njemu sličnih - interdisciplinarno poznavanje svoje struke b) pedagoško-psihološka znanja – razumijevanje razvojnih obilježa učenika, stilova učenja, kulture učenika c) vještine poučavanja - poznavanje strategija, metoda i tehnika poučavanja d) razumijevanje društvenog i kulturnog konteksta obrazovanja i škole. MFMG09

13. Temeljne nastavne kompetencije (prema Kyriacou:1998, 24) • planiranje i pripremanje za nastavni sat • izvedba nastavnog sata - vođenje i tijek nastavnog sata • razredni ugođaj – disciplina • ocjenjivanje učeničkog napretka • osvrt i prosudba vlastitog rada. MFMG09

14. Europski principi nastavničke kompetencije Učenje ne bi smjelo biti krajnji cilj, “zbir znanja” već bi se trebao ogledati u boljem shvaćanju samoga sebe i drugih u svakodnevnom životu. Modificirano prema: E. Piršl, 2008. MFMG09

15. Učenici bi trebali znati za što uče, aučitelji/nastavnici za što poučavaju kako bi nastava poprimila interpersonalna obilježja, umjesto akumuliranja činjenica bez mogućnosti generalizacija i razvijanja životnih vještina. MFMG09

16. (Eurydice, 2003: 6) identificira pet područja novih kompetencija («new competences now expected of teachers»): • poučavanje uz upotrebu suvremene ICT tehnologije • integracija djece s posebnim potrebama • rad u skupini s djecom i multikulturalno mješovitim skupinama • menadžment škole i različiti administrativni poslovi • rješavanje konflikata MFMG09

17. Ideje, vizije i misije ... - utvrđene 1966. godine u Preporuci o statusu učitelja, prvom i do danas najvažnijem međunarodnom dokumentu u području obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja/nastavnika. -146 članakau 13 cjelina utvrđuju: opća načela obrazovanja, izobrazbe i usavršavanja, zapošljavanja, rada i života te prava i odgovornosti učitelja javnih i privatnih škola (od predškolske do srednjoškolske razine). MFMG09

18. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – Europski okvir, Lisabon 2000. • Komunikacija na materinjem jeziku • Komunikacija na stranom jeziku • Matematička i prirodoslovna kompetencija • Informatička kompetencija • Međuljudska, socijalna i građanska kompetencija • Poduzetnička kompetencija, preuzimanje inicijative • Izražavanje kroz kulturu, povijest i umjetnost MFMG09

19. Umjesto zaključka Koja su obilježja uspješnog učitelja/nastavnika? Povjerenje učitelja/nastavnika u svoju struku, znanja i vještine koje ima, vrijednosti i stavove koje zastupa i poticanje potencijala (sposobnosti) učenika za učenje i promjenu, te stav o važnosti obrazovanja, za osobni i društveni razvoj i napredak koji značajno utječu na kvalitetu poučavanja i učenja u školi. (Rezultati istraživanja) MFMG09

20. Neke od najvažnijih osobina uspješnih učitelja/nastavnika su: • kritičko mišljenje • kreativno mišljenje • prosocijalno mišljenje i mišljenje usmjereno na društvo • mišljenje usmjereno na budućnost MFMG09

21. Nastavnik nije više “mudrac na pozornici, nego vodič sa strane.” “The teacher is“no longer the sage on the stage,but the guide at the side.” Komentar američkog trenera nastavnika (Anon) na godišnjoj konferenciji Udruge za proučavanje kurikuluma, 1996. “Znam da ne mogu naučiti nikoga ništa, mogu samo osigurati okruženje i mogućnost za učenje jer je učenje nešto što čine učenici, a ne nastavnici.“ CARL ROGERS MFMG09

22. Osnovni temelji učenja Obrazovanje se zasniva na cjeloživotnom učenju - koncepciji društva znanja temeljenog na četiri stupa učenja: – UČENJE ZA ZNANJE (UČITI ZNATI) stručna umijeća i komunikaciju. – UČENJE ZA RAD (UČITI ČINITI) praktična primjena teorijskog znanja. – UČENJE ZA ZAJEDNIČKI ŽIVOT (UČITI ŽIVJETI ZAJEDNO) pronalaženje zajedničkih ciljeva rada i života. – UČENJE ZA POSTOJANJE (UČITI BITI) donošenja vlastitih sudova, osobne odgovornosti i duhovnih vrijednosti. MFMG09

23. Globalizacija obrazovanja i obrazovne politike • Tehnološki razvoj i brze promjene na tržištu rada nameću potrebu redefiniranjem ukupne obrazovne politike. • Osnovna značajka je prijenos nadležnosti o pitanjima obrazovanja s nacionalnog tijela na međunarodna tijela. • Primjer je Europska unija na koju se prenose nadležnosti nacionalnih tijela članica MFMG09

24. Standardizacija obrazovanja PODRAZUMJEVA: •usuglašavanja zajedničke obrazovne politike Europskih zemalja •usporedivost obrazovnih sustava različitih zemalja •definiranje obrazovnih standarda kojima se provjeravaju ishodi učenja •kompetencije koje je učenik stekao i razvio te njihovo mjerenje putem testiranja i vanjskog vrednovanja Krajnji cilj STANDARDIZACIJE je dobiti uvid u kvalitetu pojedine ustanove na razini države i šireg okruženja. MFMG09

25. Usporedivost obrazovnih sustava • Definirana Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO) kojemu • je cilj: • 1. Razvoj kvalitete i efikasnosti obrazovnog sustava • 2. Povećanje prohodnosti obrazovnoga sustava • 3. Otvaranje nacionalnoga obrazovnog sustava prema međunarodnoj zajednici • EKO je polazište za usporedbu Nacionalnih kvalifikacijskih • okvira temeljenih na ishodima učenja i kompetencijama. MFMG09

26. OPĆE KOMPETENCIJE •sposobnost analize i sinteze •sposobnost učenja •rješavanje problema •sposobnost za primjenu znanja u praksi •sposobnost prilagodbe novoj situaciji •briga za kvalitetu •vještine upravljanja informacijama •sposobnost za samostalni rad STRUČNE •planiranje i priprema •izvedba nastavnog sata •vođenje i tijek nastavnog sata •razredni ugođaj •disciplina •ocjenjivanje učeničkog napretka •osvrt i prosudba vlastitog rada Ishodi učenja pokazuju koji udio opisanih kompetencija učenik stekao, a ocjenjivanje je način kojim se vrednuje kvaliteta tog udjela. MFMG09

27. Sustav obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu. Pojam kurikuluma tumačimo kao cjelovit odgovor na sljedeća pitanja: a) Zašto se uči – cilj i ishodi učenja nastavnog programa, grupe srodnih predmeta, jednog predmeta, nastavne teme i jedinice. b) Što se uči – sadržaji c) Kako se uči – metode poučavanja, način provjere usvojenih kompetencija, evaluaciju... . Ovaj pristup planiranja sustava obrazovanja nazivamo: KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA UČENJA MFMG09

28. Ishodi učenja pomažu: – učenicima shvatiti što se od njih očekuje – olakšavaju proces učenja – nastavnicima da točno definiraju činjenična znanja, vještine i stavove koje bi učenici morali znati na kraju određenog razdoblja učenja – roditeljima, budućim srednjoškolcima i studentima, poslodavcima informirajući ih o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom školovanja MFMG09

29. Definiranje obrazovnih ciljeva i ishoda učenja Vrijednosti koje učenik treba usvojiti nakon odslušanog predmeta ili na kraju školovanja opisane su kroz: - obrazovne ciljeve - ishode učenja Ciljevi i ishodi se odnose na aktivnosti koje će učenik znati obavljati nakon uspješnog svladavanja programa predmeta na razini prihvatljivoj za društvo. MFMG09

30. Definiranje obrazovnih ciljeva i ishoda učenja Obrazovni ciljevi ili ciljevi učenja opisuju što nastavnik čini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja • Ishodi učenja za razliku od obrazovnih ciljeva definiraju ono što bi morao znati učiniti učenik, a ne nastavnik. Primjer: Cilj: Opisati sudionicima stručnog skupa definiranje ishoda učenja temeljenih na Bloomovoj taksonomiji. Ishod učenja: Nakon uspješno završenog predavanja sudionik će moći primijeniti Bloomovu taksonomiju u definiranju ishoda učenja za nastavni predmet MFMG09

31. Kako napisati ishode učenja? Najčešće polazište za definiranje obrazovnih ciljeve, ishoda učenja i zadataka zasniva se na Bloomovoj taksonomiji prema kojoj se razine postignuća dijele u tri područja: – kognitivno (činjenična znanja) – psihomotoričko (vještine) – afektivno (stavovi i uvjerenja) Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja. Razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole kojima definiramo kvalitativne i kvantitativne ishode učenja. MFMG09

32. Razine postignuća Kognitivno područje (znanje i razumijevanje) MFMG09 Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

33. Razine postignuća Psihomotoričko područje (vještine i umijeća) Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije MFMG09

34. Razine postignućaAfektivno područje (stavovi i uvjerenja) MFMG09 Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanje vrijednosti

35. Algoritam pisanja ishoda učenja na razini predmeta • ishodi učenja iskazuju se uvijek u pisanom obliku • • polazište za izradu ishoda učenja su jasno definirane opće i • stručne kompetencije • • optimalno za predmet treba definirati 4 do 8 ishoda učenja • (prijedlog – za svaku nastavnu cjelinu definirati ishod) • • početak rečenice kojom definiramo ishode treba započeti frazom: • "Nakon uspješno završenog predmeta učenik će moći:... • • drugi dio rečenice odnosi se na prihvatljivu razinu postignuća • koja se iskazuje radnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji • • ovo je polazište za definiranje mjerila kojima će se izvršiti • rangiranje prihvatljive razine postignuća ocjenom od 2 do 5 MFMG09

36. Kako najbolje ostvariti definirane ishode učenja? • Ishodi učenja i metode poučavanja • Ishodi učenja i procjena znanja MFMG09

37. Poveznica ishoda učenja za pojedinu razinu postignuća i metoda poučavanja MFMG09

38. Ishodi učenja i procjena znanja • Procjena znanja ima svrhu utvrditi i pokazati je li planirana razina ostvarena ili, na kojoj se razini usvojenosti znanja, vještina i stavova učenik trenutno nalazi. Ocjenjivanje: – formativno praćenje učenikova napretka – sumativno prosudba postignuća (ocjenjivanje) • Za prolaznu ocjenu potrebno je ispuniti očekivane ishode učenja (društveno prihvatljiva razina),a za najvišu ocjenu potrebno je ispuniti željene ishode učenja. • U „prostoru“ između ova dva kriterija (donjeg i gornjeg) mogu se jasno definirati kriteriji za ostale ocjene. MFMG09

39. Ishodi učenja i procjena znanja - dobro organiziran predmet mora imati jasnu vezu između ishoda učenja i kriterija ocjenjivanja - potrebno je definirati odgovarajuće zadatke kojima se ostvaruju ishodi učenja Zadatak je skup postupaka potreban za izvršenje određenog posla pri čemu se rezultat može mjeriti i ocjenjivati prema određenom kriteriju. MFMG09

40. Ishodi učenja i procjena znanja Sastavnica dobro definiranog zadatka treba sadržavati: • Postupak (čin)– opis zadatka kojemu težimo izražen radnim glagolom (Bloom). •Sadržaj – specificira predmet, temu prema kojem treba izvršiti čin • Kriterijkoji definira prihvatljivu razinu učinka očekivanu od učenika koju je moguće mjeriti i ocjenjivati. Primjer: Kreiraj (napravi)prečicu na radnoj površini pomoćuskočnog izbornika. MFMG09

41. HVALA MFMG09