Okrugli stol IJF-Banka 12.09.2011

1. Okrugli stol IJF-Banka 12.09.2011 Mirovinska pismenost: Znaju li Hrvati štedjeti za starost? Autorice: Ivona Škreblin Kirbiš (ZSEM), Iva Tomić (EIZ), Maja Vehovec (EIZ) Istraživanje je objavljeno u Reviji za socijalnu politiku, 2/2011.

2. Zašto je mirovinska pismenost bitna? • Poznavanje mirovinskog sustava - očekivanje primanja iz obaveznog mirovinskog osiguranja • Utjecaj dosadašnjeg obrasca financiranja života u mirovini • Zatvaranje jaza između malih mirovina iz obaveznog mirovinskog osiguranja i željenih mirovinskih primanja • Planiranje izvora financiranja nakon umirovljenja: • Mirovinsko osiguranje • Privatni oblici štednje • Osiguranje primjerenih mirovinskih primanja

3. Financijska pismenost • OECD (2005.) definicija financijske pismenosti: “Financijska pismenost je rezultat procesa kojim pojedinci poboljšavaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih savjeta, razvijaju vještine i povjerenje te postaju više svjesni financijskih rizika i prilika kako bi informirano izabrali ili znali gdje se obratiti za pomoć te sukladno tome mogli poduzeti učinkovite mjere za poboljšanje svoje financijske dobrobiti.” Financijska pismenost podiže razinu individualne odgovornosti u shvaćanju i preuzimanju rizika u financijskim odlukama i planiranju budućnosti, a postiže se raznim vidovima financijske edukacije. • Nacionalne kampanje širenja financijske pismenosti putem financijske edukacije.

4. Mirovinska pismenost • Mirovinska pismenost je dio financijske pismenosti; • Mirovinski pismeni pojedinci dugoročno planiraju mirovinska primanja za treću životnu dob te na taj način preuzimaju individualnu odgovornost za kvalitetu životnog standarda za vrijeme nakon umirovljenja; • Mirovinska pismenost podrazumijeva usvajanje informacija i podizanje svijesti o mogućnostima obaveznog mirovinskog osiguranja te razvijanje znanja i vještina u prikupljanju dodatnih privatnih izvora prihoda za povećanje ukupnih mirovinskih primanja.

5. Baza podataka • Anketa provedena na slučajnom i reprezentativnom uzorku aktivnih stanovnika RH; • 608 ispitanika; • 52% M, 48% Ž; • 74% stalni radni odnos; 11% nezaposlenih; 10% ugovor na određeno; 5% samozaposlenih; • Prosječna starosna dob: 42 godine.

6. Procedura istraživanja • Vlastita anketa; • Vrijeme anketiranja: jesen 2010; • Način anketiranja: telefonom. Pitanja koje se odnose na mirovinsku pismenost: 4 Pitanja koja se odnose na demografske karakteristike ispitanika: 8 Pitanja koje se odnose na stavove i uvjerenja o štednji za mirovinu: 12 Pitanja koja se odnose na ponašanja i namjere: 4

7. Istraživačka pitanja • Koje demografske varijable, stavovi i uvjerenja te ponašanja i namjere karakteriziraju mirovinski nepismeno u odnosu na mirovinski pismeno aktivno stanovništvo? • Je li mirovinska pismenost značajan prediktor trenutne štednje aktivnog stanovništva te predviđa li ona sve vrste štednje?

8. REZULTATI – I dioTestiranje razlika između mirovinski pismenih i nepismenih Mirovinska pismenost se definirana za ispitanike: - koji se osjećaju informiranim o mogućim oblicima štednje za mirovinu (ocjene 3,4,5); • koji su aktivni u barem jednom kanalu informiranja o opcijama štednje za mirovinu (ocjene 3,4,5); • koji poznaju svaki od osam ponuđenih oblika štednje; • koji poznaju barem jedan oblik štednje za koji država daje poticaje.

9. REZULTATI – I dioTestiranje razlika između mirovinski pismenih i nepismenih Raspon rezultata od 0 do 4: • 0 – ispitanik je krajnje mirovinski nepismen (21%) • 4 – ispitanik je krajnje mirovinski pismen (32%) • Ispitanici podijeljeni obzirom na medijan u 2 grupe: 0,1 i 2 – kategorija mirovinski nepismenih, te 3 i 4 – kategorija mirovinski pismenih. • Mirovinski nepismeni – 54% • Mirovinski pismeni – 46%

10. Testiranje demografskih razlika između mirovinski pismenih i nepismenih • Dob i spol– nema značajne razlike između mirovinski nepismenih i pismenih; • Osobna mjesečna primanja – mirovinski nepismeni imaju statistički značajno manja osobna primanja; • Obrazovanje – mirovinski nepismeni češće su nižeg obrazovanja; • Stambeno pitanje – mirovinski nepismeni češće žive kod roditelja ili rodbine, a oni koji otplaćuju (stambeni) kredit češće su mirovinski pismeni; • Vrsta zaposlenja – samozaposleni su češće mirovinski pismeni; • Mjesto stanovanja – oni koji žive na selu češće su mirovinski nepismeni u odnosu na one koji žive u gradu.

11. Testiranje stavova i uvjerenja između mirovinski pismenih i nepismenih Tablica 1. Deskriptivna statistika stavova i uvjerenja *p< 0,05; **p< 0,01.

12. Testiranje ponašanja i namjera između mirovinski pismenih i nepismenih Tablica 2. Deskriptivna statistika ponašanja i namjera *p< 0,05; **p< 0,01.

13. Testiranje ponašanja i namjera između mirovinski pismenih i nepismenih *p< 0,05; **p< 0,01. Tablica 3 . Mirovinski pismeni i nepismeni ispitanici s obzirom na planirani odlazak u mirovinu

14. REZULTATI – II dioPredviđanje štednje pomoću demografskih varijabli, mirovinske pismenosti te stavova i uvjerenja Kriterijske varijable - vrste štednje: • Klasična štednja: bankovni depoziti, gotovina i nekretnine; • Rizična štednja: investicijski fondovi i dionice; • Ciljana štednja: mirovinski fondovi, životna osiguranja i stambena štedionica. Prediktorski blokovi: • Demografske varijable: objašnjava 4%, 8%, 9% varijance po vrstama štednje; • Osobna mjesečna primanja: objašnjava 0%,5%, 3% dodatne varijance; • Mirovinska pismenost: objašnjava 0%, 4%, 10% dodatne varijance; • Varijable koje mjere stavove i uvjerenja: objašnjava 10%, 6%, 9% dodatne varijance.

15. REZULTATI – II dioPredviđanje štednje pomoću demografskih varijabli, mirovinske pismenosti te stavova i uvjerenja Konačni model predviđanja: • klasične štednje objašnjava 13% varijance s prediktorima spol, obrazovanje, razlika dostatnosti i stav prema klasičnoj štednji; • rizične štednje objašnjava 21% varijance s prediktorima dob, osobna primanja, mirovinska pismenost i stav prema rizičnoj štednji; • ciljane štednje objašnjava 29% varijance s prediktorima mirovinske pismenosti, predložene ušteđevine i stava prema ciljanoj štednji.

16. ZAKLJUČAK • Na temelju blago definiranih kriterija mirovinske (ne)pismenosti istraživanje na reprezentativnom uzorku aktivnog stanovništva u RH je pokazalo da je 54% stanovništva mirovinski nepismeno. U odnosu na financijski pismene ova skupina ima značajno niže obrazovanje, manja primanja, češće su nezaposleni ili imaju ugovor o radu na određeno vrijeme te žive s roditeljima/rodbinom u zajednici. • Za razliku od drugih nalaza u literaturi u RH se mirovinski pismeni i nepismeni statistički značajno ne razlikuju s obzirom na dob i spol. • Mirovinski nepismeni ispitanici imaju značajno više negativne stavove o svim oblicima štednje. Oni stoga značajno manje planiraju štednju za starost te očekuju da će živjeti od obavezne mirovine i vjeruju da će se oslanjati na tuđu pomoć.

17. ZAKLJUČAK • Potpuno kontradiktorno, mirovinski nepismeni značajno više planiraju otići u prijevremenu mirovinu što će dodatno oslabiti njihova mirovinska primanja te imaju potpuno nerealna uvjerenja o primjerenim mirovinama u odnosu na njihova sadašnja primanja. • Mirovinski nepismeni su slabo informirani, odnosno educirani, te bilo zbog objektivnih ili subjektivnih razloga slabo planiraju svoju budućnost. Mirovinski nepismeni stoga povećavaju rizik od siromaštva u trećoj životnoj dobi. • Na mirovinsku pismenost se može utjecati raznim vidovima financijske edukacije!

18. Preporuka Mirovinska pismenost je dio važnog procesa financijskog opismenjavanja odnosno financijske edukacije već od mlade dobi. Financijski (mirovinski) pismeni mijenjaju svoje stavove i uvjerenja prema privatnoj štednji te preuzimaju veću individualnu odgovornost za životni standard u trećoj životnoj dobi. Hvala na pažnji!