Okrugli stol „Reforma instituta otpremnina u RH”

Okrugli stol „Reforma instituta otpremnina u RH”

Stav HUP-a tijekom pregovora • Uvođenje fonda otpremnina možemo podržati pod uvjetom da se ne povećavaju troškovi rada • Stav ministarstva; tijekom cijelih pregovora MRMS je naglašavalo da fond otpremnina neće utjecati na povećanje troškova rada • 9.10.2013. godine ministar rada i mirovinskog sustava mijenja mišljenje i traži od poslodavaca da preuzmu na sebe trošak novog fonda – do danas nismo znali o kojem povećanju je riječ

Austrijski model? • Od EU država fond otpremnina ima samo Austrija (djelomično je taj sustav usvojila i Italija) • Ostale države EU imaju uređenje slično RH, no postoje različiti kriteriji i pragovi ( npr. Slovenija je isključila SME + ima puno manje iznose otpremnina po godinama nego mi) • Šest država EU isključilo je SME iz sustava otpremnina

Austrija vs. Hrvatska • dinamika tržišta rada je bitno drugačija; Republika Austrija - znatno veća razina razvoja te mobilnost na tržištu rada na razini pune zaposlenosti. Republika Hrvatska - ima nepovoljne pokazatelje zaposlenosti i nezaposlenosti u dugom roku. • porezna presija u RH puno veća zbog puno niže prosječne stope gospodarskog rasta • produktivnost puno niža u RH - po radniku prosječni hrvatski poslodavac ostvaruje manju dodanu vrijednost. Stoga će svako povećanje troška rada relativno više opteretiti poslodavce no u Republici Austriji

Austrija širi pogled Opet se razmatra uvođenje parcijalnog rješenje iz sustava druge države, umjesto da se preslika cijeli sustav i modificira za naše potrebe; U Austriji je na primjer: • Otkazivanje ugovora o radu moguće bez navođenja razloga • Fleksibilno je radno vrijeme • Stanka ne ulazi u radno vrijeme.

Porezni klin u RH • stopa doprinosa u RH iznosi 35, 2 posto • ispred nas po troškovima socijalnih doprinosa samo je Austrija i Francuska • daljnje povećanje doprinosa bilo bi izrazito nepovoljno za konkurentnost.

Opterećenje plaće Detalji izračuna

Mogući smjerovi izmjena • Otpremnine brisati iz ZOR-a i prepustiti njihovo uređenje kolektivnim ugovorima (Belg., Cip., Fin., Niz., Polj., Rum., Šved) • Male i srednje poduzetnike izuzeti iz obveze isplata otpremnina (Bug., Češ., Dan., Njem, Mađ., Slo.) • Povećati kvalifikacijski prag za stjecanje prava na otpremninu • Smanjiti minimalni iznos koji sukladno ZOR-u radnik dobiva za svaku navršenu godinu rada odnosno proporcionalno ga povećavati sa stažem

Zaključno I • negativni učinci za poslodavce; • porezni klin - pad konkurentnosti • uzima poslodavcima značajan obrtni kapital • pozitivni učinci za poslodavce; • smanjenje tereta otkazivanja za poslodavce

Zaključno II • Jasno u analizi Svjetske banke piše da je za reformu potrebna detaljna analiza postojećeg stanja na razini poslodavaca • Potrebno je napraviti financijsku procjenu učinaka • Druga mogućnost je (dakle, osim austrijskog modela) izmijeniti parametre sadašnjeg sustava - kvalifikacijski uvjeti, iznosi i sl. što se u ovom trenutku čini puno boljom opcijom

Okrugli stol „Reforma instituta otpremnina u RH”