210 likes | 374 Views
Okrugli stol Banke & IJF Najniža i najviša mirovina. Ljiljana Marušić Zagreb, 16. veljače 2011. I. stup uzajamnost solidarnost definirana davanja tekuće financiranje. II. i III. stup kapitalizirana štednja definirani doprinosi aktuarska računica. NAČELA.
E N D
Okrugli stol Banke & IJFNajniža i najviša mirovina Ljiljana Marušić Zagreb, 16. veljače 2011.
I. stup uzajamnost solidarnost definirana davanja tekuće financiranje II. i III. stup kapitalizirana štednja definirani doprinosi aktuarska računica NAČELA
Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti • Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u RH temelji se na Bismarkovom modelu mirovinskog osiguranja • Osnovna svrha je nadoknada prihoda osiguranicima i članovima njihove obitelji u slučaju nastupa rizika starosti, invalidnosti i smrti hranitelja obitelji • U tim osiguranjima visina mirovine izravno ovisi o trajanju osiguranja i visini plaća (doprinosa).
Solidarnost se u javnim mirovinskim osiguranjima ostvaruje: • Povoljnijim određivanjem mirovine za osiguranike s manjim plaćama • Određivanjem najniže mirovine umirovljenicima s mirovinom nižom od najniže mirovine • Određivanjem najniže mirovine umirovljenicima čija je mirovina niža od propisanog iznosa, ako im ukupni prihodi/imovina ne prelaze propisanu visinu (engl. means tested benefits)
Mogući učinci prava na najnižu mirovinu • Ako pravo na najnižu mirovinu ne ovisi o prihodima/imovini umirovljenika, mogući veliki broj korisnika najniže mirovine i troškova isplate • Ako pravo na najnižu mirovinu ovisi o prihodima/ imovini umirovljenika, bolja je usmjerenost najniže mirovine prema onima kojima je stvarno potrebna. Međutim, javlja se problem stigmatizacije korisnika, te složenijeg administrativnog postupka • Pravo na najnižu mirovinu može demotivirati plaćanje doprinosa na veće plaće/osnovice, osobito ako je najniža mirovina relativno visoka.
Vrste mirovina • starosna mirovina • prijevremena starosna mirovina • invalidska mirovina • općailiprofesionalna nesposobnost za rad • obiteljska mirovina • najniža mirovina • najviša mirovina • osnovna mirovina (ostvaruju je u I. stupu osiguranici koji ostvare i mirovinu iz II. stupa)
Visina mirovine iz I. stupa ovisi o: • mirovinskom stažu – duži staž, veća mirovina • visini plaća/osnovica - veća plaća/osnovica, veća mirovina • starosti u trenutku ostvarivanja prava • vrsti mirovine • datumu (godini) ostvarivanja prava • obračunskom razdoblju: cijeli radni vijek od 2010. • načinu usklađivanja mirovina – mirovine se usklađuju prema plaćama i potrošačkim cijenama u omjeru 50:50 (u 2010. i 2011. obustavljeno usklađivanje mirovina)
Najniža mirovina • Instrument unutar generacijske redistribucije od osiguranika s višim prihodima prema osiguranicima s nižim prihodima • Pravo na najnižu mirovinu imaju korisnici mirovina ostvarenih od 1.1.1999. ako im je mirovina određena prema plaćama/osnovicama manja od najniže mirovine, neovisno ostvaruju li druge prihode. (Korisnici mirovina ostvarenih do 1998. imali su pravo na minimalnu mirovinu i zaštitni dodatak uz mirovinu) • Korisnici osnovne mirovine imaju pravo na najnižu mirovinu samo za staž ostvaren do početka osiguranja u II. stupu. • Rashodi za najnižu mirovinu namiruju se iz doprinosa
Određivanje najniže mirovine • Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825% prosječne bruto plaće u RH u 1998. • Najniža mirovina po g. staža od 1.7.2009. iznosi 56,59kn • Najniža mirovina trajno se umanjuje do 20,4% korisniku prijevremene starosne mirovine • Najniža mirovina povećava se do 9% korisniku starosne mirovine ostvarene (prvi put) nakon propisane dobi za starosnu mirovinu • Najniža mirovina = god. staža * 56,59 kn * polazni faktor * mirovinski faktor
Najniža mirovina za hrvatske branitelje • Najniža mirovina pripada korisniku mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu, imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru od najmanje 100 dana • Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće u RH u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava. Za 2010. g. iznosi 2.389,95 kn.
Najvišamirovina • Korisnicima mirovina ostvarenih od 1.1.1999. mirovina se ograničava na 3,8 vrijednosnih bodova po god. staža • Najviša mirovina umanjuje se do 20,4% korisniku prijevremene starosne mirovine • Najviša mirovina povećava se do 9% korisniku starosne mirovine ostvarene (prvi put) nakon propisane dobi za starosnu mirovinu Najviša mirovina = mirovinski staž * 3,8 vrijednosnih bodova * polazni faktor * AVM * mirovinski faktor • Za mirovine ostvarene prema propisima za zastupnike u Hrvatskom saboru i hrvatske branitelje, najviša mirovina iznosi dvije svote najviše mirovine za 40 g. staža (17.744 kn)
Zakonske odredbe koje su utjecale na broj korisnika i visinu najniže mirovine • Najniža mirovina najpovoljnije se određivala 1999-2003. (nije se umanjivala za korisnike prijevremene starosne mirovine) • U razdoblju 2003-2007. najniža mirovina za staž iznad 30 g. iznosila je upola manje nego za staž do 30 g.; uvedeno je trajno umanjenje najniže mirovine za korisnike prijevremene starosne mirovine • Od 10/2007. smanjio se udio korisnika najniže mirovine nakon uvođenja dodatka na mirovine ostvarene od 1.1.1999. po stopi od 4-27% • Od siječnja 2008. isti je iznos najniže mirovine za sve godine mirovinskog staža (0,825% prosj. plaće iz 1998.)
Tko ostvaruje najnižu mirovinu • Najnižu mirovinu ostvaruju osiguranici koji su u radnom vijeku ostvarivali plaću manju od 75% prosječne plaće u RH, budući da je tada mirovina s dodatkom od 27% manja od najniže mirovine (približno 25% novih korisnika mirovine). • Zahvaljujući najnižoj mirovini, njeni korisnici ostvaruju približno 530 kn veću mirovinu • Broj korisnika najniže mirovine i troškova za njenu isplatu će se povećavati sljedećih 15-tak godina. Nakon toga, bit će sve više korisnika osnovne mirovine, za koju se ne primjenjuju odredbe o najnižoj mirovini
Tko ostvaruje najvišu mirovinu • Najvišu mirovinu ostvaruju osiguranici koji su u radnom vijeku ostvarivali plaću veću od 300% prosječne plaće u RH, budući da je tada mirovina s dodatkom od 27% veća od najviše mirovine (približno 0,4% novih korisnika mirovine) • Odredbe o najnižoj i najvišoj osnovici utječu na smanjivanje broja budućih korisnika najniže i najviše mirovine