1 / 19

Uloga regulatora u procesu liberalizacije

Uloga regulatora u procesu liberalizacije. Beograd, december 2011. Zašto reguliramo. Regulacija u EU se izvodi zbog: uspostave univerzalne usluge i održavanje njene kvalitete.

hunter-everett
Download Presentation

Uloga regulatora u procesu liberalizacije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Ulogaregulatora u procesu liberalizacije Beograd, december 2011

  2. Zašto reguliramo Regulacija u EU se izvodi zbog: • uspostave univerzalne usluge i održavanje njene kvalitete. • nadzora nad mogučim subvencioniranjem koje može izlaziti iz monopolne pozicije izvođača univerzalne usluge. Prema teoriji se regulacija izvodi (Posner 1999): • nadzor i uravnavanje cenovne diskriminacije, • unutrašnjaneefikasnostmonopolnegpoduzeča, • moguča obstrukcija izvođenja usluga za nekugrupupotrošača, • opasnost od destruktivne ilištetnekonkurencije, • prisutnost nepoštene konkurencije, • pretjeranutecaj interesnih grupa i politike.

  3. Ciljevi regulacije Glavni ciljevipoštanske reforme u EU: • mogučnosti izbora (Choice), • pristupačnost (Affordability), • dostupnost (Availability), • kvaliteta (Quality), • zaštita univerzalne usluge (Safeguarding Universal Service), • održivograsta (Sustainable growth).

  4. Ko reguliše? Trg regulišuregulatorne institucije, o kojima moramo razmišljati kao o »ekonomskim institucijama kapitalizma«. Regulatorne agencije ne smiju, da služe državnim operaterima, kao i ne smijuuresničavati samo državne socialne ciljeve preko monopolnih operatera. Jedan od ciljevaregulatora mora biti kreiranje okvira, koje bi privuklo i štitiloinvestitore, omogučavalopristup do javne mreže za druge operatore i razvoj javne mreže. Istovremenomorajuregulatoridjelovati u smjerumaksimiranja neto koristi družbe od regulacije

  5. Uvjeti Nezavisnostregulatora • od nacionalnogpoštnogoperatera, • od vlade. Jasanmandat (definiran u zakonu) Dovoljni resursi i kapacitete • ljudski i • financijski resursi. Ovlaštenja • kompetencije za efikasnuex-anteregulaciju, • kompetencije za nadzor trga i kažnjavanjeako je treba.

  6. Naloge regulatora • Obezbeđenje visoke kvalitete poštanskih usluga • Licenciranje • Obrada pritužbi • Nazdor nad troškovnomorientacijomcjena • Promoviranje konkurencije • Prikupljanjepodataka

  7. Faze trga i faze regulacije (1) • Prva faza: podjela PTT poduzeča na telekomunikacijskog i poštanskogoperatera. CILJ:zdravi telekomunikacijski operatori na trgu (poštanskitrebaju pomoč države ili telekomunikacijskih brača) REG: faza monopola i regulacija monopola. • Druga faza: preoblikovanje u javna poduzeča. CILJ:odvojeno računovodstvo od države, sa svojim ciljevima i mogučnostodluka (mogučnostunutrašnjih rekonstrukcija: npr. podjela na pisma, pakete, financijske usluge). REG: počinje konkurenca i reguliramo operaterasa prevladujočim položajem na trgu. Regulator pospešuje i razvija konkurente. Regulacija na način zadovoljavanjainvestitora (moraju biti uvjereni u bezbednost i profitabilnost.

  8. Faze trga i faze regulacije (2) • Treča faza: delna privatizacija. CILJ: uraditipoduzeča poslovno zanimljiva (veča efikasnost i viša kvaliteta usluga). REG: na tržištu je uspostavljenakonkurencija. Prelaz od ex-ante regulacije na ex-post regulaciju. Preuzimanje regulacije od strane Komisije za zaštitukonkurencije. • Četvrta faza: veča ilipotpuna privatizacija. CILJ: normalan trg sa normalnim stupnjemkonkurencije. REG: ex-post. Regulacija u ovlasti Komisije za zaštitukonkurencije

  9. APEK Področje za pošto (1) • Ovlaštenje u Zakonu o poštanskim uslugama (Ur. l. RS, št. 51/2009 in 77/2010) Ciljevidjelovanja: • univerzalna usluga, • zaštita prava korisnika, • promoviranje konkurencije. Agencija mora djelovati: • pregledno i • bez diskriminacije različitihizvođačapoštanskih usluga.

  10. APEK Področje za pošto (2) Agencija izdaje podzakonske akte: • Splošni akt o izjemah pri izvajanju univerzalne poštne storitve; • Splošni akt o nalepki za prepoved dostavljanja v predalčnik; • Splošni akt o ločenih računovodskih evidencah in prepovedi subvencioniranja; • Splošni akt o kakovosti izvajanja univerzalne poštne storitve; • Splošni akt o računovodskih informacijah in izračunu neto stroška obveznosti univerzalne poštne storitve; • Splošni akt o posredovalnem postopku med udeleženci v poštni dejavnosti. Financiranje: • saprihodima od uplataizvođača univerzalnih i zamenljivih usluga.

  11. Kvaliteta univerzalne usluge Splošni akt o kvaliteti izvodjenja univerzalne poštanske usluge Obim univerzalne usluge: • Najmanje 5 radnih dana u tjednu jedan prijem in jedno uručenje na dom ili prostore fizičke ili pravne osobe • Adekvatan broj i radni sati kontaktnih točaka • Adekvatan broj poštanskih sanduka • Adekvatan rok prijenos poštanskih pošiljka • Adekvatne procedure rješavanja pritužba

  12. Kontaktne točke Mogu biti organizirane kao: poštanski uredi, ugovorne pošte ili specialni obliki kontaktnih točaka (npr. mobilne pošte) Izvodjač univerzalne usluge mora imati barem jednu kontaktnu točku organiziranu kao poštanski ured ili ugovorna pošta u svakoj občini na način da je za 95% stanovništva razdalja do najbliže pošte manja od 4,5 km.

  13. Poštanskisanduki USPmora instalirati poštanskisanduk: • Na svakih 400 stanovnikana prostoru samanje od5.000 stanovnika. • Na svakih 700 stanovnika na prostoru izmedju5.001i 25.000 stanovnika. • Na svakih 1000 stanovnika na prostoru izmedju25.001i 80.000 stanovnika. • Na svakih 1300 stanovnika na prostoru izmedju80.001i 250.000 stanovnika. • Na svakih 1500 stanovnika na prostoru sa više od 250.000 stanovnika.

  14. Rok prijenosa – pisma korespondence • Unutrašnjipoštanski promet: • D+1 = 95% • D+2 = 99,5% • D+3 = 100% • Promet izmedju država članica EU: • D+3 = 85 % • D+5 = 97% • Transit times from last two paragraphs are not valid for direct mail. Kvaliteta prijenosa u Sloveniji 2006 - 2010

  15. Rok prijenosa – paketi • Unutrašnjipoštanski promet: • D+2 = 80 % • D+3 =95 % • Dok nije kreiran standard za potrebe mjerenja roka prijenosa paketa upotrebljava se tehničkireport CEN TechnicalReport SIST-TP CEN/TR 15472:2007!

  16. Procedure rješavanjapritužba • USP mora voditi procedure rješavanjapritužba u skladu sa zakonom i uvažavatizahtjeveslovenskognacionalnog standarda, koji se nanosi na taj predmet. • Zahtjeve standarda SIST EN 14012:2004 : • Specificira zahtjevemjerenjapritužba (domestic&international). • Definira vrste pritužba (11) • Uspostavljametodologijumjerenjarazličitihelemenata (vrijeme odgovora na pritužbo, vrijemerješavanjapritužbe, itd.) • Specificira zahtjevekoje mora izvoditi USP za samo vodenje pritužba.

  17. Izuzetki od izvodjenja univerzalne usluge Splošni akt o izuzetkih od izvodjenja univerzalne poštanske usluge • 2 tipa izuzetka: Stalni Začasni Uzrociizuzetka: • Težak dostup do adrese • Skrb za zdravje i varnost poštara

  18. Stanje na trgu Pošta Slovenije – izvođač univerzalne usluge: • zaposleni 6.568 (2010), • mreža 556 pošta i dva poštanskologistička centra (2010), • prihodi 236 mio € (2010), • čisti dobit 16 mio € (2010). 18 ostalih izvođača, kojisuobavijestiliAgenciju o izvođenju: • 12 izvođačapoštanskih usluga, • 5 izvođača zamenljivih usluga.

  19. Hvala vam na pozornosti. rajko.jerenec@apek.si

More Related