EMOCIONALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI (20. – 40. god)

1. EMOCIONALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI(20. – 40. god) KRISTINA OREMUŠ ODJEL ZA MATEMATIKU

2. UKRATKO • ERIKSONOVA TEORIJA • DRUGE TEORIJE • BLISKI ODNOSI • ROMANTIČNA LJUBAV • PRIJATELJSTVO • BRAĆE I SESTRE • USAMLJENOST

3. ERIKSONOVA TEORIJA:PRISNOST NASUPROT OTUĐENOSTI

4. odrasli prolaze kroz tri stadija od koji svaki donosi i priliku i rizik (“prekretnica nabolje ili nagore”) • prisnost nasuprot otuđenosti – psihološki konflikt rane odrasle dobi; očituje se u mislima i osjećajima mlade osobe o tome kako se trajno obvezati prisnom partneru • Jesam li voljen i hoću li dijeliti svoj život s nekim? • stjecanje ekonomske nezavisnosti, kod nekih još uvijek i potraga za identitetom • treba uravnotežiti potrebu za nezavisnošću i prisnošću jer zrelost to i zahtjeva

5. nedostatak osjećaja nezavisnosti: pojedinac se definira u odnosu na svog partnera i žrtvuje vlastito samopoštovanje i inicijativu • nedostatak osjećaja prisnosti: ljudi se suoćavaju sa samoćom i zaokupljeni su samim sobom • prisnost: suradljivi, tolerantni, prihvaćaju razlike, vole društvo ali se ugodno osjećaju i kad su sami • otuđenost: oklijevanje u uspostavljanju bliskih odnosa jer se boje da ne izgube vlastiti identitet, ne prihvaćaju razlike, skloni natjecanju a ne suradnji, osjećaju se ugroženima kada im se drugi previše približe • Erikson kaže da uspješno rješenje krize prisnosti nasuprot otuđenosti pojedinca priprema za generativnost (briga o novim generacijama i pomaganju u unaprijeđivanju društva) • prisnost je središnje pitanje rane odrasle dobi

6. DRUGE PSIHOSOCIJALNE TEORIJE • LEVINSONOVA ŽIVOTNA DOB • VAILLANTOVA PRILAGODBA NA ŽIVOT • SOCIJALNI SAT

7. LEVINSONOVA ŽIVOTNA DOB • traži temeljni redoslijed u tijeku života • promatrao razvoj kao slijed kvalitativno različitih era • svaka era nameće nove psihološke izazove te započinje prijelaznim razdobljem koje traje oko 5 god. • između prijelaznih razdoblja (5-7 god.) ljudi su u stabilnom razdoblju i tada izgrađuju životne struktura kojima je cilj usklađivanje osobnih i društvenih zahtjeva te poboljšanje kvalitete života • ŽIVOTNA STRUKTURA: temeljna organizacija života neke osobe koja se sastoji od odnosa sa značajnim drugima (pojednicima, grupama i institucijama); može imati mnogo sastavnica, a najčešće su one koje se tiču braka/obitelji i zanimanja • Levinson: rana odrasla dob je razdoblje “najveće energije i obilja, kontradikcija i stresa”

8. KAKO SE MLADI LJUDI NOSE S PRILIKAMA I RIZICIMA? • većina ljudi u prijelaznom razdoblju (17.-22. god.) stvara san, sliku o sebi u odraslome svijetu, kojim se rukovode kada donose odluke • što je san određeniji, to je izgradnja životne strukture pojedinca svrhovitija • san kod muškaraca: razvijanje u nezavisnu osobu uspješnu u profesionalnoj ulozi • san kod žena: “podijeljeni snovi” (brak i karijera) • odnos s mentorom olakšava postizanje sna

9. PRIJELAZNO RAZDOBLJE 30-TIH GODINA • ponovno preispitivanje životne strukture • za muškarce i žene bez zadovoljavajućeg odnosa ili profesionalnih postignuća ovo razdoblje može biti jako krizno, a za druge koji preispituju mogu li stvoriti smislenu životnu strukturu to je vrijeme konflikata i nestabilnosti • SMIRIVANJE • muškarci se fokusiraju na određene odnose i aspiracije, a druge ostavljaju po strani • mnoge žene se ne smiruju jer imaju više obveza na poslu i u odnosima • mnoge žene do srednje dobi ne postižu onu stabilnost koja je tipična za muškarce u 30-tim godinama

10. VAILLANTOVA PRILAGODBA NA ŽIVOT • Vaillant poriče postojanje strogog s dobi povezanog rasporeda promjena te kaže da kakvoća odnosa s važnim ljudima oblikuje životni tijek • nakon razdoblja 20-tih koje je posvećeno pitanjima prisnosti, muškarci su tijekom 30-tih fokusrani na konsolidaciju karijere te tijekom 40-tih se posvećuju drugima vodeći ih • žene prolaze kroz promjene koje su slične onima kod muškaraca • POTREBNA SU ISTRAŽIVANJA NOVIH GENERACIJA, MUŠKARACA I ŽENA, RAZLIČITIH STALEŽA I RAZLIČITIH KULTURA.

11. SOCIJALNI SAT • Bernice Neugarten: socijalni sat – s dobi povezana očekivanja životnih događaja – ima velik kulturalni i generacijski utjecaj na razvoj odraslih osoba • glavni izvor promjena u ličnosti tijekom odrasle dobi je konformiranje sa socijalnim satom ili udaljavanje od njega • mnoge odrasle osobe kada značajno zaostaju za socijalnim satom doživljavaju određenu psihološku nelagodu • pridržavanje socijalnog sata tijekom rane odrasle dobi podržava samopouzdanje, jamči da će se mladi ljudi angažirati u društvenom radu, razvijati vještine i jačati razumijevanje sebe i drugih • Neugarten: stabilnost društva ovisi o tome ima li ono ljude koji se pridržavaju obrazaca socijalnog sata

12. BLISKI ODNOSI • da bi uspostavili intimne veze s drugom osobom ljudi moraju pronaći partnera, izgraditi emocionalnu povezanost i održavati je tijekom vremena • potreba za prisnošću se zadovoljava ne samo kroz romantičnu ljubav nego i kroz druge odnose (prijateljstvo, odnosi s braćom i sestrama, odnosi sa suradnicima na poslu)

13. ROMANTIČNA LJUBAV • glavni zadatak u razvoju odraslih osoba je uspostavljanje intimne veze • romantični partneri obično nalikuju jedno drugome po dobi, etničkoj pripadnosti, vjeri i različitim osobnim i tjelesnim karakteristikama

14. odabir intimnih partnera kod mladih ljudi i kvaliteta njihovih veza je pod utjecajem sjećanja na rani odnos između djeteta i roditelja • veza između privrženosti i romantične ljubavi: • sigurna privrženost (toplina, ljubav, podrška) – drže sebe dopadljivima i lakima za upoznavanje, uživaju u prisnosti i rijetko se brinu da će ih netko napustiti ili im se previše približiti; ljubavnu vezu opisuju u terminima povjerenja, sreće, prijateljstva; podupiru partnera i traže ga za pomoć • opiruća privrženost (roditelji se ponašaju nepredvidljivo i nepravedno) – traže da se u potpunosti stope s drugom osobom i brzo zaljube; ljubav opterećena ljubomorom, emocionalnim usponima i padovima i pitanjem hoće li im partner uzvratiti naklonost; brzi su u izražavanju straha i ljutnje, informacije o sebi otkrivaju u neprikladno vrijeme

15. izbjegavajuća privrženost (roditeljska zahtjevnost, nedostatak poštovanja i kritičnost) – nepovjerenje u partnere, tjeskoba da im se ljudi previše približe, uvjereni da ih drugi ne vole i da je romantična ljubav rijetka ali trajna; u ljubavi su ljubomorni, emocionalno distancirani • odnos s roditeljima nije jedini uzrok ishoda romantične ljubavi, to su i karakteristike partnera, trenutačni životni uvjeti i sl.

16. TRIANGULARNA TEORIJA LJUBAVI: • ljubav ima 3 komponente: • prisnost (emocionalna) • strast (tjelesna) • obvezivanje (kognitivna) • Da bi romansa dovela do trajnog partnerstva treba se dogoditi u pravo vrijeme.

17. PRIJATELJSTVO • odrasli prijatelji su međusobno slični po dobi i spolu, imaju slične interese, iskustva i potrebe • prijatelji kroz odobravanje i prihvaćanje potiču samopoštovanje i pružaju podršku tijekom stresnih razdoblja • temelje se na povjerenju, prisnosti i lojalnosti • ženska istospolna prijateljstva obično su intimnija nego muška • prijateljstva sa suprotnim spolom su rijeđa i manje trajna nego istospolna prijateljstva

18. BRAĆE I SESTRE • uloge braće i sestara i prijatelja se stapaju • glavna je preokupacija ostati u kontaktu, pružiti socijalnu podršku • topli odnosi među braćom i sestrama u odrasloj dobi važan su izvor psihičke dobrobiti

19. USAMLJENOST • usamljene osobe – nesretne zbog raskoraka između socijalnih odnosa koje imaju i onih koje priželjkuju • osobe mogu osjećati usamljenost jer nemaju prisnog partnera ili zadovoljavajuće prijateljstvo • usamljenost ima svoj vrhunac u ranim dvadesetim godinama nakon čega opada • usamljenost najviše raste nakon gubitka intimne veze, te se muškarci koji nisu u prisnoj vezi usamljeniji od žena • napuštenje velike povezane obitelji i ulazak u individualističko društvo potiče jaki osjećaj izoliranosti

20. usamljenosti doprinose i osobne karakteristike (sramežljivost, socijalna anksioznost) • usamljeni ljudi sebe i druge vrednuju negativno, ne reagiraju u socijalnim situacijama, sporo razvijaju intimne odnose jer nerado govore o sebi • usamljenost može pomicati daljnju izoliranost • usamljenost može potaknuti pojedinca da se okrene drugim ljudima te da nađu načina kako bi ugodno osjećali kad su sami i da to vrijeme iskoriste da bi sebe bolje razumijeli • treba uspostaviti ravnotežu između “zadovoljavajućih odnosa s drugima i sigurne, unutaranje baze zadovoljstva samim sobom ”

21. LITERATURA • Laura Berk: Psihologija cjeloživotnog razvoja