Pojam o sebi

1. Pojam o sebi Kako spoznajemo sami sebe

2. Pojam o sebi • Spoznaja sebe kroz introspekciju

3. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Intuitivno prepoznajemo da jeintrospekcija, proces spoznaje sebe iznutra ii razmatranje vlastitih misli, osjećaja i motiva, jedan od izvora znanja o samome sebi.

4. Spoznaja sebe kroz introspekciju

5. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Usmjeravanje na sebe: teorija svijesti o sebi (self-awareness) Premateoriji svijesti o sebi, kada se zaista usmjerimo na sebe, uspoređujemo svoje trenutno ponašanje s unutarnjim standardima i vrijednostima.

6. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Usmjeravanje na sebe: teorija svijesti o sebi Kad postanemo svjesni razlike, pokušavamo je smanjiti usklađivanjem svog ponašanja.

7. Svijest o sebi

8. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Usmjeravanje na sebe: teorija svijesti o sebi Baumeister (1991) je tvrdio da će ljudi, s obzirom da svijest o sebi može biti neugodna, biti motivirani na “bijeg od sebe” kroz auto-destruktivna ponašanja ili duhovna stanja. Svijest o sebi može biti i ugodna, kada zadovoljimo ili premašimo naše standarde, te takvo stanje može biti motivirajuće.

9. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Svijest o sebi kao osobina (self-consciousness) Fenigstein, Scheier i Buss (1975) sastavili su Skalu svijesti o sebi(“Self-Consciousness Scale”) koja mjeri tipičnu sklonost da se pažnja usmjerava na sebe u privatnim ili javnim aspektima

10. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Svijest o sebi kao osobina • Skala svijesti o sebi ima 2 dimenzije: • privatna svijest o sebi • javna svijest o sebi

11. Spoznaja sebe kroz introspekciju Privatna svijest o sebi uključuje usmjerenost na osobne aspekte pojma o sebi, kao što su tjelesne senzacije, uvjerenja, stavovi, raspoloženja i osjećaji. “Uvijek se trudim shvatiti samog sebe”, “Često razmišljam o sebi” “Općenito sam osjetljiv na svoje unutrašnje osjećaje”

12. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Prosuđivanje zašto se osjećamo kako se osjećamo: iskazivanje više nego što znamo Mnogi naši kognitivni procesi događaju se izvan naše svijesti – svjesni smo konačnog rezultata našeg mišljenja, ali ne i procesa kojim smo došli do njega.

13. Spoznaja sebe kroz introspekciju Introspekcija nas ne mora dovesti do stvarnih uzroka naših osjećaja ili ponašanja, ali ćemo se uspjeti uvjeriti da jest. Istraživanja su pokazala da, iako ljudi imaju čvrsteteorije uzročnostio čimbenicima koji su utjecali na njihovo raspoloženje i stavove, ove teorije su često pogrešne.

14. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Posljedice introspekcije o razlozima Postoji i naličje introspekcije o razlozima prilikom donošenja odluke – jednostavno, možemo doći do netočnih razloga. Možemo sami sebe uvjeriti da su ti neispravni razlozi točni, što će dovesti do mijenjanja naših stavova o tome kako se osjećamo kako bi ih prilagodili razlozima – učinak poznat kaopromjena stava zbog navođenja razloga.

15. Pojam o sebi • Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja

16. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Zaključivanje kakvi smo iz načina na koji se ponašamo: Teorija samopercepcije Prema Bemovojteoriji samopercepcije, otkrivamo što osjećamo opažajući ono što radimo.

17. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Teorija samopercepcije Skloni smo zaključivati o svojim osjećajima polazeći od ponašanja ako su naši početni osjećaji slabi ili nejasni. Koristit ćemo svoje ponašanje kao izvor znanja o sebiako zaključimo da smo ponašanje slobodno izabrali.

18. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Intrinzična i ekstrinzična motivacija Intrinzična motivacijaje želja za upuštanjem u neku aktivnost zato što u njoj uživamoili je smatramo zanimljivom; Ekstrinzična motivacijaje želja za upuštanjem u neku aktivnostzbog nagrade ili pritisaka izvana.

19. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Intrinzična i ekstrinzična motivacija Kada smo nagrađeni za bavljenje aktivnošću za koju smo intrinzično motivirani, možemo podcijeniti stupanj u kojem je naše ponašanje bilo intrinzično motivirano. Ova pojava je poznata kaoefekt suvišnog opravdanja.

20. Efekt suvišnog opravdanja

21. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Intrinzična i ekstrinzična motivacija Nedavna istraživanja su ukazala na uvjete pod kojima se efekt suvišnog opravdanja može izbjeći: • ako je početni interes za zadatak nizak umjesto visok; • ako je nagradaovisna o uratku (temeljena na kvaliteti),a neovisna o zadatku (vezana uz čisto izvođenje); • ako se ljude podsjeti da mogu izvršavati zadatke zbog intrinzičnih razlogačak i kada su dodatno ekstrinzično motiviraniza sudjelovanje u njima.

22. Pojam o sebi • Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

23. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi Ono što nam drugi kažu o nama je vrlo važan izvor znanja o sebi = princip reflektirane procjene ili zrcalnog odraza • relevantni drugi npr. Hoelter, 1984. – spolne razlike na srednjoškolcima

24. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Premateoriji socijalne usporedbe (Festinger, 1954), kad se u nastojanju da provjerimo vlastita mišljenja i sposobnosti ne možemo osloniti na fizičku realnost, okrećemo se socijalnom realitetu. Drugim riječima, težimo provjeri vlastitih doživljaja, mišljenja i sposobnosti uspoređujući se s drugim ljudima.

25. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Joanne Wood (1989) smatra da postoje tri razloga zbog kojih se ljudi upuštaju u socijalnu komparaciju - evaluacija, napredovanje i samouzdizanje. S kim ćemo se uspoređivati u konkretnoj situaciji ovisi u svrsi usporedbe.

26. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Kada nam je cilj evaluacija vlastitih karakteristika, služimo se socijalnom komparacijom kako bismo dobili što točniju sliku o sebi. Stoga za usporedbu izabiremo osobe koje su nam što sličnije u relevantnim aspektima.

27. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Kada je cilj socijalne komparacijenapredovanje ili poboljšanje,usporedba s nekim tko je bolji od nas na relevantnoj dimenziji, a po svemu drugom nam je sličan, omogućuje nam da i mi postanemo bolji. Uspoređivanje s boljima od nas naziva se uzlazna socijalna usporedba.

28. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Konačno, socijalnom komparacijom možemo se služiti i ako nam je cilj samouzdizanje, tj. pokušaj uvjeravanja samog sebe da smo bolji nego što jesmo. Prema Wood (1989), tada se uspoređujemo s onima koji su “slabiji” od nas (silazna socijalna usporedba).

29. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Socijalna komparacija može nam također biti od koristi u procjenjivanju primjerenosti vlastitog emocionalnog doživljaja. O tome rječito govore istraživanja koja je provodio Schachter (1959) u području afilijacije i provjere hipoteze da strah intenzivira afilijativni motiv (potrebu da budemo s drugim ljudima).