Kamo nakon osnovne škole?

1. Kamo nakon osnovne škole? Ana Šamarija, mag. pedagogije Veljača, 2014. godine

2. “Odrasli su me savjetovali da se ostavim crtanja udava, bilo izvana ili iznutra, te da se radije zanimam za geografiju, povijest, računanje i gramatiku. Obeshrabrio me neuspjeh mojih crteža broj 1 i broj 2. Odrasli nikada ništa ne razumiju posve sami, a djeci je naporno sve im uvijek iznova objašnjavati... Morao sam tako odabrati neko drugo zanimanje pa sam postao pilot. Letio sam po čitavom svijetu. Točno, geografija mi je bila vrlo korisna. Na prvi sam pogled morao razlikovati Kinu od Arizone. To je vrlo korisno ako se noću izgubite.” Antoine de SaintExupery: “Mali princ”

3. “Što želiš biti kad odrasteš?” • Kada ste bili maleni, jeste li znali odgovor? • Znate li sad što biste željeli biti kad odrastete? Izbor zanimanja je jedna od velikih životnih odluka…

4. Kako odabrati, donijeti odluku za svoje buduće zanimanje? • Postoji razlika u terminima zvanje ≠ zanimanje ZVANJE – stekne se obrazovanjem, pr. liječnik ZANIMANJE – bavljenje određenim poslom, pr. Kirurg • Svatko od nas ima različite osobine značajne kod izbora zanimanja, a to su: sposobnosti, temperament, karakter, stavovi, vrijednosti i interesi.

5. Razmislite i pokušajte odgovoriti sami sebi na sljedeća pitanja: • Koje aktivnosti (u školi i izvan nje) obavljaš dobro, a da se ni ne trudiš previše? • Čime se voliš baviti u slobodno vrijeme? Ima li to veze s nekim zanimanjem? • Kakve su ti radne navike? Jesi li ustrajan ili brzo odustaješ? • Možeš li raditi u gužvi ili trebaš savršen mir i tišinu? • Imaš li nekakve zdravstvene poteškoće koje bi mogle utjecati na rad u nekom zanimanju?

6. Pogreške pri izboru zanimanja • Nepoznavanje dovoljnog broja zanimanja • Nepoznavanje svih obilježja zanimanja • Precjenjivanje/podcjenjivanje vlastitih sposobnosti • Biranje zanimanja prema izboru prijatelja • Biranje zanimanja prema željama roditelja, ali ne i vlastitim željama • Za žene su ženska zanimanja

7. Tko može pomoći u odluci? • Nastavnici i stručni suradnici u školi (znaju u čemu je dijete dobro, uspješno) • Ljudi koje rade u nekom zanimanju(mogu djetetu objasniti i pokazati neki posao) • Informacije na internetu, tiskani materijal(letak, brošure) • Stručnjaci koji se bave profesionalnom orijentacijom(neodlučni učenici, učenici sa zdravstvenim poteškoćama, poteškoćama u učenju) • RODITELJI (oni svoje dijete najbolje poznaju)

8. Vrste srednjih škola i mogućnosti nastavka daljnjeg školovanja

9. Kako se upisati u srednju školu? U I. razred srednje škole upisuju se kandidati koji su završili osnovno obrazovanje, a u skladu s planiranim brojem upisnih mjesta. Kandidati se za upis u obrazovne programe prijavljuju i upisuju putem mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ). U svakome upisnom roku kandidat se može prijaviti za upis u najviše pet škola odnosno ukupno 10 obrazovnih programa.

10. Što su to elementi vrednovanja? Za upis u I. razred redovitoga srednjeg obrazovanja u srednjim školama prijavljenim kandidatima vrednuju se i boduju zajednički, poseban i dodatni element

11. Zajednički element : prosjeci svih zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnoga obrazovanja; za upis u programe za stjecanje strukovne kvalifikacije i programe obrazovanja za vezane obrte u trajanju od najmanje tri godine, vrednuju se i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnoga obrazovanja iz nastavnih predmeta Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik; Na takav je način moguće steći najviše 50 bodova.

12. za upis u gimnazijske programe i programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od najmanje četiri godine, vrednuju se i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnoga obrazovanja iz nastavnih predmeta Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik te triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim vrstama obrazovnih programa (iz priloženoga Popisa predmeta posebno važnih za upis). Na takav je način moguće steći najviše 80 bodova.

13. Primjer izračuna bodova za upis u gimnazije

14. Minimalni bodovni prag Minimalni broj bodova potrebnih za prijavu temelji se na zajedničkom elementu vrednovanja iz točke IV. ove Odluke te iznosi: • 56 bodova za upis u gimnazije; • 50 bodova za upis u eksperimentalni program strukovne gimnazije; • 44 boda za upis u ostale programe obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine. Za programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije i programe obrazovanja za vezane obrte u trajanju od tri godine te za programe obrazovanja koji traju manje od tri godine, a najmanje godinu dana, ne utvrđuje se minimalni broj bodova koji su potrebni za upis.

15. ROKOVI Rokovi prijava za upis, razredbeni postupak i upis određuju se u skladu s Odlukom o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2014./2015. koju donosi ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

16. Kod kuće se možete informirati putem INTERNETA: • na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje www.hzz.hr, • vodič kroz zanimanja, putem HZZ, ili direktno: http://mrav.ffzg.hr/zanimanja) i • na stranicama: www.skole.hr • Uvjete upisa propisuje Ministarstvo prosvjete i športa, za svaku školsku godinu iznova Više informacija možete pronaći na www.mzos.hr

17. “Najvažnija stvar za cijeli život je izbor zanimanja, a najčešće je to plod slučajnosti” Blaise Pascal H V A L A !

18. Literatura: • Zećirević, M. (2009). Kamo nakon osnovne škole?, Zagreb:Zelina d.d. • Živković, Ž. (2005). Susreti s roditeljima II., Đakovo:”Tempo”.