Predmet istraživanja :

1. Vladimir Obradović-Ivica Poljak WIFI d.o.o.EMPIRIJSKA STUDIJADRUŠTVENA INTEGRACIJA ROMA U RH Predmet istraživanja : Realan i aktualan društveni položaj romske etničke zajednice u RH , opseg i stupanj njihove marginaliziranosti i depriviranosti te njihov utjecaj na mogućnosti promjene i riješenje postojećih problema Utvrđivanje pojedinih objektivnih i subjektivnih dimenzija društvenog položaja romskih porodica koje su najutjecajniji ograničavajući faktori njihove socijalne integracije Cilj istraživanja : Utvrditi koji elementi životnog okruženja u objektivnom i subjektivnom smislu ograničavaju bržu promjenu ukupne društvene pozicije romske populacije , te kakove podsticajne aktivnosti i mjere treba poduzimati da bi se ubrzao proces njihove društvene integracije

3. HIPOTEZA Pripadnici većine romskih porodica osujećeni su u sva tri oblika “socijalnog kapitala” (Sanders , 2001.) što onemogućava njihovu društvenu integraciju bez obzira na sustavna poboljšanja i djelovanje vladinih i nevladinih organizacija . Situacijske okolnosti realnog života i ograničenja koja proizlaze iz rješenja neprimjerenih romskoj tradiciji i kulturi s jedne strane , te manifestno izražene ,ali još više latentno prisutne , predrasude prema Romima s druge strane , izrazito depriviraju romske porodice i pojedince , marginaliziraju njihov ukupni društveni položaj i usporavaju proces njihove integracije u civilno društvo .

4. GLAVNI PROBLEM ISTRAŽIVANJA GLAVNI ISTRAŽIVAČKI PROBLEM JE SPOZNATI VRSTU I INTENZITET DJELOVANJA OGRANIČAVAJUĆIH DETERMINANTI BRŽE I POTPUNIJE INTEGRACIJE ROMA , ODNOSNO UOČAVANJE RELEVANTNIH POTICAJNIH FAKTORA PROCESA MIJENJANJA POSTOJEĆEG STANJA NA INSTITUCIONALNOJ RAZINI DRŽAVE I ŽUPANIJA , NA SITUACIJSKOJ RAZINI ŽIVOTA U MJESTIMA STANOVANJA TE PORODIČNOJ I RAZINIPOJEDINCA.

5. OBJEKTIVNE DIMENZIJE DRUŠTVENOG POLOŽAJA Radna definicija DRUŠTVENA ISKLJUČENOST -iz sfere društvenog života , društvenih odnosa , djelovanja i odlučivanja RASNA DISKRIMINACIJA - u pogledu ljudskih prava i sloboda DRUŠTVENA MARGINALIZACIJA - potisnutost na rubna područja društvenog egzistiranja i produkcije DRUŠTVENA DEPRIVACIJA - lišenost mogućnosti osiguranja kvalitete života i njegove reprodukcije SUBJEKTIVNE DIMENZIJE DRUŠTVENOG POLOŽAJA TRADICIJA I NAČIN ŽIVOTA UVJERENJA O DRUGIMA I OČEKIVANJA KULTURNI VRIJEDN. OBRAZAC NACRT ZA ŽIVOT I STIL ŽIVOTA SOCIJALNO FUNKCIONIRANJE NE/ZADOVOLJSTVO SA ŽIVOTOM SLIKA O SEBI I OČEKIVANJA

7. Objašnjenje I. hipotetskog modela Socijalna isključenost i diskriminacija uvijek su u izvjesnom stupnju korelirane društvene pojave koje svaka zasebno bitno određuju ukupni društveni položaj romske etničke zajednice. Stupanj deprivacije i marginalizacije u kojima živi većina romskih porodica direktno utječe na proces društvene integracije Roma i indirektno (intervenirajuće) djeluju na mogućnosti bržih i većih promjena ukupnog društvenog položaja Roma.

9. OBJAŠNJENJE II. HIPOTETSKOG MODELA Predrasude i socijalna distanca prema Romima uzajamno se prožimaju i utječu na situaciju u kojoj živi porodica , te na uvjerenja o drugima i očekivanja od drugih koja (mogu da) usporavaju proces društvene integracije , ili ga preusmjeravaju prema etničkoj asimilaciji. Struktura porodice i njena dis/funkcionalnost koja se ogleda u poremećenim/skladnim porodičnim odnosima , utječu na formiranje slike o sebi i očekivanja od sebe i drugih. Što su ove slike i očekivanja pozitivnije , to ubrzavaju proces društvene integracije sa mogućim otklonom prema etničkoj asimilaciji. Po našem shvaćanju društvena integracija i etnička asimilacija međusobno su povezane društvene pojave , te je potrebno otkriti u čemu i koliko je izražena differentia specifica.

10. Teorijska i metodološka paradigma • SOCIOLOGIJSKA + PSIHOLOGIJSKA • “SOCIAL CAPITAL” TEORIJA + TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA+ TEORIJA PREDRASUDA • financijski kapital - eksternalni locus kontrole - intenzitet predrasude • kulturni kapital - internalni locus kontrole - socijalna distanca • socijalni kapital • KVANTITATIVNA + KVALITATIVNA ANALIZA • (analiza podataka i informacija (fokus grupno intervjuiranje , narativna analiza • intervjuiranjem i opažanjem, životnih historija i priča (metoda R. Atkinsona), • primjenom upitnika , skala procjene, studija slučaja manjih romskih zajednica ) • liste samoiskaza i testova)

11. METODOLOŠKI PRISTUP Uzorak: - tri cluster-a (Međimurje, Baranja , Sisak, Istra i Zagreb) od po 100 romskih porodica - dvije ekvivalentne skupine od 70 ne-romskih i 70 romskih domicilnih porodica Specifični uzorci : homogene skupine za fokus grupno intervjuiranje 7 grupa po 9 participanata poduzorak 10 uspješnih romskih porodica manje “čisto” romsko naselje ( do 20 porodica) manje “miješano” romsko/ne-romsko naselje (do 50 porodica) pojedini slučajevi uspješnih Roma (5-7) u obrazovanju, zapošljavanju i poduzetništvu Jedinice analize : naselje , porodica , pojedinac. Osnovna jedinica bila bi porodica i njena rodbinska socijalna mreža. Izvori podataka : primarni – izjave ispitanika i opažanje ; sekundarni – evidencije zavoda za zapošljavanje, popis stanovništva , obrazovnih institucija, socijalne skrbi i zdravstva ; tercijarni – podaci drugih provedenih istraživanja u zemlji i inizemstvu

12. Metode pribavljanja podataka: • studij postojeće dokumentacije o naseljima , porodicama i pojedincima ; • intervjuiranjem “face to face” sa opažanjem okruženja ; • liste samoiskaza i skale procjene ; • naracije životne historije i priče (R. Atkinson ) ; • test socijalne distance (Bogardus) i test internalnog i eksternalnog locus kontrole (Rotter) po teoriji socijalnog učenja • test ličnosti Five Big;

13. METODE I TEHNIKE OBRADE I ANALIZE REZULTATA : • Na deskriptivnoj razini analize izvršit će se sistematski opis fenomena i karakteristika ukupnog uzorka , te izvršiti klasifikacijska analiza sa ciljem dobijanja tipologije romskih porodica (univarijatna i bivarijatna analiza) ; • Na inferencijalnoj razini provest će se utvrđivanje značajnosti razlika između pojedinih vrsta romskih zajednica , socijalno isključenih i socijalno integriranih romskih porodica , neasimiliranih i asimiliranih pojedinaca i sl. (diskriminativna analiza) • Na eksplanacijskoj razini utvrdit će se utjecajnost pojedinih objektivnih i subjektivnih varijabli društvenog položaja na stupanj društvene integriranosti i verificirati će se hijerarhija ovog utjecaja postupcima multivarijatnih analiza ( faktorske , cluster, logističke regresijske analize) • Na prediktivnoj (prognostičkoj) razini utvrditi će se relevantni prediktori iz objektivne i subjektivne dimenzije društvenog položaja koji prognostički objašnjavaju proces društvene integracije romske zajednice i porodica , te pomažu afirmaciji pojedinaca u sustavu obrazovanja , tržištu rada , stabiliziranju zaposlenja , kretanju i napredovanju u radu , te društvenoj afirmaciji (multipla nomialna logistička regresijska analiza , hijerarhijska diskriminativna analiza )

14. VRIJEDNOST I PRIMJENJIVOST NALAZA ISTRAŽIVANJA • Utvrdio bi se realni – objektivno dati društveni položaj etničke zajednice Roma u društvenoj strukturi stanovništva Hrvatske i sagledao etnički diferencijal koji postoji u odnosu na Rome, kada su uspoređeni sa istim obrazovnim segmentom domicilnog ne-romskog satanovništva ; • Posebno bi se izučile dimenzije marginalizacije i depriviranosti romske zajednice , te analizirali utjecajni čimbenici na socijalnu isključenost , diskrimiranost i depriviranost Roma ; • Identificirali bi se elementi etničke asimilacije Roma i ukazalo bi se na potrebne mjere društvene podrške paralelnim procesima društvene integracije u kojima su očuvane tradicijske vrijednosti i kultura Roma ; • Sagledavanjem subjektivnih dimenzija društvenog položaja , te porodične situacije i odnosa utvrdilo bi se postojanje socijalne distance koja vodi samoizolaciji Roma sa jedne strane , i intenzitet predrasuda koje ispoljavaju pripadnici ne-romskog domicilnog stanovništva prema Romima , s druge strane ;

15. e) Verificirao bi se prediktivni utjecaj pojedinih psihosocijalnih mehanizama na osnovu kojih Romi stvaraju sliku o sebi i uvjerenja o drugima , te utječu na socijalno ponašanje i očekivanje , koje teži društvenoj afirmaciji i integraciji ; f) Posebno bi se izučili ograničavajući i podsticajni , objektivno dati i subjektivnointernalizirani faktori koji usmjeravaju poduzetnije Rome mlađe generacije da u sistemu obrazovanja i traženju zaposlenja ispolje veće ambicije i očekivanja . Ukazalo bi se na potrebne konkretne aktivnosti za stvaranje šansi njihove veće kompetentnosti na tržištu rada , kulturnog i političkog djelovanja ; g) Na osnovu istraživačkih nalaza identificirali bi se neadekvatni radni modeli i pogrešni“nacrti za život” koji sprečavaju društvenu afirmaciju pojedinaca i društvenu integraciju romskih porodica i zajednice ; h) Rezultati istraživanja poslužili bi kao podloga javnih rasprava , organiziranjaseminara i radionica, te edukacije mladih koordinatora koji bi djelovali unutar lokalnih zajednica gdje žive Romi ; i) Razvili bi se psihološko edukacijski tretmani za pojedine skupine mlađe generacije Roma , te izradio program socijalno – psihološke podrške romskim porodicama usmjeren na jačanje odgojnog potencijala ;

16. Nalazi istraživanja omogućili bi utemeljeno sagledavanjegdje, što i kako poduzimati aktivnosti i mjere pomoći pojedinim dijelovima romske zajednice u odgoju, obrazovanju, zapošljavanju, stabiliziranju na poslu i sl.Rasprave koje bi se organizirale sa i unutar romskihudruga (u RH ih ima 66) iznjedrile bi zajednički prihvatljive programe društvenog djelovanja, da se ubrza proces njihove društvene integracije i istovremeno prepoznaju opasnosti od etničke asimilacije i gubljenja vlastitog identiteta. U svojoj konačnoj fazi istraživanje bi poprimilo akcijski karakter i uključilo participante u istraživanju u moduliranje novih istraživalačkih i društvenorelevantnih pitanja o stanju, problemima, mogućnostima i rješenjima koje je potrebno sagledati na državnoj, županijskoj, općinskoj i naseljskoj razini da se stvarno promjeni postojeće stanje, zaustave procesi marginalizacije, značajno smanji deprivacija i spriječe svi oblici diskriminacije Roma