Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

1. Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja Blanchard: Poglavlje 8. Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

2. Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja Outline predavanja: 1. Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost 2. Phillipsova krivulja 3. Veza između Phillipsove krivulje i prirodne stope nezaposlenosti 4. Sažetak i upozorenja a) visoka inflacija i Phillipsova krivulja b) deflacija i Phillipsova krivulja • 1958: Phillips nacrtao dijagram sa stopom inflacije i stopom nezaposlenosti za VB od 1861-1957.  dokaz o negativnoj relaciji između inflacije i nezaposlenosti • 1962: Samuelson i Solow ponovili Phillipsov postupak za SAD od 1900-1960. • uveli naziv Phillipsova krivulja • važan makroekonomski alat – zemlje mogu birati između različitih kombinacija nezaposlenosti i inflacije • 1970-ih Phillipsova relacija se raspala → stagflacija  relacija preformulirana tako da pokazuje odnos između stope nezaposlenosti i promjene u stopi inflacije viša nezaposlenost ne vodi do niže inflacije, već do smanjenja inflacije Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

3. Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost • Phillips je zapravo otkrio AS relaciju  može biti promatrana i kao odnos inflacije, očekivane inflacije i nezaposlenosti • mutacije Phillipsove krivulje kroz vrijeme objašnjavaju se promjenama u načinu na koji radnici i poduzeća formiraju očekivanja AS: P = Pe(1+μ)F(u,z) • F pokazuje utjecaj nezaposlenosti i ostalih faktora (z) na nadnice W=PeF(u,z) F(u,z) = 1 – αu + z • ↑u ↓W, ↑z ↑W • α je parametar koji pokazuje snagu učinka nezaposlenosti na nadnicu P = Pe(1+μ)(1 – αu + z) • stopa inflacije → π; očekivana stopa inflacije →πe • gornju jednakost možemo napisati kao: AS: π = πe + (μ + z) – αu • α pokazuje koliko je inflacija pod utjecajem razine nezaposlenosti Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

4. Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost Što proizlazi iz navedene jednakosti? • Porast πe vodi do porasta π • ↑Pe ↑W ↑P (1 za 1) • viša razina cijena u ovom razdoblju u odnosu na prethodno znači da je i viša stopa rasta cijena, tj. inflacija (π) • slično tome, viša Pe u ovom razdoblju znači višu očekivanu stopu rasta razine cijena ovog u odnosu na prethodno razdoblje, tj. višu πe • Uz danu πe, porast μ ili porast z vode do porasta π • objašnjenje preko P = Pe(1+μ)(1 – αu + z), logikom prethodne točke • Uz danu πe, rast nezaposlenosti vodi do smanjenja π • uz danu Pe, ↑u ↓W ↓P • u terminima inflacije i očekivane inflacije: uz danu πe, ↑u  ↓π Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

5. Phillipsova krivulja • vremenska dimenzija: πt = πet + (μ + z) – αut • maržu i ostale faktore (z) ćemo uglavnom smatrati konstantnima Phillipsova krivulja – izvorna verzija • pretpostavka: inflacija u gospodarstvu u prosjeku iznosi 0 (nekad pozitivna, nekad negativna) πet= 0 πt = (μ + z) – αut • oblik kojeg su potvrdili Phillips, Solow i Samuelson • uz danu Pe (za koju radnici pretpostavljaju da će biti jednaka prošlogodišnjoj P πet= 0) ↓u ↑W ↑P ↑Pe ↑W ↑P (↑π) etc. spirala nadnica i cijena • niska nezaposlenost implicira visoku inflaciju i obrnuto ↓ut↑πt Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

6. Phillipsova krivulja • Graf Nezaposlenost i inflacija, U.S. 1900-1960 Izvor: Blanchard (3/ed, p.162) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

7. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja - mutacije • početni oblik Phillipsove relacije vrijedio 1960-ih, ali ta vrsta povezanosti inflacije i nezaposlenosti nestaje 1970-ih • Zašto je nestala originalna Phillipsova krivulja? • 1970-ih – naftni šokovi: veće cijene nafte povećalesu µ, što povećava inflaciju neovisno o promjenama nadnica • 1970-ih – inflacija postala stalna i pozitivna  promijenjen je način formiranja očekivanja radnika i poduzeća • Graf Inflacija, U.S. 1900-2000 Izvor: Blanchard (3/ed, p.166) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

8. Phillipsova krivulja Modificirana Phillipsova krivulja (Phillipsova krivulja izmijenjena za očekivanja) • pretpostavka: očekivanja se formiraju na sljedeći način  πet= θ πt-1 • θ= utjecaj prošlogodišnje stope inflacije na ovogodišnju očekivanu stopu inflacije • 1960-ih godina je θ=0 (približno), pa je i πet= 0 • izvorna Phillipsova krivulja: πt = (μ + z) – αut • kako θ raste, stopa inflacije ne ovisi samo o stopi nezaposlenosti nego i o prošlogodišnjoj stopi inflacije • πt = θ πt-1 + (μ + z) – αut • sredinom 1970-ih θ=1 (približno), vrijedi: πet= πt-1 πt - πt-1 = (μ + z) – αut • stopa nezaposlenosti ne utječe više na stopu inflacije, već na promjenu stope inflacije visoka nezaposlenost vodi do pada inflacije i obrnuto ↑ut↓(πt - πt-1) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

9. Veza između Phillipsove krivulje i un • otkriće Phillipsove krivulje blisko je povezano s otkrićem koncepta prirodne stope nezaposlenosti • originalna Phillipsova krivulja implicira nepostojanje prirodne stope nezaposlenosti uz uvjet da su nositelji politike bili spremni tolerirati visoku inflaciju, mogli su održavati nisku nezaposlenost zauvijek • Friedman i Phelps (već krajem 1960-ih): • moguće ako pregovarači konstantno podcjenjuju inflaciju • nezaposlenost se ne može sniziti ispod određene razine  prirodna stopa nezaposlenosti (trade-off između inflacije i nezaposlenosti u konačnici nestaje) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

10. Veza između Phillipsove krivulje i un • un : P=Pe, odnosno , π=πe πt = πet + (μ + z) – αut πt -πet = (μ + z) – αut • ako je πt= πet, onda: 0= (μ + z) – αut un= (μ + z)/α • što su viši z i marža, to je veća prirodna stopa nezaposlenosti • ako je αun = (μ + z), tada: πt = πet + αun – αut πt = πet - α(ut – un) πt -πt-1 = - α(ut – un)  AS relacija za πet =πt-1 • alternativni pogled na Phillipsovu krivulju • kad je stvarna nezaposlenost viša od prirodne, stopa inflacije pada i obrnuto ut > un↓ πt - πt-1 ili πt - πt-1 <0 • prirodna stopa nezaposlenosti je ona stopa nezaposlenosti koja je potrebna da bi stopa inflacije bila konstantna  zove se još i NAIRU (nonaccelereting inflation rate of unemployment) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

11. Phillipsova krivulja • Graf Nezaposlenost i promjena inflacije, U.S. 1970-2000 Izvor: Blanchard (3/ed, p.168) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

12. Sažetak i upozorenja • odnos stope nezaposlenosti i stope inflacije može varirati kroz vrijeme i po zemljama • sve zemlje nemaju jednaku prirodnu stopu nezaposlenosti jer se razlikuju po maržama i ostalim faktorima (z) • prosjek stopa nezaposlenosti ponekad se uzima kao procjena un  pod pretpostavkom da ekonomija fluktuira oko un • od 1960-tih un (Japan) = 2.0%, un (U.S.)= 6.1% Zašto?  interna organizacija poduzeća – Japan: životno zaposlenje (manji broj separacija i novih zapošljavanja) • prirodna stopa nezaposlenosti se mijenja kroz vrijeme jer se mijenjaju marža i ostali faktori  uzroci: stupanj monopolske moći, struktura pregovaranja, sustav naknada za nezaposlene, struktura radne snage etc. • U.S.: un(1960)=cca. 5%, un(1980)= 7.3%, un(2000)= cca. 4-5% • Europa: un(1960)= cca. 3%, un(danas)=cca. 8-9% • visoka stopa nezaposlenosti ne znači nužno i visoku prirodnu stopu nezaposlenosti  nužno pratiti promjene u stopi inflacije  za stabilnu stopu inflacije (danas slučaj većine zemalja) može se zaključiti da je prirodna stopa nezaposlenosti otprilike jednaka stvarnoj (u Europi u porastu, u Americi u opadanju) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

13. Sažetak i upozorenja • Graf Nezaposlenost i promjena inflacije, EU 1961-2000 Izvor: Blanchard (3/ed, p.175) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

14. Phillipsova krivulja i visoka inflacija/deflacija • slučaj visoke inflacije opasnost od velikog smanjenja realnih nadnica povećana  mijenjaju se institucionalni aranžmani na tržištu rada • nadnice se ugovaraju na kraće razdoblje (npr. mjesečno) • indeksacija nadnica  automatsko povećanje nadnica s inflacijom • zbog navedenih promjena odnos između nezaposlenosti i inflacije još naglašeniji • primjer: • gospodarstvo s 2 tipa ugovora o radu: • udio λ odnosi se na ugovore koji su indeksirani (nominalne nadnice se mijenjaju sa promjenama stvarne razine cijena) • 1-λ je postotak ugovora koji nisu indeksirani (nominalne nadnice se određuju prema očekivanoj inflaciji, πet= πt-1) πt = [λπt+(1-λ) πet] - α(ut – un) πt = [λπt+(1-λ) πt-1] - α(ut – un) • za λ = 0 πt- πt-1 = - α(ut – un) • za λ > 0 πt- πt-1 = - [α/(1- λ)] (ut – un) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

15. Phillipsova krivulja i visoka inflacija/deflacija zaključci: • indeksacija nadnica povećava utjecaj nezaposlenosti na inflaciju: ↑λ, ↑ α/(1- λ) • učinak je veći jer se utjecaj nadnica na cijene događa odmah • slučaj hiperinflacije inflacija znatno raste, dok su promjene u nezaposlenosti male veza nestaje • slučaj deflacijeprimjer - Velika Kriza 1930-ih: • nezaposlenost visoka, uz pozitivnu (nisku) inflaciju  prema Phillipsovoj relaciji trebala biti deflacija • objašnjenja: 1) porast i prirodne stope nezaposlenosti – malo vjerojatno (depresija rezultat pomaka AD) 2) u slučaju deflacije Phillipsova krivulja nestaje (ili barem slabi) • radnici su spremni prihvatiti smanjenje realnih nadnica koje proizlazi iz toga što nadnice rastu sporije od inflacije, ali će se suprotstaviti apsolutnom smanjenju nominalnih nadnica Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja