Dojenje = prirodna prehrana dojenčadi

1. Dojenje = prirodna prehrana dojenčadi Omogućuje preživljavanje, omogućilo je evoluciju čovjeka

2. Prehrana dojenčadu KM ili tvornički pripremljenim mlijekom/ namirnicama = umjetna prehrana • Prehrana MM + KM/ tvorničkim pripravkom = dvovrsna prehrana • Dohrana = dodavanje drugih namirnica (voćni sok, voćna kašica, žitne kaše, povrće, meso, riba, jaje), osim mlijeka u prehranu dojenčeta, počinje između 4.i 6.mj. Energijske potrebe veće, potrebe za proteinima i Fe veće

3. Prednosti dojenja U prvih 4-6 mj., dojenče bi trebalo isključivo dojiti • 1. MM je sterilno---smanjena opasnost od infekcija • 2. MM sadrži zaštitne tvari (imunoglobulin A, lizozim, laktoferin)---povećana otpornost na infekcije • 3. MM je lakše i probavljivije

4. 4. MM sadrži baš onoliko hranjivih tvari, ponajprije proteina i minerala, koliko je optimalno za rast novorođenčeta i dojenčeta---KM sadrži više Ca, soli, proteina, fosfata (opterećenje bubrega!!!) • 5. Manja je mogućnost alergijske senzibilizacije (i na proteine iz KM i na druge alergene) • 6. Jeftino

5. …i konačno: 7. bolja psihološka veza dijete-majka Dojenje je više od hranjenja: • dodir koža-koža • toplina majčinog naručja • zaštita • odgoj • socijalna stimulacija • tepanje i milovanje predstavljaju jedinstveni odnos koji povezuje majku i dijete

6. Ženino mlijeko Mlijeko je proizvod mliječnih žljezda. Sastoji se od vode i u njoj otopljenih ili raspršenih hranjivih tvari: bjelančevina, masti, ugljikohidrata, minerala, vitamina i oligoelemenata. Mlijeko također sadrži razne zaštitne tvari (imunoglobine, antitijela, bijele krvne stanice...), enzime i hormone koji su važni za zdravlje, rast i razvoj djeteta. Iako majčino mlijeko sadržava malo željeza, ono se neobično lako probavlja i unosi u organizam.

7. Fiziologija dojenja (laktacije) • Hormoni trudnoće iz posteljice pripremaju dojke već tijekom trudnoće • Po porodu, prolaktin potiče stvaranje mlijeka, oksitocin potiče ispuštanje mlijeka iz žlijezda u kanale • Najvažniji poticaj za sekreciju prolaktina i oksitocina iz hipofize je stavljanje djeteta na dojku i sisanje • Sisanje stvara živčane signale koji putuju do mozga, a od mozga do hipofize • Redovito i često stavljati dijete na dojku da sisa!!! Dojka proizvodi onoliko mlijeka koliko je podražena sisanjem.

8. Refleksno ispuštanje mlijeka potiču: sisanje, podraživanje bradavica, toplina, psihička stabilnost, samopouzdanje i iskustvo majke • Ometaju ispuštanje mlijeka: strah i zabrinutost, umor i iscrpljenost, hladnoća, bol, pušenje i alkohol

9. Koliko se djece doji? Zašto??

10. Sastav MM Ženino mlijeko nije uvijek jednako, mijenja se ovisno o stadijima laktacije, majčinoj prehrani, o dobi i o fazi podoja: • 1.-3. dan stvaraju se male količine kolostruma ili prvog mlijeka • 4.-20. dan izlučuje se prijelazno mlijeko • 3.-4. tjedan nakon poroda nastaje zrelo MM

11. 1. Kolostrum Kolostrum je bogat bjelančevinama. Glavna vrijednost kolostruma je zaštita: novorođenom djetetu daje imunoglobine i antitijela koji ga štite od infekcija.

12. 2. Prijelazno mlijeko Prijelazno mlijeko počinje se stvarati nakon 5. -10. dana dojenja - u njemu se postepeno smanjuje koncentracija bjelančevina i minerala. Ono je, u odnosu na kolostrum, rjeđe i vodenije pa često baš u tom razdoblju neupućene majke posežu za bočicom, misleći da imaju slabo, rijetko mlijeko. Ali upravo takvo mlijeko ima optimalni sastav, posebno prilagođen probavnom sustavu i bubrezima djeteta.

13. 3. Zrelo mlijeko Krajem prvog mjeseca počinje se stvarati zrelo mlijeko, čiji se sastav mijenja tijekom svakog podoja. Na početku hranjenja je vodenastije i prozirnije, a pri kraju je bogato mastima, koje daju energiju. Baš u tim masnoćama, koje su zasitne i zaustavljaju glad, leži kontrola mehanizma debljanja djece.

14. Druga mlijeka Kravlje mlijeko, koje se najčešće koristi kao zamjena majčinom mlijeku, ima trostruko više bjelančevine i minerala, pa ako se njime doji dijete, njegovi bubrezi su preopterećeni.

16. Ostale tekućine Zdravom djetetu koje siše dovoljnu količinu mlijeka, najčešće nije potrebno davati dodatne tekućine (običnu vodu i voćne sokove). Ako je dijete izloženo visokim temperaturama onda su voda i sokovi potrebni da ono ne dehidrira.

17. manja smrtnost djece u 1. godini života, manje razbolijevanje manja učestalost novorođenačke sepse manja učestalost crijevnih infekcija manja učestalost infekcija dišnih putova, upala srednjeg uha i bakterijskih sepsi i meningitisa optimalna količina, kakvoća i probavljivost majčinog mlijeka sazrijevanje funkcija probavnih organa sprečavanje pothlađivanja manje alergija Pozitivni učinci dojenja na dijete

18. Hranjenje, dnevni raspored Po rasporedu ili na zahtjev Majka prvih dana i tjedana nakon poroda doji dijete kad ono plače ili drugačije pokazuje da je gladno, 10 do12 puta u 24 sata. Dijete samo postupno nalazi ritam hranjenja: dnevni ritam u promjenljivim razmacima od oko 2,3,4 sata.

19. Krajem prvog mjeseca života dojenje se najčešće svede na 7-8 obroka. Nakon 2-3 mjeseca života se broj obroka smanjuje, noćni obroci nestaju, a nakon 4-6 mjeseci dijete obično siše 4-5 puta dnevno. Trajanje obroka: na početku 20ak min, kasnije 10-15.

20. Priprema, tijek, higijena • Dojenče treba miran kut i dovoljno vremena • Prije dojenja oprati ruke vodom i sapunom • Bradavice ne treba prati obavezno prije dojenja, po potrebi- čistom vodom

21. Majka zauzima udoban položaj, ležeći (i dijete leži) ili sjedeći (dijete je u naručju) U prvim danima dojenja, dobro je davati djetetu obje dojke (voditi računa da 1. isprazni do kraja, jer u “zadnjem“ mlijeku na kraju podoja ima najviše masti - najviše energije); kasnije- u 1 podoju dovoljna je 1 dojka, u slijedećem- 2.

22. Dojenje završava kad se dijete nasisalo, ispušta dojku i zaspi • Neku djecu treba podignuti vertikalno da ispuste progutani zrak • Nakon dojenja oprati bradavicu samo vodom i osušiti na zraku

23. Kako procijeniti da li dijete dobiva dovoljno mlijeka • Žene često odustaju jer misle da je mlijeko “slabo”, “vodenasto” • NEMA majke čije bi MM bilo slabo hranjivo • Jedino žene sa iscrpljujućom bolešću ili iscrpljene glađu mogu imati “slabo” mlijeko ili ga nemaju dovoljno • Nedovoljna količina MM NIKADA se ne može procijeniti prije 20. dana po porodu

24. Procjena – praćenjem prirasta na tjelesnoj težini kod djeteta • Češće je nenapredovanje na TT posljedica nepripremljenosti majke ili lošeg utjecaja iz okoline, nego nedovoljna količina mlijeka • Procjena – još i kroz izgled i ponašanje djeteta: dijete je zadovoljno i živahno, smireno, mirno spava, stolice uredne i redovite

25. Kako pomoći majci da uspije u dojenju • Redovito sisanje od strane dojenčeta, stavljati dijete redovito na prsa, što češće, u početku svaka 2 h, danju i noću, svaki put na obje dojke, 15 min • Raznovrsna prehrana majke

26. Teškoće pri dojenju • Bolne ili ispucane bradavice • Plosnate ili uvučene bradavice • Nabrekle, tvrde dojke • Upala dojke, mastitis • Nedonošenost i hipotrofija • Prirođene anomalije • Dispnea

27. Ne dojiti • HIV pozitivne majke • Aktivna TBC • Varicellae kod majke 10 dana prije i 10 dana po porodu • Herpetični mjehurići na bradavici • Ca dojke • Psihoza Respiratorne infekcije majke nisu zapreka za dojenje

28. Ne dojiti • Lijekovi: • aspirin, citostatici, imunosupresivi, radioaktivni spojevi, metronidazol, kloramfenikol, ciprofloksacin, sredstva ovisnosti, triciklički antidepresivi, litij, antiepileptik etosuksimid Lijekovi koje smije uzimati: paracetamol, diklofenak, ibuprofen, antimikrobici, antiepileptici, antihistaminici, antihipertenzivi, benzodiazepini

29. Prestanak dojenja (ablaktacija) • Između 6 i 12 mj., dojenče sve manje siše, proizvodnja mlijeka sve manja, dobiva dohranu • Pojedini obroci na prsima zamjenjuju se 1 po 1 gušćom hranom • Unos nove hrane trebalo bi izvoditi šalicom, čašom, žličicom, a ne navikavati na bočicu

30. Dohrana =uvođenje druge hrane Uvođenje druge hrane u jelovnik djeteta koja nije niti majčino mlijeko niti mlijeko druge vrste, zovemo miješanom prehranom. Uvođenje miješane prehrane ima osnovu u fiziološkim potrebama djeteta i sazrijevanja funkcija njegovog organizma. Miješana prehrana nikako ne znači prestanak dojenja. Majčino mlijeko i dalje ostaje glavni mliječni izvor hrane, samo što se jelovnik proširuje i drugim nemliječnim namirnicama. Najbolje je dojiti čitavu 1. godinu života, s tim da se jelovnik nadopunjuje i drugim namirnicama.

31. Vitamin D3 Od vitamina topljivih u masti u majčinom mlijeku ima malo D vitamina i K vitamina. D³ vitamin se stoga redovito daje dijetetu od navršenog prvog mjeseca života, do kraja 1. godine života ( a i kasnije tijekom 2. i 3. zime djetetovog života).

32. Željezo Ako je dijete na prsima i rođeno je na vrijeme, u prvih 3-6 mjeseci života mu obično ne treba davati željezo. Nakon 6. mjeseca života odgovarajuća miješana prehrana podmiruje dnevne potrebe željeza. Ako se dijete isključivo doji, nakon 6. mjeseca života majčino mlijeko više nije dostatan izvor željeza i dijete će postupno razviti anemiju ne dobije li željezo u obliku lijeka koje prepisuje njegov liječnik. Pravi čaj sadrži tanin koji ometa apsorciju željeza iz hrane, pa ga djeci ne treba davati. Žitarice i mahunarke sadrže fitate koji također ometaju korištenje željeza. Voće i voćni sokovi koji sadrže vitamin C pojačavaju resorpciju željeza.

33. REDOSLIJED UVOĐENJA NAMIRNICA u 1.g. • Voćni sokovi i voćne kašice • Juhe i variva od povrća Najprije povrće koje nije zeleno, a kasnije i zeleno povrće • Žitarice tj. žitne kašice • Voće i povrće • Meso Meso se uvodi u prehranu prvo kao mesna juha koja se miješa s povrćem, tjesteninom i žitaricama, a poslije kao pasirano i usitnjeno meso. • Mliječni proizvodi: kravlji sir, jogurt i vrhnje • Žumance • Riba, bijela

34. Promicanje dojenja • Odgoj u školi, odgoj trudnica i rodilja • Tijekom prvih pola sata po rođenju, staviti dijete na prsa • Ne odvajati dijete od majke u rodilištu • Objasniti majci znakove iz ponašanja djeteta vezano za dojenje • Podučiti majke o fiziologiji laktacije i promjenama MM • Podučiti majku da se količina i zrelost MM procjenjuje tek nakon 15-20 dana • Podučiti tehniku dojenja • Zabraniti davanje bočice i dude novorođenčetu

35. Greške • ne smije se prisiliti dijete da jede koliko mi to želimo • ne smije ga se prisiliti na raspored hranjenja • ne smije se djetetu limitirati količina hrane • djetetu ne treba davati ništa, pa ni čaj, vodu ili “dudu varalicu“ zbog unošenja zbunjenosti u refleks sisanja. Hranjenje ovisi o djetetu jer je to sastavni dio njegovog instinkta i prirode.