NEVALJANOST UGOVORA

1. NEVALJANOST UGOVORA Dominik Vuletić Jean Monnet Katedra za pravo Ekonomski fakultet Zagreb E-mail: dvuletic@efzg.hr

2. KONCEPTUALIZACIJA -Kako bi ugovor proizvodio pravne učinke potrebno je ispunjene pretpostavki koje se propisom (zakonom, Ustavom etc.) predviđaju za njegov nastanak i valjanost. -ZOO ne definira izričito pojam nevaljanosti ugovora ali determinira njegov sadržaj kroz odredbe o dva oblika nevaljanosti: NIŠTETNOST i POBOJNOST. NB: Stari ZOO koristio je za nevaljanost izraz nevažnost, te za ništetnost izraz ništavost.

3. Institut ništetnosti, ili kako se još u teoriji naziva apsolutna ništetnost, postoji radi zaštite javnog ili općeg interesa koji se njime štiti (učenje o javnom poretku tzv. ordre public) • Institut pobojnosti, ili kako se u teoriji još naziva relativne ništetnosti, postoji u interesu ugovornih strana koji se njime štiti. • Stoga je ništetnost teži oblik nevaljanosti od pobojnosti.

4. NIŠTETNOST • Ništetni ugovori NE PROIZVODE NAMJERAVANE PRAVNE UČINKE (ali mogu proizvoditi druge pravne učinke) Temeljne značajke ništetnosti: -ništetnost postoji po samom zakonu (ex lege) -na ništetnost sud uvijek pazi po službenoj dužnosti -pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi -na ništetnost se može pozivati svaka treća zainteresirana osoba Ništetnost sud utvrđuje deklaratornom odlukom.

5. NIŠTETNOST Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Opći razlozi ništetnosti: -protivan Ustavu RH: potrebna konkretna odredba URH, ne samo ustavno načelo -protivan prisilnim (kogentnim) propisima -protivan moralu društva: širok i fleksibilan pojam

6. POSEBNI RAZLOZI NIŠTETNOSTI • U vezi sa ugovornim stranama i očitovanjem volje: -Poslovna nesposobnost -Nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe -Fizička sila -Školski primjer i šala -Simulacija -Nesporazum +zakonska zabrana sklapanja ugovora jednoj strani može, ali nije nužno razlog ništetnosti • U vezi s činidbom i objektom činidbe • U vezi s pobudom • Zbog nedostataka oblika

7. POSLOVNA NESPOSOBNOST KAO RAZLOG NIŠTETNOSTI • Ugovori u kojima jedna od strana nije imala poslovnu sposobnost (ili a fortitori dvije ili više ugovornih strana) su ništetni NB: ponoviti pojmove poslovne sposobnosti, pravne sposobnosti, fizičke osobe te pravne osobe

8. NEPOSTOJANJE SUGLASNOSTI TIJELA PRAVNE OSOBE KAO RAZLOG NIŠTETNOSTI • Ništetan je ugovor koji zastupnik pravne osobe sklopi u njezino ime bez potrebne suglasnosti, ali samo ako je nužnost davanja suglasnosti upisana u registar u kojem je upisana ta pravna osobo ( u suprotnom nema ništetnosti)

9. FIZIČKA SILA KAO RAZLOG NIŠTETNOSTI • Fizička sila (vis absoluta): akt kod kojeg mehaničkom primjenom sile prisiljena strana uopće ne očituje svoju volju odnosno nema volje. • Svi ugovori sklopljeni uslijed fizičke sile su ništetni.

10. ŠKOLSKI PRIMJER I ŠALA KAO RAZLOZI NIŠTETNOSTI • Očitovanje volje dano uslijed školskog primjera ili šale nije ozbiljno, odnosno ne postoji ozbiljna i stvarna volja za sklapanje ugovora pa i ne može proizvoditi pravne učinke

11. SIMULACIJA KAO RAZLOG NIŠTETNOSTI • Simulacija postoji kad niti jedna ugovorna strana nema ozbiljnu (stvarnu) volju za sklapanje ugovora i kad to obje strane znaju ali ipak svjesno očituju volju za sklapanje ugovora tako da nastaje privid sklapanja ugovora. • Sklopljeni ugovor: simulirani (prividni ili fiktivni) ugovor • -APSOLUTNA SIMULACIJA: simulirani ugovor -RELATIVNA SIMULACIJA: simulirani + disimulirani ugovor • Simulirani ugovori su ništetni ali disimulirani ugovori u slučaju relativne simulacije nisu nužno nevaljani pravni poslovi

12. NESPORAZUM KAO RAZLOG NIŠTETNOSTI • Nesporazum je mana volje u kojoj obje ugovorne strane vjeruju da su suglasne ali u stvari između njih nema suglasnosti volja, odnosno postoji nesporazum. • Nesporazum je razlog ništetnosti samo kad postoji glede prirode ugovora ili nekog bitnog sastojka ugovora NB: ponoviti bitne sastojke ugovora

13. NEDOSTACI U ČINIDBI I OBJEKTU ČINIDBE KAO RAZLOZI NIŠTETNOSTI • Činidba mora biti: - OBJEKTIVNO MOGUĆA (npr. dotaknuti Sunce je objektivno nemoguće) -ODREĐENA ILI BAREM ODREDIVA -PRAVNO DOPUŠTENA Ništetnost postoji kada izostane jedna od tri gore navedene osobine činidbe ili kad je takav predmet (objekt) činidbe. NB: ponoviti pojam činidbe

14. POBUDA KAO RAZLOG NIŠTETNOSTI • Načelno, pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost. • Međutim, ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti ništetan • U tom slučaju besplatni ugovor je ništetan i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja. • Nedopuštena pobuda je ona koja je protivna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva (ordre public)

15. OBLIK KAO RAZLOG NIŠTETNOSTI • Kad propis određuje oblik u kojem ugovor mora biti sklopljen, a i kad same ugovorne strane odrede oblik kao pretpostavku valjanosti ugovora, izostanak sklapanja ugovora u propisanom/ugovorenom obliku dovodi do ništetnosti. • Primjer propisane forme: ugovori o kupoprodaji nekretnina u pismenom obliku.

16. OPSEG NIŠTETNOSTI • Ništetnost jedne ili neki ugovornih odredbi ne dovodi uvijek i nužno do ništetnosti ugovora u cjelini • Ništetnost odredbi: -bez koji ugovor ne može opstati (e.g. objektivno bitni sastojci) -koje su uvjet ugovora ili odlučujuća pobuda za sklapanje uvijek dovodi do ništetnosti ugovora. • Međutim, načelno, ništetnost ostalih odredbi ne dovodi do ništetnosti ugovora u cijelosti već se ništetnost obuhvaća samo ništetne odredbe.

17. POSLJEDICE NIŠTETNOSTI • Temeljna posljedica : ništetni ugovor ne stvara namjeravane pravne učinke • Međutim, može stvarati nenamjeravane pravne učinke, osobito: -obvezu restitucije: vratiti primljeno (jednostrana/obostrana natrulana restitucija) -obvezu naknade štete : 1.postojanje štete 2. savjesnost oštećene strane 3.ako je druga strana skrivila ništetnost 4. uzročna veza između ništetnosti ugovora i pretrpljene štete prve strane NB: uzročna veza (kazualni neksusu) mora biti izravna, tipična i neprekinuta

18. POBOJNOST • Pobojni ugovori stvaraju namjeravane pravne učinke, kao i valjani, ali ti učinci mogu biti poništeni unutar prekluzivnih rokova. Pobojnošću se štiti interes ugovornih strana. • Značajke: -ne postoji po samom zakonu (ex lege) -na pobojnost sud ne pazi po službenoj dužnosti -pravo zahtijevati poništenje pobojnog pravnog posla pripada samo ugovornim stranama -pravo na utvrđivanje poništenja pobojnog pravnog posla ograničeno je prekluzivnim rokovima -Zahtjev za poništenje pobojnog ugovora se ostvaruje tužbom (tužba za poništenje). -Sud poništava pobojan ugovor konstitutivnom (pravo-stvarajućom) odlukom.

19. PREKUZIVNI ROKOVI ZA PODNOŠENJE TUŽBE ZA PONIŠTENJE POBOJNIH UGOVORA • Pojam prekluzije (gubitka prava). • Razlika između objektivnog i subjektivnog roka. • Subjektivni prekluzivni rok kod pobojnosti: jedna godina od dana saznanja za razlog pobojnosti • Objektivni prekluzivni rok kod pobojnosti: tri godine od dana sklapanja ugovora (u svakom sl).

20. RAZLOZI POBOJNOSTI • 1. Ograničena poslovna sposobnost ugovorne strane • 2. Mane volje: bitna zabluda, prijetnja i prijevara • 3.Pobijanje pravnih radnji dužnika na štetu vjerovnika • 4. Povreda načela jednake vrijednosti činidaba • 5. Drugi razlozi određeni propisima -ponoviti poslovnu sposobnost Ograničena poslovna sposobnost nije česta pojava kodtrgovačkih ugovora.

21. ZABLUDA KAO RAZLOG POBOJNOSTI • Zabluda je pogrešna predodžba o nekoj činjenici ili okolnosti, osoba je u zabludi kada vjeruje da postoji nešto što ne postoji ili kada vjeruje da ne postoji nešto što postoji. • Ugovor je pobojan: -kad je zabluda bitna -kada postoji uzročna veza između zablude i sklapanja ugovora -kada druga strana nije spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo NB: novi ZOO izostavio neskrivljenost zablude kao pretpostavku pobojnosti, ali prema mišljenju prof.dr.sc. Slakopera neskrivljenost i dalje postoji kao pretpostavka pobojnosti temeljem načela savjesnosti i poštenja .

22. KAD JE ZABLUDA BITNA? • Zabluda je bitna kad je ugovorna strana u zabludi glede: • Identiteta činidbe ili njezinog objekta: prvenstveno pogrešna predodžba o sadržaju činidbe (kupoprodaja skutera-polovila ili motocikla) • Bitnih svojstava objekta ugovora • Okolnosti koje se smatraju odlučujućima pri donošenju odluke o sklapanju ugovora prema: -običajima u prometu ili -namjeri te strane 4. Identiteta ili bitnih osobina druge strane ali samo kad se ugovor sklapa s obzirom na identitet ili svojstva druge strane

23. PRIJEVARA KAO RAZLOG POBOJNOSTI • Prijevara postoji ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora. • NAMJERA (svijest i nakana) jedne ugovorne strane ili treće osobe bitan element prijevare • Takva zabluda kod prijevare ne treba biti bitna • Prevarena strana ima pravo zahtijevati naknadu pretprljene štete NB: civilnopravnu prijevaru ne miješati s k.d. prijevare

24. PRIJETNJA KAO RAZLOG POBOJNOSTI • Prijetnja (vis compulsiva) je radnja kojom se drugoj strani stavlja u izgled ili najavljuje neko zlo (akt zastrašivanja). Nije odlučno ako prijeti jedna od ugovornih strana ili treća osoba. • Pretpostavke da bi prijetnja bila razlog pobojnosti: 1. nedopuštena prijetnja 2. opravdani strah koji je doveo do sklapanja ugovora 3. uzročna veza između prijetnje, opravdanog straha i volje za sklapanje ugovora. Procjena OPRAVDANOG STRAHA -objektivni kriterij -subjektivni kriterij NB: kao i kod prijevare.

25. OPSEG POBOJNOSTI • Načelno, pobojnost jedne ugovorne odredbe uzrokuje pobojnost cijelog ugovora (za razliku od ništetnosti) • Sudskom odlukom ugovor se poništava u cijelini • Iznimka

26. POSLJEDICE POBOJNOSTI • Kao i kod ništetnosti to su restitucija i odgovornost za štetu. • Međutim, za razliku od ništetnosti, jedna od pretpostavki odštetne odgovornosti kod pobojnosti nije skrivljenost (odgovara se bez obzira da li je jedna od ugovornih strana skrivila pobojnost).

27. KONVALIDACIJA I KONVERZIJA • Konvalidacija: naknadno osnaženje ili pretvaranje prvobitno nevaljanih ugovora u valjane • Opće pravilo kod ništetnih ugovora: Quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere(Regula Catoniana)- dakle konvalidacija ništetnih ugovora nije moguća. Iznimke: -da je zabrana bila manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti već ispunjen -oblik kao razlog ništetnosti za već pretežito ispunjene ugovore • Konverzija: pretvaranje ništetnog pravnog posla u drugi valjani pravni posao. Moguća ako ispunjava pretpostavke za drugi ugovor, ako odgovara namjeravanoj svrsi ugovora i da se može uzeti da bi drugi ugovor bio sklopljen da su stranke znale za razloge ništetnosti (primjer: kupoprodaja-darovanje)