590 likes | 879 Views
PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA. Pojam, pravna narav Povijest Izvori – domaći i međunarodni. Pojam i značenje. pravo “vlasništva” na kreacijama ljudskog uma intelektualno vlasništvo ima sve karakteristike imovine
E N D
PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA Pojam, pravna narav Povijest Izvori – domaći i međunarodni
Pojam i značenje • pravo “vlasništva” na kreacijama ljudskog uma • intelektualno vlasništvo ima sve karakteristike imovine • Ono se može kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti, naslijediti kao i svako drugo vlasništvo • Pravo intelektualnog vlasništva – skup pravnih propisa kojima se uređuje način stjecanja IV, način zaštite od neovlaštenog korištenja • Subjekti zaštite – kreatori - stvaratelji • štite se njihovi osobni i imovinski interesi u pogledu iskorištavanja tih kreacija
Pojam i značenje • Intelektualno vlasništvo je skupni naziv za književno i umjetničko vlasništvo i za industrijsko vlasništvo • Industrijsko vlasništvo v. autorsko pravo (pravo umjetnika izvođača)
Autorsko pravo i srodna prava • Subjekti zaštite su autori • Objekt zaštite su djela iz područja • književnosti, • znanosti • umjetnosti i drugih područja stvaralaštva • Autor može zabraniti odnosno pod ugovorenim uvjetima odobriti umnožavanje, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela • autori imaju isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela • Pravo korištenja se često ustupa pojedincima ili pravnim osobama koje ih mogu najbolje komercijalno iskorištavati, a ovi plaćaju tantijeme koji ovise o korištenju djela
Autorsko pravo i srodna prava • moralna prava uvijek pripadaju autoru (pravo biti označen kao autor) • ne štiti se ideja nego djelo koje je izražaj ideje bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražaja (notni zapis, rukopis) • autorsko pravo nastaje samim stvaranjem djela i ne podliježe nikakvom postupku registracije • Srodna prava : • prava umjetnika izvođača • prava proizvođača zvučnih snimki • prava organizacija za radiodifuziju
Pojam i značenje • Industrijsko vlasništvo – to su također intelektualne tvorevine ali njihova primjena je u gospodarstvu • Moraju biti nove, inventivne, industrijski primjenjive • Čl.1. Pariške konvencije ubraja u IV: patent, korisni model, industrijski uzorak i model, tvornički ili trgovački žig, uslužni žig, trgovačko ime i oznaka ili imena podrijetla, suzbijanje nelojalne konkurencije
Pojam i značenje • Pravo industrijskog vlasništva je skup pravnih propisa kojima se reguliraju odnosi u koje stupaju pravni subjekti povodom nabrojanih objekata industrijskog vlasništva • Pravo industrijskog vlasništva je dio prava intelektualnog vlasništva
Nacionalno zakonodavstvo • Zakon o patentu (NN br. 173/03 87/05 76/07 • Zakon o žigu (NN 173/03 76/07) • Zakon o industrijskom dizajnu (NN 173/03 76/07) • Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03 76/07, 84/08)
Nacionalno zakonodavstvo • Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda (NN 173/03, 76/2007) • Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07) • Zakon o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva (NN 54/05) • Zakon o upravnim pristojbama u području intelektualnog vlasništva (NN 64/00)
Međunarodne konvencije • Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO konvencija, 1967., dopunjena 1979.) RH od 1991.
Konvencije • Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva iz 1883. (RH – 1991) • Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova iz 1891. (RH 1991) • Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952. (Geneva) rev. 1971 (Pariz) (RH - 1991) • Nicanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga u svrhu registriranja žigova iz 1957. • Rimska konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju, (RH od 2000) • Lokarnski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji za industrijski dizajn 1968. • Washingtonski ugovor o suradnji na području patenata 1970. RH od 1998.
Međunarodne konvencije • Konvencija za zaštitu proizvođača fonograma od neodobrenog umnožavanja njihovih fonograma (Fonogramska konvencija - Ženeva, 1971.) • Strasburški sporazum o međunarodnoj klasifikaciji patenata, 1971. • Konvencija o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita (Satelitska konvencija, Brisel, 1974.) • Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (WTO TRIPS Sporazum) • Budimpeštanski ugovor o međunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama za potrebe patentnog postupka, • Međunarodna konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV Konvencija) • Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (1989)
Međunarodne konvencije • Haški sporazum o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna od 1925 /1960 /1967/ 1979. te Ženevski Akt Haškog sporazuma • Ugovor o autorskom pravu WIPO (Ženeva, 1996.) • Ugovor o izvedbama i fonogramima WTO (Ženeva, 1996.) • Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije o suradnji na području patenata (Sporazum o suradnji i proširenju), Munchenu, 2003. • Ugovor o patentnom pravu (PLT) 2005., • Bečki sporazum o uspostavi Međunarodne klasifikacije figurativnih elemenata žigova (Beč 1973/1985) • Ugovor o pravu žiga (Ženeva, 1994)
Pravna narav • Postoji nekoliko teorija o pravnoj naravi industrijskog vlasništva • 1. monopolna teorija • kreator dobiva privilegij od vladara, pa prema tome ima monopol • najstarija, Engleska • Statute of Monopolies – stavio u prvi plan slobodu vršenja industrijske djelatnosti, patentna zaštita se pojavljuje kao izuzetak • trajanje 14 godina
Narav… • Statute of Monopolies 1623 • England's Statute of Monopolies of 1623 while generally condemning monopolies, provided the true and first inventor of a given item up to fourteen years of exclusive rights to their invention, provided that: ...“they be not contrary to the law…
Pravna narav • 2. Teorija intelektualnog (duhovnog) vlasništva • Francuska, pod utjecajem prosvjetiteljstava • Prirodno vlasništvo na proizvodima koji su rezultat ljudskog duha • Primijenjena 1791. u Francuskoj. Nema prethodnog ispitivanja izuma, samo prijava. Rok 15 godina.
Pravna narav • 3. Teorija osobnog prava • Proizvodi intelekta su bestjelesne stvari koje su vezane za osobu koja ih je stvorila • Njemačka. • 4. Teorija potrošača (klijentele) • ispituje se ekonomska funkcija, usmjerena na cilj • Cilj je stjecanje klijentele, odnosno ekonomske pozicije u pravnom prometu
Pravo IV i ostale grane prava • Najbliže je autorskom pravu - najbitnija razlika - • AP zaštita od momenta nastanka djela • IV zaštita od odluke nadležnog organa • Neke tvorevine mogu se štititi AP i IV: primjer industrijski dizajn IV; dizajn - može se štititi i prema AP ako udovoljava uvjetima
Pravo IV i ostale grane prava • Građansko pravo i trgovačko pravo (popunjavanje pravnih praznina) • Jaka veza s obveznim pravom kroz ugovor o licenci (ZOO) i ugovor o cesiji • Pravo društava – zaštita tvrtke • Građansko procesno pravo – sporovi iz IV (patentne i žigovne tužbe) • Postupak pred DZIV – upravni postupak
Povijesni razvoj • Prvi počeci PIV javljaju se kod označavanja robe • Grčka keramika • imena majstora ili njihovi slikovni simboli • Za to se vezivala pojam o podrijetlu robe i određenim osobinama robe • Začeci žigovne zaštite • cehovska proizvodnja (individualni znakovi i znakovi cehova)
Povijest • Individualni znakovi • kontrolna funkcija - odmah se znalo koji je proizvođač isporučio robu loše kakvoće • nakon ispitivanja robe znak na robu stavljao je ceh (ili grad) • Propisi o žigovnoj zaštiti nisu bili usmjereni na zaštitu pojedinca već na zaštitu ceha odnosno javnosti (ugled ceha)
Povijest • Kasniji srednji vijek – doba velikih izuma i otkrića – patentno pravo nije bilo razvijeno • Sustav srednjovjekovnih privilegija – kraljevi su u “otvorenim pismima” (literae patentes) davali cehovima, gildama monopol proizvodnje i prodaje – zanatski privilegiji
Povijest • Izumiteljski privilegiji • lokalne feudalne vlasti davale su nagrade izumiteljima (kako bi oni pokrili svoje troškove u vezi s izumom) • Izumitelj nije imao nikakvo pravo na dobijanje privilegije (dispozicija lokalnog vladara) • 1421. Firenza – Fillipo Brunelleschi – izum plovila za prijevoz teškog tereta
Privilegiji vladara • Privilegij za proizvodnju čokolade – Luj XIV • gospodin DEBAUVE, čiji će potomci dvjesto godina kasnije otvoriti jednu od najpoznatijih slastičarni u PARIZU, koja radi i danas
Povijest • Pravo izumitelja – jače od privilegija • prvi put se spominje u venecijanskom statutu 1474. : svaka osoba koja je izumila novu i izvodljivu napravu mogla je tražiti zaštitu u trajanju od 10 godina. • Prvi zakonski tekst: Statute of Monopolies 1623. • 1791. francuski zakon o patentima • 1790. apstraktno pravo na zaštitu SAD “Zakon za unapređenje korisnih umijeća”
Povijest • Po zakonu SAD-a • patentabilni svi izumi koji su se odnosili na zanatske i proizvodne postupke (mora biti tehničko rješenje); • isključivo pravo gosp. iskorištavanja - 14 godina • 3 činovnika su bila dužna ispitati novost izuma i odobriti izdavanje patenta • Prema francuskom mogli su se patentirati i izumi koji nisu imali tehnički karakter (npr. financijski planovi); kasnije je ukinuto; • 1844. novi francuski zakon postao je uzorom mnogih europskih zakonodavstava; uvedena je patentna prijava • 1868. pored novosti zahtijevala se i inventivna razina (razlozi za poništaj patenta)
Povijest • Izumi koji imaju manju inventivnu razinu priznavali su se kao korisni modeli (mali patenti) odnosno tehnička unapređenja • Zaštita modela i uzoraka – industrijski dizajn pojavila se s tekstilnom industrijom • Lionska naredba o zaštiti uzoraka na svili 1711. • isključivo pravo na korištenje estetskih kreacija • zabrana radnicima da se služi uzorcima koji su mu dati radi proizvodnje
Povijest • 1787. uvedeno deponiranje uzorka te istaknuto pravo “vlasništva na uzorku” • Francuska sudska praksa - primjena na modele • Zaštita nije bila vremenski ograničena
Povijest • Polovinom XIX st. - nacionalni zakoni o industrijskom vlasništvu • Pojavila se potreba zaštite PIV i na međunarodnom planu • PIV počiva na konceptu teritorijalnosti priznaje jurisdikcija neke države • Veliki broj međunarodnih ugovora – multilateralne konvencije i bilateralni sporazumi
Povijest • Temeljni zadatak međunarodnog prava bio je osigurati isti režim stjecanja prenošenja iskorištavanja i prestanka PIV-a • Prve konvencije: Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva 1883. utemeljila je tzv. Uniju (zbroj svih država članica konvencije) najvažnije načelo međunarodnog prvenstva • Danas broji 173 države • Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela 1886. (također osnovana Unija) – danas 164 države
Povijest RH • Hrvatska: Zakonski članak XXXVII iz 1895. hrvatsko-ugarskog sabora o “povlasticah na izume” • Patentne prijave objavljivale su se u “Povlastičnom viestniku”
Izumitelji RH • Faust Vrančić - 17.st. • istražuje konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema • upoznaje tehničke crteže Leonarda da Vincija, što je rezultiralo najznačajnijim Vrančićevim djelom Machinae novae (Venecija1615. ili 1616). • opisao 56 raznovrsnih uređaja i tehničkih konstrukcija uz 49 slika velikog formata i s komentarima na latinskom, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku.
Izumitelji RH Ruđer Bošković- XVIII st. - u optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar - zalagao za Kopernikov sustav Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. 1761. godine astronomi su se pripremali da promatraju prolaz Venere ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britanski Royal Society šalje u Istanbul (Carigrad) kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija znanosti ga prima za člana u Sankt Petersburgu. Francuska ga je 1773., kad je ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za mornaricu. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat
Izumitelji RH Ivan Vučetić • Otisci prstiju i papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija • 1891. godine Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije - prva desetoprstna zbirka • Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u praksi i to Franciske Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični
Izumitelji RH Eduard Slavoljub Penkala • jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća • doktorska disertacija s područja organske kemije • opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) • 1903. godine patentira "Termofor" u Budimpešti, Beču i drugdje. • izum mehaničke olovke i nalivpera • 1906. patentira prvu mehaničku olovku na svijetu • 1907. patentira prvo nalivpero na svijetu sa čvrstom tintom
Izumitelji RH • Nikola Tesla • otkrio je okretno magnetsko polje • napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju • najvažnija otkrića - višefazni sustav izmjeničnih struja • jednofazni i višefazni elektromotor, • višefazni transformator sa željeznom jezgrom • bežični prijenos poruka i razvođenje energije bežičnim metodama • serija pronalazaka koji čine osnovu suvremene radio-tehnike
Pariška konvencija • Najstariji izvor međunarodnog PIV i najznačajniji instrument međunarodne zaštite svih PIV • Donesena 1883, stupila na snagu 1884. izmijenjena 6 puta • Zadnja revizija na diplomatskoj konferenciji u Stockholmu • Tekst podijeljen na materijalnopravne odredbe i organizacijske odredbe • Otvorena za pristup svim državama na temelju jednostrane izjave volje; može se pristupiti samo zadnjem revidiranom tekstu • 1973. SFRJ pristupila, RH sukcesija 1991
Pariška konvencija • Univerzalni i opći izvor međunarodnog materijalnog PIV-a kojom se reguliraju temeljna načela međunarodne zaštite svih prava iz područja IV • Razlike koje postoje u zakonodavstvima država članica uvjetovale su unifikaciju na nivou temeljnih načela, a zakonodavstvima je prepušteno detaljnije reguliranje tih načela • Tri su temeljna načela PK
Temeljna načela PK • Načelo formalne uzajamnosti ili načelo nacionalnog tretmana (national treatment principle) • Pripadnici svih zemalja članica Unije (P/F osobe) izjednačeni su s domaćim državljanima u pogledu stjecanja, zaštite i iskorištavanja prava IV (čl.2.t.1.PK). Primjena tog načela ne može se uvjetovati postojanjem boravišta (domicila), poslovnog sjedišta pripadnika Unije u zemlji u kojoj se zaštita traži (čl.2.t.2. PK)
Temeljna načela PK • Načelo asimilacije – pripadnici zemalja koje nisu članice Unije izjednačeni su s domaćim državljanima ako na teritoriju jedne od članica Unije imaju boravište, “stvarno i ozbiljno industrijsko ili trgovačko poduzeće” (čl.3 PK)
Temeljna načela PK • Načelo minimalnih prava (minimalne zaštite) – predviđeno je koja to minimalna prava trebaju osigurati nacionalni zakoni bilo pripadnicima Unije, bilo asimiliranim osobama • Ona vrijede čak i kada ta prava nisu predviđena za domaće pripadnike • Minimalna prava vrijede iure conventionis i ne mogu na štetu tih subjekata biti umanjena nacionalnim propisima • Najvažnije pravo međunarodnog prvenstva (the right of priority)
Temeljna načela PK • Međunarodno prvenstvo (čl.4. PK) = podnositelj prve uredne prijave patenta, korisnog modela (gdje egzistira), industrijskog uzorka ili modela, robnog ili uslužnog žiga uživa i stječe pravo prvenstva pred podnositeljima svih kasnijih prijava koje se odnose na identično pravo • Međunarodno prvenstvo traje: • 1 godinu za patente i korisne modele, • za ostala PIV 6 mjeseci računajući od dana podnošenja prve prijave u jednoj od zemalja Unije (čl.4c PK) • Da bi se podnositelj mogao pozvati na pravo prvenstva ranije podnesene prijave dužan ju je podnijeti uz naznaku datuma, broja i zemlje u kojoj je podnesena prvobitna prijava
Temeljna načela PK • Smisao međunarodnog prvenstva – ako prijavitelj želi zaštititi svoje pravo u više zemalja ne mora u svima odmah podnijeti zahtjev već može “razmisliti” u kojim zemljama Unije će to učiniti. • Postoji i sajamsko prvenstvo (čl.11. PK) • Da bi sajmovi mogli zadovoljiti svoju funkciju potrebno je izlagače najnovijih dostignuća zaštititi u pogledu njihovih prava u domeni IV inače se ne bi usudili izlagati (privremeno pravo prvenstva) • Duljinu trajanja određuje nacionalni zakonodavac
Temeljna načela PK • Posebna pogodnost za pripadnike Unije: • Mogućnost vezivanja sajamskog prvenstva za prijavu • ako podnositelj u propisanom roku podnese (urednu) prijavu za odobrenje zahtjeva, pravo prvenstva teče od dana izlaganja ili prikazivanja izuma, a ne od dana podnošenja prijave (čl.11. PK) • Svaka je zemlja ovlaštena zahtijevati predočenje dokaza o izlaganju na sajmu (datum, međunarodni značaj) • Privremena zaštita ne može trajati duže od one za opće pravo prvenstva (12/6 mjeseci)
Temeljna načela PK • Konvencija je obvezala države članice da ustanove vlastitu instituciju koja će biti nadležna za IV, i ta institucija mora izdavati svoj službeni list u kojem će redovito objavljivati imena nositelja odobrenih patenata, reprodukcije svih žigova)
Temeljna načela PK • Ostala načela PK: • nezavisnost patenata i žigova (čl. 4-6); • iskorištavanje odobrenog patenta (čl.5. PK); • moralno pravo izumitelja (čl.4.ter PK); • zaštita notornih žigova (čl.6sexies 7bis) • Države na koje se primjenjuje PK čine Uniju – to je subjekt MP (organi, proračun) • Od 1967. administrativne poslove Unije obavlja Međunarodni ured za intelektualno vlasništvo WIPO-a • Ugovorima između pripadnika unije formiraju se posebne unije
Madridski sporazum • Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova 1891 (rev. 1967) • Pripadnici zemalja unije mogu jednom prijavom i registracijom žiga kod Međunarodnog ureda WIPO-a zaštititi svoj žig u svim ili samo nekim od 38 zemalja ugovornica • Prijava se podnosi putem nacionalnih patentnih ureda • Učinak međunarodne prijave žiga jednak je učinku zaštite žiga na temelju nacionalne prijave (čl.4. MS)
Madridski sporazum • Međunarodna zaštita traje 20 godina, a može se jednokratno produžiti (čl.6 i 7. MS) (domaća 10 godina) • Podaci o međunarodnim žigovima ne objavljuju se u glasilima nacionalnih ureda već ih objavljuje Međunarodni ured WIPO-a u časopisu Les Marques intenationales, a primjerak prijave dostavlja se nacionalnim uredima u kojima se traži zaštita žiga (čl.3. MS) • Objavljuje se svaki tjedan
Nicanska klasifikacija • Nicanska klasifikacija o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova 1957. • 42 razreda: 1-34 proizvodi, a 35-42 usluge; • Uz klasifikaciju je izrađen i abecedni popis (zemlje potpisnice osnovale su posebnu uniju) • Prilikom registracije žiga obavezno je navođenje razreda i proizvoda (ili usluge) na koji se zahtjev odnosi • 9.izdanje NK • Bečka klasifikacija figurativnih elemenata za žigove, 29 kategorija znakova • Npr. prva kategorija označava planete prirodne fenomene i geografske karte, druga ljudska bića itd.