GEOPOLITIKA U DOBA GLOBALIZACIJE

1. GEOPOLITIKA U DOBA GLOBALIZACIJE Dr. sc. Anđelko Milardović, znanstveni savjetnik Centar za politološka istraživanja www.cpi.hr andelko.milardovic@cpi.hr

2. I. Stara geopolitika i njezin kraj 1989. • Geopolitika hladnoratovskoga vremena i vremena blokova • I ta je geopolitika hladnoratovskoga svijeta bila obilježena dvijema sukobljenim ideologijama koje su stvorile političke i geofizički podjele: pad Berlinskoga zida i globalizam i globalizacija predstavljaju svršetak ili smrt stare discipline kao dijelu znanosti o političkoj moći.

3. II. Promjene na globalnoj razini kao uvod u moguću novu geopolitiku • Svršetak Hladnog rata. Kraj bipolarne podjele svijeta i ideološki nabijenih geopolitika • Globalizam kao nova paradigma i globalizacija • Globalizacija i «simulacijske tenzije« u međunarodnoj politici: fragmentacija i integracija; lokalizacija i internacionalizacija; decentralizacija i centralizacija. • Globalizirani svijet i dva modela vladavine: «nacionalna vertikalnost i transnacionalna horizontalnost»

4. II. Promjene na globalnoj razini kao uvod u moguću novu geopolitiku • Tehnološke dimenzije globalizacije relativiziraju prostor i vrijeme, proizvode uz fizički i virtualni prostor. Tranzicija od «hijerarhije prema mreži». • Uz prostor mjesta stvara se prostor tijekova- mrežni prostor. • Naime s globalizmom i globalizacijom mijenjau se spoznaje o politici (naciji –državi) i prosotru/teritoriju kao zavisnoj varijabli politike/države. • Nacija-država i transformacija građevnih blokova: savezi i integracije, kompanije, NVO • Geopolitika globalnoga upravljanja?

5. III. Globalizacija, geopolitika i dvojbe koje izaziva

6. A) Prostor i politika u novom globalnom okružju • Prostor i politika: napušta li globalizacija geopolitičke točke gledišta ili geografiju? • Defarges: «Što se geografije tiče, dolazi do masovnog sužavanja prostora i vremena koju prati prilagodljivost i znantno povećana mobilnost aktera. To je vrijeme mreža, mafija i dijaspora.» (Defarges, 2006:71)

7. B) Deteritorijalizacija: ideologija ili stvarnost? • Deteritorijalizacija ili «kraj teritorija» znači: »Prostor, koji više nije podijeljen točno određenim granicama, postaje jedan kontinuum u kojemu se sve – dobra, ideje, ljudi ... - više-manje slobodno kreće. Ljudske aktivnosti izmiču svakoj teritorijalnoj ukorijenjenosti. Postoje samo tijekovi i mreže.» (Defarges, 2006:43) • Ovaj pojam deteritorijalizacije podrazumijeva svojevrsni svijet čistog kretanja. No takav je svijet čista apstrakcija. • Deteritorijalizacija je motivirana na ideji ekonomskog neoliberalizma i potpunoj slobodi kretanja ljudi, rada i kapitala. Multinacionalne kompanije i nadnacionalno civilno društvo društvo ukorijenjeno je u segmentu globalnog teritorija u nekoj od nacionalnih država. No, njihovo ih djelovanje čini transnacionalnim i po prostoru velikim globalnim.

8. C) Geopolitika ili geoekonomija • Je li staru geopolitiku zamijenila geoekonomija? Staru geopolitiku vodila je ideja borbe država za uvećavanje teritorija, a geoekonomiju borba država za ekonomsku dominaciju na nekom lokalnom, glokalnom i globalnom prostoru. • Geoekonomija nastala je 80-ihgodina20. st. Geoekonomija je upravljena na ekonomsko osnaživanje država i kompanija. Izvor moći nije više klasični teritorij, već snažna i djelotvorna ekonomska politika država, kompanija i gopodarskih aktera.

9. IV. Geopolitički akteri , pokreti procesi i konflikti na globalnoj razini

10. A) Razina geopolitičkih aktera • Geo-moć nacionalanih i transnacionalnih političkih sustava. • Teritorijalna raspodjela moći na globalnoj razini. Huntingtonov prikaz geo-moći. Globalna razina/ svijet –dominantna sila SAD. • Zemljopisni položaj i akteri. Makroregionalna razina Europa (Njemačka, Francuska, Velika Britanija). Euroazija (Rusija i Ukrajina). Daleki istok (Kina, Japan, Južna Koreja). Jugoistočna Azija (Iran, Saudijska Arabija). Latinska Amerika (Brazil, Argentina). I Afrika regija (Južna Afrika i Nigerija)

11. B) Razina ideologija i novih geopolitičkih doktrina • Neoliberalni i neokonzervativni aspekti nove geopolitike • Geoekonomija-neoliberalizam • Geopolitika Bushova neokonzervativizma..I Wolfovitzeva doktrina. (Defence Planning Guidance document for 1994 -1999)

12. C) Razina procesa • Makroregionalizacija. • Integracije i vojni savezi: EU i NAFTA, NATO. Primjer EU. Geopolitika Europske unije (Mišel Fušer) • EU je primjer makroregionalizacije. Mischel Foucher. • Fuscher je u djelu Europska republika u tri glave iznio geopolitike Europe i EU. U Geopolitici III on piše o Europi kao «geopolitičkom laboratoriju i korisnoj sili». • Glokalizacija • Interakcija lokalnog i globalnog prostora i aktivnosti u istome

13. D) Razina konflikta/konfliktnih linijau sklopu nove geopolitike • Konflikti tipa globalnog civilnog rata: sukob civilizacija u kontekstu nove geopolitike. Konflikti među globalnim kulturnim grupama. • Konflikti zbog geopolitičkih resursa nafte i vode • Stoljeće rata kao stoljeće rata za naftu • Voda kao mogući izvor budućih ratova. Pravo na vodu kao temeljno ljudsko pravo na život • Britanski ministar obrane John Read: »Globalno zatopljenje, nerazvijeni sustavi nadvodnjavanja i dugotrajna netrpeljivost među pojedinim susjednim državama kulminirat će brutalnim «ratovima za vodu» koji bi trebali buknuti u idućih dvadeset godina» (Vjesnik, 4.i 5. ožujka 2006.)

14. D) Razina konflikta/konfliktnih linijau sklopu nove geopolitike • Neće se voditi ratovi za terotorij već vodu • Uzroci sukoba zbog vode: nestašica, suša, zagađivanje, promjene klime • Po zalihama vode Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i 42. na svijetu. Prema tomu rizik od rata u budućnosti nije mali ako je vjerovati britanskom ministru obrane. • 37 ratnih sukoba zbog vode • Voda kao strateški proizvod • Danas milijarda ljudi nema vodu • Godišnje oko 5 milijuna ljudi umre zbog zagađene vode • Vode zagađene žrtva su industrijalizacije • Ratovi budućnosti vodit će se zbog vode –preživljavanja