1 / 14

GEOPOLITIKA U DOBA GLOBALIZACIJE

GEOPOLITIKA U DOBA GLOBALIZACIJE. Dr. sc. Anđelko Milardović, znanstveni savjetnik Centar za politološka istraživanja www.cpi.hr andelko.milardovic@cpi.hr. I. Stara geopolitika i njezin kraj 1989. Geopolitika hladnoratovskoga vremena i vremena blokova

karl
Download Presentation

GEOPOLITIKA U DOBA GLOBALIZACIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. GEOPOLITIKA U DOBA GLOBALIZACIJE Dr. sc. Anđelko Milardović, znanstveni savjetnik Centar za politološka istraživanja www.cpi.hr andelko.milardovic@cpi.hr

  2. I. Stara geopolitika i njezin kraj 1989. • Geopolitika hladnoratovskoga vremena i vremena blokova • I ta je geopolitika hladnoratovskoga svijeta bila obilježena dvijema sukobljenim ideologijama koje su stvorile političke i geofizički podjele: pad Berlinskoga zida i globalizam i globalizacija predstavljaju svršetak ili smrt stare discipline kao dijelu znanosti o političkoj moći.

  3. II. Promjene na globalnoj razini kao uvod u moguću novu geopolitiku • Svršetak Hladnog rata. Kraj bipolarne podjele svijeta i ideološki nabijenih geopolitika • Globalizam kao nova paradigma i globalizacija • Globalizacija i «simulacijske tenzije« u međunarodnoj politici: fragmentacija i integracija; lokalizacija i internacionalizacija; decentralizacija i centralizacija. • Globalizirani svijet i dva modela vladavine: «nacionalna vertikalnost i transnacionalna horizontalnost»

  4. II. Promjene na globalnoj razini kao uvod u moguću novu geopolitiku • Tehnološke dimenzije globalizacije relativiziraju prostor i vrijeme, proizvode uz fizički i virtualni prostor. Tranzicija od «hijerarhije prema mreži». • Uz prostor mjesta stvara se prostor tijekova- mrežni prostor. • Naime s globalizmom i globalizacijom mijenjau se spoznaje o politici (naciji –državi) i prosotru/teritoriju kao zavisnoj varijabli politike/države. • Nacija-država i transformacija građevnih blokova: savezi i integracije, kompanije, NVO • Geopolitika globalnoga upravljanja?

  5. III. Globalizacija, geopolitika i dvojbe koje izaziva

  6. A) Prostor i politika u novom globalnom okružju • Prostor i politika: napušta li globalizacija geopolitičke točke gledišta ili geografiju? • Defarges: «Što se geografije tiče, dolazi do masovnog sužavanja prostora i vremena koju prati prilagodljivost i znantno povećana mobilnost aktera. To je vrijeme mreža, mafija i dijaspora.» (Defarges, 2006:71)

  7. B) Deteritorijalizacija: ideologija ili stvarnost? • Deteritorijalizacija ili «kraj teritorija» znači: »Prostor, koji više nije podijeljen točno određenim granicama, postaje jedan kontinuum u kojemu se sve – dobra, ideje, ljudi ... - više-manje slobodno kreće. Ljudske aktivnosti izmiču svakoj teritorijalnoj ukorijenjenosti. Postoje samo tijekovi i mreže.» (Defarges, 2006:43) • Ovaj pojam deteritorijalizacije podrazumijeva svojevrsni svijet čistog kretanja. No takav je svijet čista apstrakcija. • Deteritorijalizacija je motivirana na ideji ekonomskog neoliberalizma i potpunoj slobodi kretanja ljudi, rada i kapitala. Multinacionalne kompanije i nadnacionalno civilno društvo društvo ukorijenjeno je u segmentu globalnog teritorija u nekoj od nacionalnih država. No, njihovo ih djelovanje čini transnacionalnim i po prostoru velikim globalnim.

  8. C) Geopolitika ili geoekonomija • Je li staru geopolitiku zamijenila geoekonomija? Staru geopolitiku vodila je ideja borbe država za uvećavanje teritorija, a geoekonomiju borba država za ekonomsku dominaciju na nekom lokalnom, glokalnom i globalnom prostoru. • Geoekonomija nastala je 80-ihgodina20. st. Geoekonomija je upravljena na ekonomsko osnaživanje država i kompanija. Izvor moći nije više klasični teritorij, već snažna i djelotvorna ekonomska politika država, kompanija i gopodarskih aktera.

  9. IV. Geopolitički akteri , pokreti procesi i konflikti na globalnoj razini

  10. A) Razina geopolitičkih aktera • Geo-moć nacionalanih i transnacionalnih političkih sustava. • Teritorijalna raspodjela moći na globalnoj razini. Huntingtonov prikaz geo-moći. Globalna razina/ svijet –dominantna sila SAD. • Zemljopisni položaj i akteri. Makroregionalna razina Europa (Njemačka, Francuska, Velika Britanija). Euroazija (Rusija i Ukrajina). Daleki istok (Kina, Japan, Južna Koreja). Jugoistočna Azija (Iran, Saudijska Arabija). Latinska Amerika (Brazil, Argentina). I Afrika regija (Južna Afrika i Nigerija)

  11. B) Razina ideologija i novih geopolitičkih doktrina • Neoliberalni i neokonzervativni aspekti nove geopolitike • Geoekonomija-neoliberalizam • Geopolitika Bushova neokonzervativizma..I Wolfovitzeva doktrina. (Defence Planning Guidance document for 1994 -1999)

  12. C) Razina procesa • Makroregionalizacija. • Integracije i vojni savezi: EU i NAFTA, NATO. Primjer EU. Geopolitika Europske unije (Mišel Fušer) • EU je primjer makroregionalizacije. Mischel Foucher. • Fuscher je u djelu Europska republika u tri glave iznio geopolitike Europe i EU. U Geopolitici III on piše o Europi kao «geopolitičkom laboratoriju i korisnoj sili». • Glokalizacija • Interakcija lokalnog i globalnog prostora i aktivnosti u istome

  13. D) Razina konflikta/konfliktnih linijau sklopu nove geopolitike • Konflikti tipa globalnog civilnog rata: sukob civilizacija u kontekstu nove geopolitike. Konflikti među globalnim kulturnim grupama. • Konflikti zbog geopolitičkih resursa nafte i vode • Stoljeće rata kao stoljeće rata za naftu • Voda kao mogući izvor budućih ratova. Pravo na vodu kao temeljno ljudsko pravo na život • Britanski ministar obrane John Read: »Globalno zatopljenje, nerazvijeni sustavi nadvodnjavanja i dugotrajna netrpeljivost među pojedinim susjednim državama kulminirat će brutalnim «ratovima za vodu» koji bi trebali buknuti u idućih dvadeset godina» (Vjesnik, 4.i 5. ožujka 2006.)

  14. D) Razina konflikta/konfliktnih linijau sklopu nove geopolitike • Neće se voditi ratovi za terotorij već vodu • Uzroci sukoba zbog vode: nestašica, suša, zagađivanje, promjene klime • Po zalihama vode Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i 42. na svijetu. Prema tomu rizik od rata u budućnosti nije mali ako je vjerovati britanskom ministru obrane. • 37 ratnih sukoba zbog vode • Voda kao strateški proizvod • Danas milijarda ljudi nema vodu • Godišnje oko 5 milijuna ljudi umre zbog zagađene vode • Vode zagađene žrtva su industrijalizacije • Ratovi budućnosti vodit će se zbog vode –preživljavanja

More Related