Zdravlje za sve

1. Zdravlje za sve Henrietta Benčević-Striehl, dr.med.

2. ZDRAVLJE • jedno od osnovnih prava svakog čovjeka • preduvjet blagostanja i kvalitetnog života • pokazatelj za mjerenje napretka • osnova stalnog ekonomskog rasta

3. Socijalne determinante zdravlja Nejednakosti u stanju zdravlja pojedinaca i populacija neizbježne su. Nastaju kao posljedica genskih razlika, različitih socijalnih i ekonomskih uvjeta ili su rezultat osobnog izbora načina života. Ali, nejednakosti u zdravlju nastaju i kao posljedica razlika u mogućnostima (nejednakost u pristupačnosti zdr. zaštite, razlike u stanovanju, pristupačnosti zdravoj prehrani...

4. Deaths, by broad cause group and WHO Region, 2000 % Noncommunicable conditions 75 Injuries Communicable diseases, maternal and perinatal conditions and nutritional deficiencies 50 25 EMR SEAR WPR EUR AFR AMR

5. Medicina je socijalna znanost, a politika ništa drugo do medicina velikih razmjera.R. Virchow, Die Medicinische Reform, 1848 Rudolf Ludwig Karl Virchow (1821-1902)“otac socijalne medicine”

6. Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva • Radikalna struja – korjenite društvene promjene kao preduvjet zdravlja • Liberalna struja – zaštita čovjekove okoline, bolja organizacija... Odnos snaga zrcali društvene, političke, ideološke okolnosti...

7. Poslijeratni period – tehnološka rješenja • Šezdesete godine – planiranje, jačanje birokracije • Novi pristup – sociološki aspekti razvoja, smanjenje razlika, “zdravlje za sve” • Devedesete godine - pragmatski pristup – od svega uzeti koliko je u praksi korisno. • Novo javno zdravstvo

8. SZO • 7. travnja 1948.god. osnovana Svjetska zdravstvena organizacija • Svjetska zdravstvena organizacija – međunarodna organizacija, djeluje u sustavu Ujedinjenih naroda kao upravljač i koordinator zdravstvenih akcija, te jedinstveni instrument međunarodne zdravstvene suradnje među državama.

9. Cilj djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije je dostignuće najvišeg stupnja zdravlja svih naroda – zdravlje kao temeljno ljudsko pravo

10. Dr. Štampar upotrijebio je izraz da će se boriti za zdravlje za svakoga (“Health for everyone” , “health for everybody”).– kasnije, “zdravlje za sve”

11. 1977. god. Skupština SZO je međunarodnoj zajednici i zemljama članicama uputila izazov: postići Zdravlje za sve • pokreće se preispitivanje temelja zdravstvene politike • 1984. su zemlje članice prihvatile 38 ciljeva regionalne strategije Zdravlje za sve

12. Ottawa 1986. • Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za unapređenje zdravlja. Neophodno je za uspjeh: • izgradnja društvene politike zdravlja • stvaranje okoline koja podržava zdravlje • jačanje akcije zajednice • razvijanje osobnih vještina • preusmjeravanje zdravstvenih službi.

13. MIR DOM OBRAZOVANJE HRANA PRIHODI STABILNI EKOSUSTAV DODATNA SREDSTVA SOCIJALNA PRAVDA JEDNAKOPRAVNOST/JEDNAKOST Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprijeđenju zdravljaOTTAWA, 1986.

14. SMANJIVANJE RAZLIKA IZMEĐU ZEMALJA • siromaštvo je glavni uzrok narušavanja zdravlja • -SZO treba obnašati 5 ključnih uloga: • 1) Zdravstvena savjest • 2) Informacijski centar za zdravlje i razvoj zdravlja • 3) Promotor politike zdravlja • 4) Davati učinkovite instrumente • 5) Djelovati kao katalizator za akciju

15. 1820. razlike između bogatih i siromašnih bile su 3:1, a 1992 god. 72:1 • 2000. samo je 40,8% od ukupne svjetske populacije živjelo u zemljama koje poštuju temeljna politička prava i građanske slobode • U 71. zemlji (od 192 koliko ih je danas u svijetu) vladaju nedemokratski izabrane osobe • Zemlje razvijene demokracije ostvaruju 86% globalnog BDP • 90% istraživačko-razvojnih resursa koncentrirano je u razvijenim zemljama

16. Najčešće spominjani termini: • Jednakost i pravičnost. Obveza da se najveća pažnja posveti onima koji imaju najveće potrebe, onima koji nose najveće breme bolesti te onima koji primaju neprikladnu zdravstvenu zaštitu ili su ugroženi siromaštvom.

17. 6 NAČELA ZDRAVLJA ZA SVE • smanjenje nejednakosti u zdravlju • sprečavanje bolesti i unapređenje zdravlja • suradnja različitih sektora u društvu • učešće zajednice • primarna zdravstvena zaštita • međunarodna suradnja

18. unutar SZO, 166 zemalja članica jednoglasno je prihvatilo program Zdravlje za sve temeljen na: • tehnologiji koja mora biti tehnički prikladna • spremnosti društva za unapređenje zdravlja • suradnji zdravstvenog sektora s ostalim ključnim subjektima • sudjelovanju čitavog društva i pojedinca u potrazi za boljim zdravljem

19. Deklaracijom o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz 1978.god. u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci. • u interesu je čovječanstva ZDRAVLJE ZA SVE=SVE ZA ZDRAVLJE

20. Iz Deklaracije iz Alma Ate 1978. • Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda, što se može zadovoljiti tek poduzimanjem odgovarajućih zdravstvenih i društvenih mjera. Glavni društveni cilj trebao bi biti postizanje razine zdravlja koja omogućuje društveno i gospodarski produktivan život svim članovima svih naroda. Primarna zdravstvena zaštita ključ je postizanja ovog cilja u sklopu razvoja u duhu socijalne pravde.

21. Jakarta 1997. • Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću: • Promicati društvenu odgovornost za zdravlje • Povećati ulaganja u razvoj zdravlja • Ojačati i proširiti partnerstvo za zdravlje • Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti pojedinca • Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja

22. Zdravlje 21 odgovor je europske regije na izazove globalne strategije Zdravlje za sve i kao takav određuje okvire za akciju za zdravlje regije u cjelini, služeći pri tome i kao nadahnuće za uobličavanje ciljeva zdravstvenepolitike na nacionalnoj i lokalnoj razini

23. 21 cilj "Zdravlja za sve za 21 stoljeće" • Health for All for 21st Century; World Health Organization, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1998.; Strateški dokument Europskog odjela SZO-a

24. 1 konstantnicilj: Ostvariti potpuni zdravstveni potencijal ljudi u Regiji • 2 glavna cilja: Promovirati i zaštititi zdravlje ljudi kroz čitav život Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i olakšati patnju

25. 3 osnovne vrijednosti: Zdravlje kao osnovno čovjekovo pravo Ravnopravnost i solidarnost u ostvarivanju zdravstvene usluge Sudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj zdravlja • 4 glavne strategije: Znanstvena Ekonomska Socijalna Politička podrška projektu • 21 zadani cilj za 21.stoljeće

26. 21 Cilj • SOLIDARNOST ZA ZDRAVLJE UNUTAR EUROPSKE REGIJE • do 2020.godine razlike u zdravstvenom stanju između zemalja članica Regije treba smanjiti barem za trećinu • PRAVIČNOST U ZDRAVLJU UNUTAR ZEMALJA ČLANICA •  do 2020. godine razlika u zdravlju između socioekonomskih grupa unutar zemalja treba smanjiti barem za četvrtinu u svim zemljama članicama

27. PRAVI POČETAK ŽIVOTA • do 2020. godine sva novorođena, mala i predškolska djeca u Regiji, trebaju biti zdraviji, osiguravajući im zdraviji početak života. •  ZDRAVLJE MLADIH • do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i spremniji preuzimati društvene uloge • ZDRAVO STARENJE •  do 2020. godine starijima od 65 godina treba omogućiti uživanje potpunog zdravstvenog potencijala i obnašanje aktivne društvene uloge

28. UNAPREĐENJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA  • do 2020. psihosocijalno stanje ljudi treba unaprijediti, te omogućiti cjelovitu skrb i osigurati dostupnost takve skrbi osobama s poremećajima duševnog zdravlja • SMANJENJE ZARAZNIH BOLESTI • do 2020. godine zdravstvene posljedice zaraznih bolesti bit će znatno smanjene sistematski primjenjenim programima eradikacije, eliminacije ili kontrole obrambenih zaraznih bolesti

29. SMANJENJE NEZARAZNIH BOLESTI • do 2020. godine, morbiditet, dizabilitet i prijevremena smrtnost uslijed najznačajnijih kroničnih bolesti treba se smanjiti do najmanje moguće razine • SMANJIVANJE POVREDA UZROKOVANIH NASILJEM I NESREĆAMA • do 2020. godine treba postići značajni i održivi trend pada povreda, dizabiliteta i smrti uzrokovanih nesrećama i nasiljem

30. ZDRAVA I SIGURNA FIZIKALNA OKOLINA • do 2015. godine ljudi bi trebali živjeti u sigurnijoj fizičkoj okolini, čija ekspozicija tvarima opasnim po zdravlje ne bi prelazila međunarodno dogovorene standarde  • ZDRAVIJE ŽIVLJENJE • do 2015. godine ljudi bi trebali usvojiti zdravije navike življenja

31. SMANJIVANJE ŠTETNOSTI UZROKOVANE ALKOHOLOM, OPOJNIM SREDSTVIMA I DUHANOM • do 2015. godine u svim zemljama članicama treba značajno smanjiti uzimanje zdravlju štetnih tvari koji dovode do ovisnosti, kao što su duhan, alkohol i psihoaktivne droge • MJESTA ZA UNAPRIJEĐIVANJE ZDRAVLJA  • do 2015. godine ljudima u regiji treba omogućiti bolje uvjete življenja osiguranjem zdravog fizičkog i društvenog okruženja u vlastitom domu, u školi, radnom mjestu i lokalnoj zajednici

32. SUODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE RAZLIČITIH SEKTORA • do 2020. godine svi sektori trebaju spoznati i prihvatiti odgovornost za zdravlje • INTEGRIRANI ZDRAVSTVENI SUSTAV • do 2020. godine ljudima u regiji treba osigurati dostupniju, obitelji i zajednici usmjerenu, primarnu zdravstvenu zaštitu, podržanu prilagodljivim i primjerenim sustavom bolničke zaštite

33. RUKOVOĐENJE ZA KVALITETU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE •  do 2010. godine zemlje članice trebaju osigurati takvo rukovođenje zdravstvenog sektora, od populacijski orijentiranih programa do individualne zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti • FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA I ALOKACIJA RESURSA • do 2010. godine zemlje članice trebaju imati održivi sustav financiranja i alokacije resursa, mehanizme za sustav zdravstvene zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti

34. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA ZDRAVLJE  • do 2010. godine sve zemlje članice trebaju osigurati da zdravstveni djelatnici i profesionalno osoblje drugih sektora , usvoje primjerena znanja, stavove i vještine za zaštitu i unaprjeđenje zdravlja • ISTRAŽIVANJE I ZNANJE ZA ZDRAVLJE • do 2005. godine sve zemlje članice trebaju imati sustav istraživanja, informacija i komunikacija koji će bolje podržati usvajanje, efikasno korištenje i širenje znanja Zdravlja za sve

35. MOBILIZIRAJE PARTNERA ZA ZDRAVLJE  • do 2005. godine primjena politike Zdravlje za sve treba obavezati pojedince, grupe i organizacije javnog i privatnog sektora i civilnog društva u savezu i partnerstvu za zdravlje • POLITIKA I STRATEGIJA ZDRAVLJE ZA SVE • do 2010. godine, sve zemlje članice trebale bi imati i primjenjivati politiku Zdravlja za sve na razini zemlje, regije i lokalne zajednice, podržavanu prikladnom institucionalnom infrastrukturom, upravljačkim procesima i inovativnim vodstvom

36. Svjetska deklaracija o zdravlju Ova je deklaracija usvojena na 51. skupštini SZO-a u svibnju 1998.g. 1. članak: zadovoljstvo postizanja najvećeg mogućeg standarda zdravlja jedno od temeljnih prava svakog čovjeka. 2. članak: poboljšanje zdravlja i blagostanje ljudi konačni cilj socijalnog i ekonomskog razvitka

37. 3. članak: o potrebi učvršćivanja , prilagođavanja i preoblikovanja zdravstvenog sustava, pogotovo ključne javnozdravstvene funkcije i službe. 4. članak: radeći na ostvarenju zdravlja za sve, svi narodi, zajednice, obitelji i pojedinci postaju ovisni jedni o drugima, te će kao zajednica naroda raditi zajedno kako bi odgovorili na ono što ugrožava zdravlje i kako bi promovirali univerzalno blagostanje.

38. 5. članak: SZO odlučuje promovirati i podržati prava i principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

39. OSTVARIVANJE STRATEGIJE ZDRAVLJE ZA SVE ZA 21. STOLJEĆE(IZRAZI I POJMOVI) • 1. Zdravlje za sve: omogućavanjedruštveno i ekonomski produktivnogživota, odnosno proces koji vodiprogresivnom poboljšanju zdravlja • 2.Globalna strategija zdravlje za sve: mjere koje moraju poduzimati pojedinci, obitelji i zajednice, zdravstvo i drugisektori

40. 3. Nacionalna zdravstvena politika: skup odluka koje donosi jedna zemljaza postizanje određenih ciljeva priunapređenju zdravlja • 4. Nacionalna strategija: smjernice kako ostvariti nacionalnu zdravstvenupolitiku

41. 5. Regionalne strategije: smjernice za zemlje neke regije koje pomažu ustvaranju vlastitih nacionalnih strategija • 6. Program: skup aktivnosti zapostizanje ciljeva u skladu snacionalnim strategijama (sadržipotrebe, tehnologiju, informacije,komunikacije, način plaćanja,ostvarenja i evaluacije, vrijeme zaizvršenje, način povezivanja dijelovaprograma i cjeline)

42. 7. Zdravstveni programi zemlje: skup svih zdravstvenih programa zemlje • 8.Nacionalni plan akcije: plan akcijakoje trebaju provesti zdravstvo i drugisektori (politika, ekonomija,zakonodavstvo, administracija…) kakobi se ostvarili postavljeni ciljevi

43. 9. Ciljevi: • Opći - kometreba težiti • Krajnjirezultat - koji treba ostvariti nekiprogram • Neposrednirezultatu procesuostvarivanja krajnjeg cilja koji se želipostići nekim programom.

44. 10. Praćenje: promatranje aktivnosti i zbivanja koja su određena programom uzodgovarajuću evidenciju • 11.Indikatori: pokazatelji za praćenjepojava, kretanja, promjena, te procjenuostvarenosti ciljeva nekog programa(SZO ih dijeli na: indikatore zdravstvenepolitike, indikatore, ekonomskog i socijalnog razvitka, indikatore pružanjazdravstvene zaštite, indikatorezdravstvenog stanja) “HFA database”

45. 12. Kriteriji (standardi): mjere zaocjenu kvalitete nečega • 13. Evaluacija programa: procjenakoliko je neki program relevantan,adekvatan, efikasan, efektivan, tekoliko je doprinio napretku • 14. Zaštita zdravlja: zaštita odmogućih rizika po zdravlje

46. 15. Unapređenje zdravlja: proces kojiobuhvaća unapređenje načina života,socijalnih i fizičkih faktora okoline • 16. Zdravstveno stanje: stanjepojedinca, grupe ili zajednice, mjeri sepokazateljima, standardima i testovima

47. 17. Zdravstveni razvoj: procespoboljšanja zdravlja pojedinca, grupe ili zajednice, podrazumijeva koordinacijuunutar zdravstva i između zdravstva i drugih djelatnosti • 18. Zdravstvena situacija: obuhvaća i zdravstveno stanje, zdravstvene mjere,zdravstvene resurse, probleme, njihovorješavanje, ponašanje i svijest ljudi ostanju

48. 19. Zdravstveni trendovi: mogućirazvitak postojećeg zdravstvenog stanja • 20. Zdravstveni resursi: sredstva u funkciju zdravstvenog sustava ( kadrovi, oprema, znanja…)

49. 21. Zdravstveni sustav: brojni elementiu funkciji zaštite zdravlja i zdravstvenezaštite, uključuje zdravstvo i s njimpovezane sektore3razine: najniža obuhvaća elemente ufunkciji lokalne zajednice, a središnja Icentralna su u funkciji administrativnoteritorijalneuprave

50. 22. Infrastruktura sustava zdravstva: prostor, oprema, tehnologija, ustanove, službe djelatnosti i ljudi • 23. Zdravstveni okrug • 24. Zdravstveni centar: ustanova koja organizira i provodi mjere zdravstvene zaštite na određenom području