KLASTER kao instrument regionalnog gospodarskog razvoja Lokalna i regionalna iskustva

1. KLASTER kao instrument regionalnog gospodarskog razvoja Lokalna i regionalna iskustva Ivana Jurić, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje Opatija, 22/11/2012

2. KLASTER / Michael PorterThe Competitive Advantage of Nations (1990)“Geografski vezana koncentracija tvrtki koje su slične, povezane ili se međusobno nadopunjavaju, sa aktivnim kanalima poslovnih transakcija, komunikacije i dijaloga, a dijele specijaliziranu infrastrukturu, tržište rada i usluge, te koje su suočene sa zajedničkim tržišnim prilikama i prijetnjama.” - regionalne i lokalne aglomeracije industrijske specijalizacije (Silicijska dolina jedan od prvih primjera)Popularnost pristupa i vrlo jak utjecaj: Porterov model klastera kao instrument za jačanje i promociju nacionalne, regionalne i lokalne konkurentnosti, inovacija i rasta prihvaćen od strane kreatora politika i donositelja odluka - Svjetske banke, OECD-a, EU-a (Lisabonska strategija, Strategija Europa 2020), nacionalnih i regionalnih tijela uprave...U zadnjih par desetljeća izražen trend velikog broja industrija da formiraju specijalizirane koncentracije u određenim područjima.Različita praksa na razini EU-a:- razlike u shvaćanju klastera - primjer talijanskih industrijskih distrikta- bottom-up vs. top-down pristup- prirodni proces vs. vođeni procesPovećanje količine informacija o klasterimanije proporcionalno povećanju razumijevanja svrhe i logike korištenja klastera kao modela razvoja određenog geografskog područja.

3. Pitanja s kojima se najčešće susrećemo: -Što je klaster? • Pravni oblik? • Kako nastaju klasteri? • Kako formalizirati različite oblike suradnje između članica: • zajednička nabava, prodaja, istraživanje i razvoj... • S razvojne razine: • - Kako definirati klaster i identificirati postojeće klastere? • - Koje su prednosti klastera kao oblika poslovne suradnje? • - Ograničenja klastera kao modela razvoja? • - Da li klasteri unapređuju razinu inovacija i konkurentnosti • u regiji? Na koji način se to događa na terenu i kako? • - Kako kreirati javnu politiku prema klasterima? • Na regionalnoj razini? Na nacionalnoj razini? Horizontalno i/ili vertikalno? • Kokoš ili jaje? Povezani efekti? • Različita praksa u prethodnom razdoblju: promocija logike funkcioniranja klastera na području istočne Slavonije u periodu 2003-2005 od strane Regije Friuli Venezia Giulia kroz model industrijskih distrikta koji nastaju prirodnim putem, te se formiraju kroz vremenski tijek od 20-40 godina (model sjeverne Italije). • U međuvremenu je KLASTER prepoznat kao kvalitetan model razvoja konkurentnosti hrvatskog i EU gospodarstva, te poticanja i promocije inovacija – EUROPA2020: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast.

4. REGIONALNI RAZVOJ KROZ POTICANJE RAZVOJA KLASTERA Planiranje gospodarskog razvoja kroz sustavnopoticanje određenih djelatnosti u pojedinom području = Korištenje konkurentskih prednosti područja (lokacijskih, ljudskih, prirodnih resursa...) Vertikalna i horizontalna integracija sustava: razvoj i jačanje lanca vrijednosti, stvaranje dodatne vrijednosti / “ZAJEDNO SMO JAČI, BRŽI, PAMETNIJI” Uloga razvojnih dionika: PLANIRANJE I KOORDINACIJA RAZVOJA koordinacija razvoja klastera u okviru gospodarske politike na nacionalnoj i na regionalnoj razini - razvoj klastera zahtjeva KONCENTRACIJU napora, inicijativa, financija, politika! - rast konkurentnosti kroz izgradnju regionalnih inovacijskih sustava korištenje logike klasterskog pristupa kao osnove za regionalni razvoj područja Osnova: mapiranje resursa i potencijala, te planiranje i poticanje razvoja koncentracija pojedinih industrija na za to najprikladnijem području u suradnji s lokalnih i regionalnim dionicima razvoja i industrijom. CILJ: održivi razvoj regije kroz jačanje konkurentnosti , brigu o lokalnoj zajednici i okolišu.

5. ISKUSTVA DRUGIH ZEMALJA I REGIJA ŠPANJOLSKA Većina efektivnih napora usmjerenih prema razvijanju klastera na razini regija; uspješnost varira od regije od regije, ovisno o stupnju angažiranosti javnih tijela. BASKIJA • Vlada Baskije je kao jedinica regionalne samouprave odgovorna za ekonomski razvoj i politiku istraživanja i inovacija • Osnivanje 12 „nacionalnih” klastera kao platforma za jačanje konkurentnosti cijele regije: strategija „pametne specijalizacije” - 6 istraživačkih centara za izvrsnost, 7 centara za zajednička istraživanja, mreža tehnoloških centara i parkova, i klasteri - Evolucija pristupa razvoju • 80te: „Learning how to cooperate” • 90te: „Learning how to cooperate and compete” • 2000-2010: „Learning how to compete and innovate” http://www.basqueclusters.com/ REZULTAT: BDP po glavi stanovnika 136% EU-27 prosjeka

6. Italija Karta klastera u Italiji(bez turizma) Prehrambena industrija Papir Mehanika Metalurgija Nakit Koža i cipele Guma i plastika Namještaj i oprema za domaćinstvo Tekstil i odjeća Ovo ne uključuje turizam… Klaster Slavonska Jabuka

7. ITALIJA • Tradicija suradnje:zadruge (poljoprivredne, socijalne, i dr.), strukovne udruge, udruge proizvođača, savezi, konzorciji… • Velik broj malih i srednjih poduzeća karakterističan za zemlju • Spontani razvoj klastera, najčešće u radno intenzivnim industrijama i okviru obiteljskih poduzeća • „Industrijski distrikt” kao oblik klastera koji je prepoznat od vlasti / podržavanje razvoja putem zakona • Danas često naslonjeni na velika poduzeća (primjer proizvodnje pršuta San Daniele) • Najduže iskustvo u razvoju klastera na svijetu: sjeverna italija • Uloga države, regionalne samouprave – ključna u promišljanju prostora i razvoja područja Primjer iz industrije jabuka: Melinda, Italija Provincija Bolzano, Poljoprivredni institut San Michele

8. HRVATSKA – neka iskustva dosada • Klasteri se vežu uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva • Horizontalna strategija koja se ne odnosi niti na jedan specifičan sektor • Stihijski pristup na županijskoj razini, bez definirane strategije i vizije razvoja • Najveći i najvažniji rezultata dosadašnjih napora/ulaganja – povećanje svijesti i do određene razine povećanje znanja o klasterima • HIO – top-down pristup, sektorska usmjerenja, pitanje „lokalnog vlasništva” same ideje i koncepta (članova, znanstvene zajednice, lokalne i regionalne samouprave) • Županijske razvojne strategije i razvoj klastera – terminologija da, ali prava vizija razvoja područja kroz model - ne. • Dosadašnji problemi: • nedostatak financijskih sredstava • nedostatak stručnih kadrova i privatnih poduzetnika koji raspolažu potrebnim iskustvom i poslovnom kulturom (posebno u smislu spremnosti za rizik, sklonosti za timski rad, suradnju i udruživanje) • Klaster manageri – problem pronalaženja i plaćanja „pravih” osoba / poduzetnost, entuzijazam, profesionalnost, karakteristike dobrog moderatora • nepovjerenje • otvorenost znanstvene zajednice? tržišno promišljanje? • nerazvijena zajedničku klasterska infrastruktura (npr. dizajn centri, laboratoriji, logistički centri, itd.) • Razumijevanje lokalne i regionalne vlasti

9. Konkretni učinci vezani za formiranje klastera u EU, za regije i države, mogli bi se sažeti kroz nekoliko prednosti: • Značajan rast industrijske proizvodnje; • Započelo je pozitivno restrukturiranje industrije; • potaknut je razvoj poduzetništva i MSPa; • porast konkurentnosti industrije i gospodarstva u cjelini; • povećan izvoz; • omogućeno je oživljavanje tradicionalno nerazvijenih regija; • stvorene su mogućnosti integracije sa drugim klasterima.

10. NEKE OD INICIJATIVA NA REGIONALNOJ RAZINI Regionalni cluster pčelarstva ROJ Klaster poljomehanizacije d.o.o. Klaster parketa Grafički cluster BIOS Udruga ICT tvrtki Slavonije i Baranje Eco-rural net Oecopoesis Cluster proizvođača i prerađivača šljive Slavonka Drvni klaster Vukovarsko-srijemske županije Udruga Klaster Slavonska jabuka Udruga Klaster slavonska lavanda Cluster Posavina povrće Vinski klaster Srijem Osijek Software City Klaster energetske efikasnosti

11. Primjer projektnog pristupa razvoju klastera udruga klaster slavonska jabuka PUTOVANJE JEDNE JABUKE APPLE.NET: Networking and Marketing towards the Economic Development APPLE.NET 2: Networking, Marketing and Quality Management towards the Economic Development

12. ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE: • - najveći broj novozasađenih jabuka u RH na području OBŽ-a, velik broj različitih sorti, rascjepkanost zemljišnih parcela, slaba suradnja između samih proizvođača, loši odnosi sa otkupljivačima, slaba suradnja sa znanstvenim institucijama, nedovoljna razina podrške od strane stručnih službi, trgovački lobi, neobrazovanost, primarna razina proizvodnje, itd. • STVARNA POTREBA ZA RAZVOJEM SEKTORA! • CILJANE SKUPINE: • proizvođači jabuka, prerađivači, otkupljivači, poduzeća koja sudjeluju u lancu vrijednosti proizvodnje i prodaje jabuke i proizvoda na bazi jabuke • AKTIVNOSTI usmjerene na: • udruživanje sudionika u lancu vrijednosti • stvaranje dodatne vrijednosti • jačanje konkurentnosti lokalnih proizvođača • PARTNERI: • - stručni partneri s područja OBŽ-a vezani uz sektor voćarstva, prekogranični partner, stručna podruška pri pripremi projektne dokumentacije

13. Od dobre ideje do dobrog projekta SAŽETAK PROJEKTNE IDEJE: Opći cilj projekta je pružanje podrške razvoju poljoprivredne ekonomije u regiji kroz utjecaj na znanja uključenih korisnika, na infrastrukturu regije, te na organizaciju i racionalizaciju proizvodnje kroz formu klastera. Glavne aktivnosti: a. Tehnička pomoć razvojnim institucijama i proizvođačima koji će se udružiti u klaster. Fokus tehničke pomoći je promocija i certifikacija lokalnih proizvoda – dugoročni cilj je jačanje poljoprivredno-prehrambenog sektora regije. Prijenos znanja o zaštiti i registraciji autohtonih i tradicionalnih proizvoda pri institucijama EU. b. Investiranje u manji pogon za preradu voća (dio neophodne infrastrukture na razini regije). c. Stvaranje klastera proizvodnje jabuka. d. Stvaranje robne marke “SLAVONSKA JABUKA” (vizualni identitet, marketing plan, promotivni materijali) e. Promocija projekta i ostvarenih rezultata: internet stranica Klastera, press konferencije,... f. Jačanje izložbe “Jabučini dani” u Đakovu – prerastanje iz nacionalne u međunarodnu izložbu.

14. ZAŠTO KLASTER? * Problem povijesnog naslijeđa vezanog za zadrugarstvo kao oblik udruživanja u poljoprivredi* Usklađenost sa nacionalnim i EU strateškim dokumentima* Ulazak RH u EU: jedinstveno tržište i novi sustav potpora u poljoprivredi* Novi oblici udruživanja u poljoprivrednom sektoru EU-a: Producers’ Organisations, Common Market Organisations* Klaster je metoda sa dokazanom uspješnošću* Temeljne postavke: integracija sustava – jačanje lanca vrijednosti suradnja između znanstvenog i poduzetničkog sektora

15. APPLE.NET: NETWORKING AND MARKETING TOWARDS THE ECONOMIC DEVELOPMENT CARDS 2004 CBC EASTERN BORDERS Nositelj projekta: Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Partneri:Autonomna pokrajina Vojvodina – Sekretarijat za privredu, Regija Veneto, Hrvatska agencija za hranu, Informest Suradnici: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Udruga voćara “VOĆAR” Đakovština, Udruga voćara i vinogradara Našice Vrijeme trajanja projekta:22 mjesec, 28.06.2007. – 28.04.2009. Ukupna vrijednost projekta: 165.761,51 €, odnosno 1.210.055,00 kn Sufinanciranje CARDS 2004: 144.278,82 €, odnosno 1.053.235,00 kn Cilj projekta je pružanje podrške razvoju poljoprivredne ekonomije u regiji kroz utjecaj na vještine uključenih korisnika, na infrastrukturu regije, te na organizaciju i racionalizaciju proizvodnje kroz formu klastera.

16. APPLE.NET: NETWORKING AND MARKETING TOWARDS THE ECONOMIC DEVELOPMENT CARDS 2004 CBC EASTERN BORDERS KLJUČNA AKTIVNOST • WP5: Osnivanje poljoprivrednog klastera i stvaranje robne • marke • Trajanje: Od 13. do 22.mjeseca • Ciljevi • Povećanje lokalne proizvodnje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru • Povećanje svjesnosti poljoprivrednika o potrebi zajedničkih poslovnih projekata i marketing • strategija (npr. certificiranje proizvoda) kao sredstva za razvoj gospodarske konkurentnosti • Povećanje mogućnosti ulaska lokalnih proizvoda na EU tržište • Priprema proizvođača za PO (Producers’ organisations) i CMO (Common market organizations) oblik funkcioniranja na tržištu EU-a • Rezultati • Osnovana Udruga Klaster Slavonska jabuka (03/2008) –danas 102 člana: proizvođači, distributeri, dobavljači repro materijala, banka, znanstvene i stručne institucije • Stvorena tržišna robna marka / visoko kvalitetna jabuka s prepoznatljivim znakom i imenom praćena: • Pravilnikom o proizvodnji, korištenju i nadzoru robne marke • Pravilnik definira: kvalitetu, sortiment, način proizvodnje, karakteristike • proizvoda, područje proizvodnje, način skladištenja, • ambalažiranje, označavanje proizvoda. • 2. Definiranjem naziva i vizualnog identiteta • 3. Zaštitom robne marke i Pravilnika o proizvodnji • 4. Izradom marketing plana, web stranice, promotivnog materijala, promocijom • Klastera i robne marke na sajmovima, te u medijima

17. RAZVOJ KLASTERA SLAVONSKA JABUKA ............................................................................................................ Hrvatska inicijativa za konkurentnost Proizvođači jabuka Sajam poljoprivrede Financije (banke, HBOR, EU fondovi) Dobavljači inputa Nacionalno Vijeće za Konkurentnost Klaster Slavonska jabuka Veleprodaja, maloprodaja Marketinški stručnjaci Prerađivači: sok, sušena jabuka, kolači,... Obrazovanje i stručne službe: (Institut za poljoprivredu Osijek, Poljopr.fakultet, Zavod za tlo, Preh.-teh.fak,. Ekon.fak., HZPSS..) Javne institucije: (OBŽ, Grad Osijek, HAH, RRA, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,Ministarstvo gospodarstva,…)

18. ODRŽIVOST IDEJE, DALJNJI RAZVOJ I PRIJENOS MODELA RAZVOJA APPLE.NET 2: Networking, Marketing and Quality Management towards the Economic Development Osobna iskaznica projekta

19. APPLE.NET 2: UMREŽAVANJEM, MARKETINGOM I STANDARDIZACIJOM KVALITETE PREMA EKONOMSKOM RAZVOJU IPA CBC CRO SR NATJEČAJ: IPA Prekogranična suradnja, Hrvatska – Srbija Nositelj projekta:Poljoprivredni institut Osijek (HR) Poljoprivredni fakultet Novi Sad (SR) Partneri: Udruga Klaster Slavonska jabuka, RRA Slavonije i Baranje(HR) Razvojna agencija Alma Mons (SR) Suradnici: Hrvatska poljoprivredna komora (HZPPS), Osječko-baranjska županija (HR) Vrijeme trajanja projekta:24 mjeseca Vrijednost projekta: 213.531,87€ (HR), 222.402,71€ (SR) Sufinanciranje IPA CBC: 181.502,09 € (HR), 189.020,06€(SR) Cilj projekta je povećanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora kroz jačanje tehnologije u proizvodnji voća i povećanje kvalitete proizvoda, uz jačanje prekogranične i regionalne suradnje između poslovnih, znanstvenih, istraživačkih i stručnih subjekata.

20. JABUKA.NET 2: UMREŽAVANJEM, MARKETINGOM I STANDARDIZACIJOM KVALITETE PREMA EKONOMSKOM RAZVOJU IPA CBC CRO SR AKTIVNOSTI WP1: Management i organizacija. WP2: Prijenos znanjai jačanje kapaciteta: edukacija = povećanje produktivnosti WP3: Stvaranje poljoprivrednog klasterai robne marke za vojvođansku (fruškogorsku)jabuku. WP4: Standardizacija proizvodnje i GLOBALGAP certifikacija = značajno povećanje kvalitete i količina = povećanje konkurentnosti WP5: Jačanje marketinškog kapaciteta proizvođača. WP6: Prikaz rezultata.

21. Dokle smo stigli? • povećana razina znanja u proizvodnji = povećan udio I.klase u proizvodnji = povećana razina konkurentnosti članova • Stvorena jaka veza sa znanstvenom i stručnom zajednicom - Poljoprivredni institut Osijek / osigurana stručna pomoć kroz projekt • Osnovane 4 zadruge unutar klastera = povećana razina organizacije proizvodnje i plasmana • Ojačana suradnja u lancu vrijednosti (dobavljači opreme članovi, prerađivači) = povećana tehnološka razina; povećan udio prerađenih proizvoda • Izgrađena web-platforma za GLOBAL GAP standardizaciju – software tvrtka u suradnji s Poljoprivrednim institutom Osijek = novi proizvod na tržištu • Pokrenuta komunikacija između članova • Jačanje konkurentnosti smanjenjem troškova (65% rabata kod nekih dobavljača) • Osjećaj „lokalnog” vlasništva • “čišćenje članstva”, zainteresiranost otkupljivača i ključnih igrača za plasman jabuka • Komunikacija s prekograničnim partnera, mogućnost otvaranja ruskog tržišta • Zajednički plasman proizvoda kroz robnu marku: ne, dok ne završi proces standardizacije

22. KLASTER SLAVONSKA JABUKA ....................................................................................... KLASTER SLAVONSKA JABUKA – PROBLEM INFRASTRUKTURE • SKLADIŠTENJE • ULO hladnjača: Ministarstvo poljoprivrede, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek KLASTER SLAVONSKA JABUKA – IZAZOVI • Standardizacija proizvodnje i povećanje udjela I.klase • Zajednički razvoj novih proizvoda: prerada • Zajednički nastup na tržištu: osnivanje zadruge • Zajednički razvoj infrastrukturnih kapaciteta – kapitalne investicije • EU – Producers’ organisation / Proizvođačka organizacija

23. ZAKLJUČNE MISLI • Promjena načina razmišljanja – PROJEKTI! Ne zgrade ili oprema bez strategije korištenje iste. Mogućnost korištenja fondova EU – za projekte! Pristup: dizanje konkurentnosti na regionalnoj, ne individualnoj razini. • „Pametna specijalizacija” – samo „buzz word” ili dubinski pristup? • Razvoj i jačanje jedinstvenih snaga regije – ne treba svaka regija postati Silicijska dolina (FVG projekt - vino) • Uloga javnih institucija u kreiranju obrazovnih programa potrebnih za razvoj različitih industrijskih sektora • Porezne olakšice • Sektorski usmjereno privlačenje stranih investicija – poticaji za projekte • No, prije svega - razumijevanje logike pristupa razvoju određenog područja kroz klaster: realizacija strategija i planova gospodarskog razvoja putem klastera • Suradnja nacionalne, regionalne i lokalne razine i u strateškom promišljanju i u testiranju izvodljivosti strategije, plana, projekta… KOMUNIKACIJA SA INDUSTRIJOM! • EVALUACIJA I MONITORING

24. Hvala na pažnji! ? Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. za međunarodnu i regionalnu suradnju Radićeva 4 31000 OSIJEK HRVATSKA Tel.00385(0)31 221 840 Fax00385(0)31 221 841 ivana.juric@obz.hr www.slavonija.hr