Medicina kasne antike i srednjeg vijeka

1. Medicina kasne antike i srednjeg vijeka Ana Borovečki

2. Medicina nakon Galena • Galen- vrhunac rimske medicinske tradicije • nakon Galena sektaštvo u medicini • ostavština razvijenog javnog zdravstva- terme, akvedukti, kanalizacija, vodovod ( Split, Novalja) • vodovod naučili graditi od Etrušćana • vodovod- akvedukti- filtracija vode kroz kamenje i pješčane filtre, olovne vodovodne cijevi (otrovanje), kanalizacija

3. Rimska medicina • isušivanja močvara i suzbijanje malarije, činovnici- edili- brinu za higijenske uvijete u gradivima • javni liječnici- arhijatri • prvi rimski liječnici bili su robovi, a liječničko znanje smatralo se sramotnim • s vremenom specijalizacije ( okulistika, ginekologija, otologija, dermatolozi)

4. Prikaz devet akvedukata na području grada Rima u antici

5. Medicina u antici • epidemije- teorija mijazmi ( štetne tvari u vodi i zraku)- bježanje iz područja u kojima se javljaju epidemije (Hipokrat , Galen) -najveća epidemija kuge od 251-266. n. e.- Ciprijanova kuga- vjerojatno velike boginje • kraj IV st. n.e. patricijka Fabiola podiže prvu bolnicu u Rimu

6. Srednji vijek -pad Zapadnog rimskog carstva- gubitak antičkih medicinskih izvora • Bizantska medicina • Arapska medicina • Samostanska medicina • Salernska škola • Skolastička medicina

7. Bizantska medicina • poznaje antičke izvore- ponovna recepcija krajem srednjeg vijeka na zapadu Europe • nije uspjela dostići vrhunce rimske medicine • oko 400. n.e. – u Carigradu patrijarh Ivan Hristosom uređuje prvi hospital sa stalno namještenim liječnicima • u Zadru pod vlašću Bizanta osnovana bolnica

8. Bizantska medicina • Sv. Kuzma i Sv. Damijan- među prvi kršćanski liječnicima, bili su svećenici- sveci, zaštitnici liječnika i apotekara • mali broj školovanih liječnika u Bizantu puno nadriliječnika

9. Bizantska medicina • Oribazije ( 325-403) iz Pergama- završio medicinu u Aleksandriji- “Iatrikai sinagogai”- obrađena cijela medicina na osnovi Galenovih spisa • Pavao iz Egine ( 625-690)- posljednji poznati bizantski liječnik- posljednji predstavnik grčke medicine prije dolaska Arapa

10. Arapska medicina • poznaju antičke izvornike- preporod antičke medicine u arapskoj medicini • 8.st. n.e. – conquista • arapski prijevodi grčkih medicinskih klasika te njihovi ponovni prijevodi na latinski (Gerard iz Cremone XII st.)

11. Arapska medicina • najplodnije razdoblje X st. pojavom Razesa ( 859-923) Abu Bakr Muhamed ibn Zakarija al Razi -ravnatelj bolnice u Bagdadu - medicina, fizika, alkemija - arapski Galen -“Al Havi” ( “Continens”, “Sadržaji”) medicinska enciklopedija, niz ulomaka grčki i arapskih medicinskih autora -“Kitab Al Mansuri” ( “Liber Almansoris), kompendij medicine -“De variolis et morbilis”

12. Arapska medicina • Avicena (980-1037) Abu Ali al Husain ibn Abdalah ibn Sina - najveći arapski liječnik -iz Buhare u Perziji - najveći islamski znanstvenik -“Kanun” (“Canon medicinae”, “Zakonik medicine”)- kodificirano čitavo grčko,rimsko i arapsko medicinsko znanje

13. Arapska medicina • Avenzoar (1094-116) -“Al Taisir”- priručnik dijetetika i terapije -prvi među Arapima kritizira Galena • Averoes ( 1126-1198) - najveći arapski filozof -”Kitab al Kulijat” – sažeo sistem terapije • Maimonides ( 1135-1208)- filozof i liječnik, niz medicinskih spisa • Abul Kasim ( prva pol X. st.) “Al Tasrif”- najveći kirurg

14. Samostanska medicine • cvate od VI. do XI. st. • Sv. Hildegarda iz Biningena (1098-1178) -herbalizam, pomoć siromašnima i bolesnima, ksenodohiji, leprozoriji -hospitalci, benediktinci, franjevci

15. Salernska škola • Medicinska škola u Salernu- prva medicinska škola u današnjem smislu i preteča medicinskih fakulteta( južno od Napulja) (IX st.) • osnovali ju liječnici svjetovnjaci- Civitas hippocratica • poznaju grčko-rimske medicinske spise (kontakti s istokom) • “Antidotarium Salernitanum” – Nicolaus Salernitanus • razvoj anatomije i krirugije, ginekologijom, okulistikom (Gjuro Armeno Baglivi), zatvorena 1811. g.

16. Skolastička medicina • u sklopu samostana i crkvenih medicinskih škola -iz njih nastaju prva sveučilišta i medicinski fakulteti • 1088. osnovano- sveučilište u Bologni (1158. i medicinski fakultet) -1145. Reims -1167. Oxford -1200. Pariz -1220. Montpellier ( najvažnija nakon Salerna Medicinska škola) -1222. Padova

17. Srednji vijek • kirurzi i liječnici- odvojeni • epidemije - kuga 1332-1353. • ljekarništvo

18. Ples smrti Dance macabre- Todtentanz • tip slikarstva koji nastaje u Francuskoj • Vado Mori - francuska lat. poezija- 13.st.- preteča • 1424- Cimitiere des Innocent- Paris • Beram - Istra- crkva Sv. Marije- 1474- Vincent iz Kastva Hans Holbein mlađi - 41 drvorez 1523/4- Dance macabre

19. Dalmatinski gradovi • zaslugom redovnika izgrađeni prvi hospitali ( npr. hospital Sv. Martina u Zadru ( XI. St., hospital Sv. Petra kod Nina 1186.) • benediktinski redovnik Grugur, sinovac hrvatskog velikaša Petra Crnog , opat u mjestu Selu kraj Splita XI. st.- prvi po imenu poznati naš čovjek koji se bavio liječenjem • XII-XV. st.- izvrsno uređena zdravstvena komunalna služba: stalno plaćeni fizici ili kirurzi, apoteke, nahodišta, kasnije školovani liječnici u službi • Dubrovački liječnik Prvoslav ( 1280.), hrvatski plemić Franjo Stupić u Zadru, šibenski kirurg Marko koji je 1419. dao isklesati svoj lik na zidu gotičke crkvice Sv. Barbare

20. Dubrovnik • 1377- uvedena karantena -karantena (quaranta dies = 40 dana) -odredba o karanteni “Liber viridis” kaput 49, fol.78 -1317- osnovana ljekarna u franjevačkom samostanu ljekarništvo je odvojeno od liječništva(orijent) i danas je tamo apoteka • najstarija ljekarna u Hrvatskoj osnovana je 1271. u Trogiru

21. Dubrovnik • 1347.- osnovan je hospital Domus Christi, on je 1540. pretvoren u javnu bolnicu sa stalnom liječničkom službom • 1423.- osnovano nahodište • 1438.- izgrađen vodovod • Amatus Lusitanus (1511-1568) “Curationum medicinalium centuriae septem”- opisao 100 slučajeva iz svoje prakse u Dubrovniku