Povijest pomorstva od anticke Grcke do Srednjeg vijeka

1. Povijest pomorstva od anticke Grcke do Srednjeg vijeka Predavanje 2

2. Grcka Rane civilizacije na Mediteranu, ukljucujuci Grke, ostavili su nam mnoge mitove koji ukljucuju bogove i bo�ice koji su vladali prirodom (npr. Posejdon s trozubom). Takoder su poznate i mnoge legende poput Jazona i Argonauta.

3. Izmedu 8. i 6. stoljeca p.n.e. Grci pocinju ploviti izvan Egejskog mora, ali nisu izlazili iz Mediterana sve do 4. stoljeca p.n.e. Tales iz Mileta je oko 600 godine p.n.e. napisao prvi navigacijski ud�benik, koji je prikazivao primjenu astronomije u navigaciji. Do 4. stoljeca p.n.e. Grci vjeruju da je Thalassa (Sredozemno more) okru�eno kopnom i opasano velikom beskrajnom rijekom Oceanusom.

4. Kako su do toga do�li? Grcki su pomorci zvan Gibraltarskog tjesnaca zapazili jaku struju koja ide sa sjevera na jug i mislili su da se radi o vrlo velikoj rijeci (jer su poznavali jake struje samo na rijekama). Grcka rijec za rijeku je okeano, �to je korijen na�e rijeci ocean.

5. No vecina karata koje potjecu iz 4. stoljeca p.n.e. prikazuju Zemlju kao sferu. Na mnogim je grckim kartama Zemlja prikazana s polovima, ekvatorom i klimatskim zonama. 450 p.n.e. Herodot je pisao o stalnim mijenama u Perzijskom zaljevu, talo�enju mulja u delti Nila i koristi naziv Atlantik po prvi puta da bi opisao zapadno more.

6. Mnoge su karakteristike mora i procesi u moru poznati jo� u anticko doba. Posidonije je poku�ao objasniti pojavu morskih doba. Kao i Herodot, Aristotel je mjerio dubine i proucavao sastav plicih dijelova mora, te struje u Sredozemnom moru. Aristotel (384-322 p.n.e.) bio najpoznatiji Platonov ucenik. Aristotel je Platonovoj teoriji o intuiciji kao osnovi znanja suprostavio promatranje i opisivanje prirode, kao i indukciju i interpretaciju.

7. Njegov je najveci doprinos znanosti njegov pristup, koji je preteca svim modernim znanstvenim metodama. Aristotel nije imao pravih ucitelja ili znanstvenog znanja prethodnih generacija na koja bi se nadogradio � on je doslovno bio prvi koji je zapoceo takve studije i tako zaslu�io naziv otac prirodoslovstva (eng. Natural History). Bio je svjestan svoje uloge zacetnika i skromnosti svojih djela. Znacajan je njegov doprinos oceanografiji i biologiji mora. Druga knjiga njegove Meteorologije je traktat o oceanografiji. Smatrao je da je Zemlja sfera (nasuprot brojnim suvremenicima) obja�njavajuci time gravitaciju stvari prema centru.

8. Takoder je medu prvima nagadao o batimetriji raznih mora. Vjerovao je da more zauzima i najdublje dijelove Zemlje. Aristotel je znao da je evaporacija mora jednaka precipitaciji i da zbog toga mora ne presu�uju. Uvidio je da se mora i kontinenti mijenjaju polako s vremenom, te da ce se Azovsko more ispuniti i moguce postati kopno. Zapoceo je katalog morskih organizama, te imenovao i opisao 24 vrste rakova i anelida, 40 vrsta meku�aca i bodljika�a (bodljoko�aca) i 116 vrsta riba (iz Egejskog mora). Svrstao je kitove u sisavce i precizno opisao mnoge grupe kralje�njaka kao oviparne ili viviparne.

10. Grci su takoder i�li na ekspedicije, ali je malo toga ostalo zapisano. Pomorsko putovanje koje je oko 325 godine p.n.e. vodio Piteja, istice se kao prvo istra�ivacko putovanje znanstvenog karaktera. Piteja je bio astronom i opremio je brod na svoj racun, te krenuo na putovanje iz Marseillesa, kroz Gibraltar, te oplovio �panjolsku i Britaniju. On je opisao uvjete koji vladaju na sjevernim morima � gusto i �elatinozno more poput meduza (mo�da i Arktika � opisuje 24 satni dan u ljetnom solsticiju). Njegovi su se zapisi zagubili ali prema Polibiju koji je vidio original Piteja je proputovao Britaniju pje�ice.

11. Aleksandar Makedonski (4. stoljece p.n.e.), Aristotelov ucenik, vodio je u svoje vojne mjernike i pisare da promatraju i zabilje�e prirodna bogatstva, sela, gradove i ljude zemalja kroz koja su prolazili. Tisuce uzoraka iz prirode poslao je Aristotelu u Atenu. Aleksandar je stigao do Indije kopnenim putem ali je njegov admiral Nearhus vodio njegovu flotu. Aleksandar je 332 godine p.n.e. osnovao Aleksandriju. On je zaceo ideju o prikupljanju znanja i njegovom �irenju putem knjiga � osnovao je znamenitu knji�nicu.

12. Upravitelj aleksandrijske knji�nice Eratosten pribli�no je tocno izracunao velicinu Zemlje 240 p.n.e. Eratosten je znao da je udaljenost izmedu grada Asuana na jugu i Aleksandrije na sjeveru 500 milja tocno u liniji sjever-jug. Takoder je znao da Sunce dosi�e najvi�u tocku na nebu u isto doba dana na oba mjesta. No u Asuanu nema sjena u podne dok u Aleksandriji Sunce baca sjenu koja sa �tapom zatvara kut od 1/50 kruga. Stoga krivulja pomno�ena tako da daje potpuni krug iznosi gotovo 25 000 milja. Eratosten je pogrije�io u izracunu samo zato �to �emlja nije savr�ena sfera. Eratosten je prilikom odredivanja velicine zemlje pretpostavio da na kopno otpada 1/3, a na more 2/3 povr�ine Zemlje.

14. Hiparh, najveci grcki astronom, je u 3 stoljecu p.n.e. sastavio je katalog 850 zvijezda s nebesko-ekvatorskim koordinatama rektacenzije i deklinacije na nebeskoj sferi, kojima odgovaraju geografska duljina i �irina na Zemlji. On je napravio i prve tablice Sunca, te predlagao izracunavanje geografske duljine na temelju pomrcine Mjeseca.

15. Ptolomej je posljednji veliki astronom aleksandrijskog doba (2 stoljece p.n.e.). Njegovo glavno djelo Veliki zbornik astronomije ili Velika Sintaksa, nazvano poslije Almagest, potpuno je sacuvano. U njemu prvi put spominje astronomsku refrakciju, za koju daje teoriju i sastavlja tablicu. To je djelo punih 13 stoljeca smatrano evandeljem astronomije. Ptolomej je u svojoj Geografiji, uz nekoliko karata, dao geografske �irine i duljine 5000 tocaka, �to je bilo od velike koristi pomorcima. Njegova je najveca pogre�ka �to je mislio da je opseg zemlje 18 000 milja. Ptolomejeva karta Egipta iz oko 150 p.n.e. slu�ila je covjecanstvu preko 1200 godina. Neke od njegovih pogre�aka nisu ispravljene na kartama sve do kraja 18. stoljeca.

17. Upoznav�i polo�aj nebeskih tijela, njihovo gibanje i neposrednu vezu opa�aca na Zemlji s koordinatama nebeskih tijela, Grci su znali odrediti geografski polo�aj. U pocetku je to bilo pribli�no tocno, jer su i instrumenti i koordinate nebeskih tijela davali pribli�ne vrijednosti. Geografsku �irinu Grci su odredivali uglavnom na kopnu, jer mjerni instrumenti nisu bili prikladni za rad na brodu. Astrolab kao instrument za mjerenje zenitne udaljenosti (visine nebeskih tijela), bio je poznat jo� od Hiparha, ali Ptolomej daje opis savr�enijeg astrolaba, s kojim je mogao u stereografskoj projekciji nebeske sfere graficki rje�avati zadatke iz sferne astronomije.

18. Grci su koristili i gnomon, kojeg su preuzeli ili od Fenicana ili od Sumerana, a se sastoji od �tapa okomitog na vodoravnu plohu. Najkraca sjena �tapa u toku dana (pravo podne) oznacava pravac motriocevog meridijana. Na osnovu poznate duljine �tapa i njegove sjene odreduje se meridijanska visina Sunca i posredno geografska �irina. Za svaku va�niju luku Mediterana znala se visina jedne cirkumpolarne zvijezda u donjoj kulminaciji, a po njoj i geografska �irina te luke. Pomorci su ploveci s otvorenog mora, mjerili visinu te zvijezde u donjoj kulminaciji te tako procjenjivali svoj polo�aj.

19. Grci su se opcenito na otvorenom moru orijentirali po zvije�du Velikog medvjeda, a Fenicani po Sjevernjaci, koju su Grci zvali �Zvijezdom Fenicana�. Da bi se orijentirali kada izgube zvijezde pomorci su sa sobom nosili na brod ptice, koje su pu�tali na slobodu da lete prema kopnu. Poznati toranj vjetrova u Ateni pokazuje da su se Grci oslanjali na redovite vjetrove. Jedina sprava koju su upotrebljavali pomorci bila je �tap ili u�e za mjerenje dubine. Sve ostalo zasnivalo se na prosudivanju i iskustvu.

20. Mornari antike svoje dugo iskustvo u plovidbi upotrebljavali za vodenje drugih, te se tako rada zanimanje vodica broda � pilota. Oni znanje prenose i na svoje sinove i to pomocu opisivanja obale. Tako nastaju i prirucnici za pomorce tzv. peripli. Takvi prirucnici sadr�avali su: udaljenosti izmedu odredenih mjesta, glavna sidri�ta, vrstu dna, u�ca rijeka, izgled obale, a ponekad i topografiju nekog mjesta na obali. U njima je bilo naznaceno koji ce vjetrovi najbolje poslu�iti za odredeno putovanje.

21. Grci, a kasnije i Rimljani uveli su kao novost dva reda vesala (bireme) i tri rada vesala (trireme), a te su galije s mnogo vesala dugi zadr�ale.

22. Grci su koristili i prva zvona koja su omogucavala relativno dug boravak i efikasan rad pod vodom. Prema Aristotelu spu�vari su upotrebljavali zvona zvana tini, dok su s manjim zvonima zvanim lebette, borci Aleksandra Velikog razorili podvodne prepreke grada Tira.

23. Etru�cani su bili pomorci, koji su do�li vjerojatno iz Male Azije i 900 godina p.n.e. naselili obale i centralne dijelove dana�nje Italije. Grci su ih zvali Tirenjanima, a Latini Etrucanima ili Tuscima, a oba naroda su ih smatrali gusarima. Latini (Rimljani) su bili prisiljeni trgovati s njima. U vrijeme kad su Latini istjerali etru�canske kraljeve, prestaju biti ratari i postaju civilizirani narod s centrom u Rimu.

24. Rimljani Ekspanziju Rima na Mediteran kocila je fenicka kolonija Kartaga, te su uporno ratovali s Karta�anima. U trecem punskom ratu (od 149 do 146 godine p.n.e.) konacno su razorili Kartagu. Rim je tako postao i pomorska sila. Rimski brodovi s posadama sastavljenim od podjarmljenih naroda plovili su Sredozemljem i Crvenim morem, pa cak i Indijskim oceanom. Trgovci su za vlastitu upotrebu sastavili vodice od kojih je najpoznatiji Putovanje po Eritrejskom (Crvenom) moru iz 1 stoljeca n.e. U vodicu su s velikom tocno�cu bile popisane luke i njihovi proizvodi, arapska i indijska obala, te Ceylon.

25. Velicina rimskih brodova bila je impresivna, a mogli su nositi 300 ljudi. Pomorci su se poceli slu�iti bocnim vjetrom, pa su trebali malo jedro koje je moglo o�tro mijenjati stranu, da bi pomoglo okretanje broda kroz vjetar. Jedan goli jarbol pojacan je manjim kosim jarbolom nagnutim prema pramcu (kasnije se razvio u kosnik i posrtno jedro srednjovjekovnih brodova).

26.

27. 395 n.e. Rimsko carstvo se dijeli na Zapadno i Istocno (kasnije Bizant). Zapadno je propalo 476., a Bizant 1453. Poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva Europu su preplavili barbari. Uzastopni valovi nomada doveli su do stapanja naroda. To razdoblje previranja potrajat ce tisucu godina.

28. Pitanja za ponavljanje Opi�i pomorstvo Grcke. Koje su zvijezde koristili Grci najce�ce za navigaciju? �to je astrolab? �to je gnomon? �to su peripli? Koje je prvo istra�ivacko putovanje znanstvenog karaktera? Po cemu je zaslu�an Aristotel (bit)? Po cemu je zaslu�an Aleksandar Makedonski? Po cemu je zaslu�an Eratosten? Po cemu je zaslu�an Ptolomej? Opi�i pomorstvo Etru�cana. Ukratko opi�i pomorstvo Rimljana.