Romi u visokom obrazovanju: Izazovi, strategije, provedba... Mr. spec. Jagoda Novak

1. … Romi u visokom obrazovanju: Izazovi, strategije, provedba... Mr. spec. Jagoda Novak Centar za ljudska prava, Zagreb

2. Romi u RH...malo statistike... • Broj Roma: Stvarni: 35 000 – 40 000 (oko 1% u RH) Službeni: 9463 (popis stanovništva iz 2001.) • Gdje Romi žive? U Međimurju, Baranji, Zagrebu s okolicom, Rijeci, Puli, Pitomači, Kutini, Đurđevcu, Sisku, Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Karlovcu, Vukovaru… • Kako u prosjeku žive? - Postotak zaposlenih: 6.5% stalno zaposleni; 10% povremeno radi (Hoblaj, 2004) - Postotak korisnika soc. skrbi u ukupnom broju korisnika u RH: 14% - Prosječni broj čl.obitelji: 5,6 (RH:3,3) - Samo 7% Roma starije od 50 godina

3. Obrazovna struktura (okvirni podaci HZZ-a Zagreb i Čakovec iz 2006. godine) Obrazovna struktura nezaposlenih Roma prijavljenih na HZZ-o: • VŠS /VSS: 1 osoba (ZG), 0 osoba • SSS/zanati: : 6% (ZG), 3% (ČK) • OŠ: 31% (ZG); 12% (ČK) • Bez OŠ: 63% (ZG); 85% (ČK) Trenutno studenata: 3 ČK; 2 ZG; Stopa ispadanja djece iz OŠ sustava: oko 90%

4. Problem ili izazov?: Društvena integracija Roma Uzroci postojećeg obrazovnog statusa: • Stoljetne predrasude većinske zajednice prema Romima, • Jezična izolacija i getoizacija, slaba stambena infrastruktura • Sporost i nefleksibilnost institucija sustava, • Neke od odlika romske tradicije: bazirana na važnosti obiteljskih plemenskih odnosa, te usmenoj nasuprot pisanoj kulturi većine, • Nedovoljni kapaciteti obrazovnih institucija za kvalitetan rad s djecom različitih etničkih i socijalnih grupa • Još uvijek nedovoljno snažno razvijen nevladin romski sektor, • Rat, društvena i ekonomska tranzicija koje najviše pogađaju siromašne i drugačije... • Nepostojanje direktne političke reprezentacije Roma Obrazovanje=danas ključ društvene integracije Informatičko društvo – produbljuje jaz između romske i neromske populacije

5. Problem prepoznat, strategije donesene... Romski problemi konačno postaju: • Europski – dokumenti (preporuke, evaluacije, monitoring)na EU razini i razini Vijeća Europe • Hrvatski - Strateški dokumenti u RH – oba važno mjesto daju obrazovanju: • Nacionalni program Vlade RH za Rome, 2003. • Akcijski plan Desetljeća za Rome 2005.-2015., 2005.

6. Mjere na koje se obvezala Vlada Kvalitetno predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje – osnovni preduvjet povećanja broja Roma u visokom školstvu Najvažnije donesene mjere MZOS-a: • besplatni vrtićki programi od godine /dvije godine dana • besplatni produženi boravci u OŠ obrazovanju • stipendiranje i potpora za smještaj u učeničke domove tijekom srednje škole • stipendiranje studenata Roma koji su upisali fakultet / ispunili obveze s prethodne godine

7. Što je još neophodno učiniti… Predškola/OŠ/SŠ – pitanje osiguravanja kvalitete i nediskriminacije • Integriranost (etnička mješovitost) razreda kao uvjet školama • Inzistiranje na stalnoj suradnji s roditeljima (romske udruge i pojedinci) kao dokazanom preduvjetu uspjeha u radu s djecom • Obvezna mala odjeljenja i individualiziran pristup djeci • Kontinuirana dodatna edukacija (edukacija za ljudska prava, edukacija protiv predrasuda, edukacija o dvojezičnom poučavanju itd.) za kadar koji radi s romskom djecom – dodatna financijska motivacija za rad učitelja u mješovitim odjeljenjima • Ostvarivanje mjere besplatnog produženog boravka (koja za sada nije zaživjela), uz obveznu integraciju • Srednja škola: povezanost stipendiranja s poslovnim sektorom – buduće osiguravanje zaposlenja u deficitarnim zanimanjima i/ili javnom sektoru - organizirane besplatne mentorske poduke (instrukcije) srednjoj školi

8. Visoko školstvo: potrebne mjere • Povezati obrazovanje sa zaposlenjem – stipendije uvjetovane radom u javnoj upravi / javnim poduzećima ili ugovori s privatnim sektorom • Uvesti kvote za upis studenata Roma (uz minimalni položeni ispitni prag i uz preporuku/potporu romskih udruga) – mjera pozitivne diskriminacije • Osigurati besplatne poduke za studente • Osigurati boravak u stud. domovima i u slučaju kada student živi u mjestu studiranja Troškovi: neveliki – s obzirom na potencijalni broj studenata i koristi koje društvo dugoročno dobiva

9. Uloga romskih i neromskih nevladinih udruga • Suradnja Vlade s nevladinim udrugama od iznimne važnosti = veza s romskom zajednicom i njena direktna uključenost, veza s aktivistima u socijalnoj skrbi i ljudskim pravima, veze sa drugim donatorima • Desetljeće za Rome 2005-2015. – važnost kvalitetnog nadzora provedbe Akcijskog plana od strane Roma i neovisnih stručnjaka • Fondovi EU – traže suradnju svih sektora: Vlada, NVO, javne i obrazovne institucije, poslovni sektor

10. Prepreke u praksi... • Asimilacija (kao dio globalizacijskog procesa) • Prikrivena i indirektna diskriminacija • Neučinkovitost uprave – sporost ili diskontinuitet odvijanja aktivnosti u romskoj zajednici, vrtićima i školama • Nedovoljna koordiniranost lokalnih i nacionalnih vlasti • Nefleksibilan i nedinamičan sustav obrazovanja i znanosti • Slaba veza obrazovnih institucija s javnim i poslovnim sektorom

11. Pozitivne naznake i trendovi... • Monitoring i rasprave o provedbi strateških dokumenata Vlade RH • Uključivanje RH u Desetljeće za Rome – u sklopu toga RH dobila REF (Roma Education Fund) sredstva u iznosu od 550.000€ • Dobivena sredstva iz PHARE fonda, mogućnost dobivanja sredstava iz CARDS-a • Sve kvalitetniji i aktivniji rad romskih nevladinih udruga • Kvalitetne inicijative lokalnih vlasti (ČK, RI, Baranja) • Proces pridruživanja EU: Društvena klima za donošenje dodatnih anti-diskriminacijskih propisa, ali i konkretnih mjera