1 / 21

Mogućnosti, strateški okvir i praksa integracije Roma u odgojno-obrazovni sustav RH

Mogućnosti, strateški okvir i praksa integracije Roma u odgojno-obrazovni sustav RH. Amalija Krstanović. O Romima u Republici Hrvatskoj govori nekoliko istraživanja provedenih posljednjih dvadesetak godina. Među najznačajnijima su:

lane
Download Presentation

Mogućnosti, strateški okvir i praksa integracije Roma u odgojno-obrazovni sustav RH

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Mogućnosti, strateški okvir i praksa integracije Roma u odgojno-obrazovni sustav RH Amalija Krstanović

  2. O Romima u Republici Hrvatskoj govori nekoliko istraživanja provedenih posljednjih dvadesetak godina. Među najznačajnijima su: Istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, iz 1982., čiji su rezultati objavljeni pod naslovom "Društveni položaj Roma u SR Hrvatskoj"; Istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, iz 1998. godine, pod naslovom "Društveni i razvojni položaj Roma u Hrvatskoj", Istraživanje Državnog zavoda za obitelj, materinstvo i mladež, iz 2002., pod naslovom "Struktura romskih obitelj i poimanje sadržaja roditeljstva u njima".

  3. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je evidentirano 9.463 Roma, • Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi između 30.000 i 40.000 Roma. • U Osječko-baranjskoj županiji ukupno 647, od toga u:Belom Manastiru 153 Belišću 160 Dardi 210  Osijeku 124 • Prema rezultatima istraživanja, "Struktura romskih obitelji i poimanje sadržaja roditeljstva u njima", • 51% Roma u Hrvatskoj je "starosjedilačko", 17% ih je selilo unutar Hrvatske, dok su ostali doseljenici. • Posljednjih desetak godina naročito je intenzivno doseljavanje Roma iz drugih krajeva bivše Jugoslavije, a osobito iz Bosne i Hercegovine, Srbije te Kosova.

  4. Obilježja romskih obitelji • Romska domaćinstva su pretežno mlada. U već spomenutom istraživanju iz 1998. godine utvrđeno je da su u 50 % anketiranih domaćinstava svi ukućani mlađi od 39 godina, dok su domaćinstva s ukućanima starije dobi vrlo rijetka. Najveći broj kućanstava ima 5 ili 6 članova, s izraženim značajnim većim razlikama među pojedinim naseljima. Prema tom obilježju, romske se obitelji znatno razlikuju od kućanstava u Hrvatskoj, koja u prosjeku imaju 3 člana.

  5. Žene su često marginalizirane, • prisutna je visoka stopa fertiliteta, • tradicionalna podjela uloga u obitelji još je snažno prisutna, • odnos prema ženi nije emancipiran, • žene su izložene diskriminaciji, što utječe na odgoj djece i funkcioniranje obitelji. • Djeca od 10 do 12 godina, pa i mlađa, sudjeluju u poslovima svojih roditelja i obitelji, što im u velikoj mjeri otežava redovno školovanje.

  6. U romskim obiteljima se uglavnom govori romski jezik (78,9%), neki od dijalekata (romani chiba govori 42,4% ispitanika, ljimba d’ bjaš 36,5%), • 11% ispitanika govori albanski, • U svega 6% obitelji se govori hrvatski, • 4% ispitanika jezik svakodnevne komunikacije u obitelji izričito naziva rumunjskim. • Romi su pripadnici različitih vjeroispovijedi. • Prema rezultatima spomenutog istraživanja: 45,5% ispitanika Roma izjasnilo se muslimanima, 31,1% sredine u kojoj žive te joj dodaju elemente svojih tradicijskih vjerovanja. • katolicima, 16,9% pravoslavcima, • Oni često prihvaćaju dominantnu religiju

  7. Uvjeti življenja Uvjeti življenja s kojima se suočava veći dio romske populacije u Republici Hrvatskoj, teški su: visoka stopa nezaposlenosti, nedovoljan obuhvat Roma sustavom obrazovanja, neadekvatni stambeni uvjeti (ne)uređenost prostora romskih naselja, tradicionalno ukorjenjene predrasude Romima (poslodavci) O materijalnim prilikama Roma najzornije govori podatak spomenutog istraživanja iz 2002., da u 89% ispitanih kućanstava ni jedan član nema stalnih izvora prihoda. 

  8. Mogućnosti obrazovanja • Ako prihvatimo tezu da je obrazovanje jedno od osnovnih alata socijalne promocije svakog člana društvene zajednice, onda je društvena perspektiva Roma jednaka perspektivi učenika slabijeg ekonomskog statusa, nacionalnih manjina i imigranata. ( mr.spec. Jagoda Novak, voditeljica odjela za informiranje i istraživanje Centra za ljudska prava)

  9. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje kao ishodište problema i ključ rješenja • Za jednak pristup obrazovanju, obrazovni sustav nije dovoljno senzibiliziran da bi spriječio asimilaciju koja se u tom procesu vrlo često događa. ( primjeri iz EU i ostatka svijeta ) • Pitanje koje se tu nameće je: Kako postati visokoobrazovan i društveno ugledan, a pritom ostati Rom? Pokušajmo osvijetliti: Koji su dublji razlozi ovakvoga stanja, Kako ih liječiti? Koje su nove tendencije u Hrvatskoj u ovom području?

  10. Razlozi postojećeg stanja • Djeca Roma kasno ulaze u sustav obrazovanja i brzo iz njega ispadaju ( od uključennih 3010 učenika u 8. razredu ih je tek 113 – 70% ih se gubi); • U RH obuhvaćeno je 43%djece predškolskim odgojem – U EU 75% • Ukorijenjena tvrdnja da su krivi isključivo roditelji za ovakvo stanje; • Nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika utječe na uspjeh učenja u vrtićima/predškoli i osnovnoj školi kao i na suradnju s roditeljima; • Obrazovni sustav nije dovoljno prilagođen individualiziranom pristupu djetetu koji bi uključivao i podržavao manjinski identitet (uvođenje suradnika u nastavi koji poznaju romski jezik i sredinu iz koje djeca dolaze).

  11. Obrazovni sustav nije učinio sve da romska djeca na vrijeme i uz adekvatnu pripremu uđu u obrazovni sustav, i u njemu zadovoljna ostanu. • Osnovno obrazovanje je po Ustavu obvezno i besplatno pa obvezuje ne samo roditelje, već jednako i donositelje odluka, odgovorne na državnoj i lokalnoj razini, škole, vrtiće i socijalne institucije.

  12. Kako poboljšati stanje? • Kvalitetno i integrirano predškolsko obrazovanje jamči bolji uspjeh u osnovnoj školi, osigurava jezičnu pripremljenost (Romi u Hrvatskoj govornici su romani chiba, bajaškog jezika te albanskog jezika, pa im je hrvatski drugi jezik)- primjer “Lune”; • Dobro poznavanje jezika osigurava približno jednake startne pozicije onima koje imaju djeca većinske skupine. • Besplatna dvogodišnja predškola za romsku djecu, kao uostalom i za djecu iz obitelji slabijeg društveno-ekonomskog statusa, jedno je od važnih rješenja. • Preuzimanje dijela troška roditelja za svako romsko dijete od strane MOZS (donesena je tek nedavno) i lokalne zajednice (stipendiranje učenika i studenata), • Podrška učenicima i studentima tijekom školovanja od strane NVO – primjer “Lune”, ideje sudionika.

  13. Strateški okvir za poboljšanje stanja • Zakonska osnova za unapređenje položaja Roma putem obrazovanja postoji: • Ustav, • Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, • Zakon o suzbijanju diskriminacije, • Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina • Nacionalni program za Rome Vlade RH iz 2003. godine, • Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., kojeg je Vlada usvojila 2005. godine).

  14. Postoji i strateški okvir, kroz spomenute dokumente koji su se obvezali na neke mjere namijenjene pripadnicima ove manjine: besplatna dvogodišnja predškola, produženi boravk/mentorska potpora, dodatna edukacija za učitelje odgajatelje, edukacije za roditelje, sustavno stipendiranje srednjoškolaca i studenata, besplatan smještaj u đačke i studentske domov itd.

  15. Praksa integracije Roma u odgojno-obrazovni sustav RH • Posljednje dvije godine bilježe se tendencije povećanja broja učenika i studenata na svim razinama obrazovanja, kao i njihovo sustavnije podupiranje i stipendiranje. • Ilustrativno je da je broj djece koja su deklarirana kao Romi u osnovnoj školi znatno porastao (sada broji 3.010 učenika/ca), • Broj stipendiranih srednjoškolaca Roma se udvostručio (101 u 2007. u odnosu na 55 u 2006. godini), • Broj stipendiranih studenata se udvostručio(s 5 u 2006. na 11 studenata/ca u 2007). Dvostruko veći brojevi govore o dodatnim ulaganjima, većoj medijskoj pozornosti tj. boljem informiranju korisnika/ca obrazovnih usluga Roma, ali nažalost i o vrlo slaboj polazišnoj točki, tj. prethodnoj zastupljenosti Roma u obrazovanju.

  16. Važno je pratiti sustavnu provedbu: *mjere državnog sufinanciranja vrtića za romsku djecu, *način na koji će se on provoditi na lokalnoj razini, *mjere uvođenja produženog boravka, odnosno mentorske potpore djeci kako bi postala prirodan dio sustava, *dodatne edukacije za nastavnike, (izvještaj EUMAP-a (Open Society Institute EU Monitoring and Advocacy Program) za Hrvatsku u području obrazovanja Roma preporuča edukaciju o romskim jezicima i kulturi te anti-bias6 trening za kadar u školama i vrtićima).

  17. Mjera koja bi posebno doprinijela kvaliteti obrazovanja u školama s romskom djecom jest dodatna financijska motivacija koja bi se, uz stručno usavršavanje, davala učiteljima u jezično mješovitim odjeljenjima, kako se u tim školama ne bi događala negativna selekcija među učiteljima i stručnim suradnicima.

  18. Obrazovni sustav po mjeri djeteta ili dijete po mjeri sustava? • vratimo se ponovno početnoj tezi o procesu marginalizacije romske etničke manjine s jedne strane (slaba obrazovanost i nezaposlenost) i njene asimilacije s druge strane (Romi sa završenom srednjom i visokom školom nerado izražavaju svoj romski identitet). • Bitni pomaci u obrazovanju manjina mogu se učiniti samo ako pripadnost manjinskom identitetu, pa tako i romskom, bude normalna pojava u obrazovnom sustavu. • Udžbenici, rad i ponašanje učitelja moraju uključivati i sastavnice manjinske kulture, • Atmosfera u obrazovnim institucijama mora biti takva da se izražavanje manjinskoga identiteta omogućava i potiče.

  19. Mogu li se bez takvog pristupa romska djeca doista prilagoditi školskom sustavu, kako se to često od njih traži, ili se zapravo sustav treba, koliko je god to moguće, prilagoditi djetetu, njegujući individualiziran pristup, koji uključuje i podržavanje manjinskih identiteta.

  20. Iskustva romske udruge “Luna” iz Belog Manastira u pripremi za osnovno školovanje djece i podršci tijekom cijelog obrazovanja. • Integrirani rad s romskom djecom, djecom socijalno ugroženih obitelji i udomljenom djecom • Učenje socijalnih vještina, razvijanje higijenskih i kulturnih navika, učenje jezika, razvijanje odgovornog odnosa prema grupi, radnim obvezama, suosjećanje za drugog i drugačijeg, razvijanje kreativnosti, • Njegovanje kulturne baštine Roma, podržavanje manjinskog identiteta

  21. Suradnja sa školama, ishođenje stipendija, pomoć pri odabiru škole, zanata, praćenje napredovanja u školi i pomoć pri zapošljavanju; • Rad s roditeljima • Kreiranje slobodnog vremena : sportske aktivnosti, folklor, kreativne radionice, volontiranje, suradnja s drugim udrugama romskim i neromskim • Uključivanje u studijska putovanja, seminare, povezivanje s volonterima iz Europe.

More Related