Download
1 / 14
661 likes | 3.34k Views
PROBAVNI SUSTAV ČOVIJEKA. …Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu a razgrađuje hranu mehanički i kemijski….
E N D
…Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu a razgrađuje hranu mehanički i kemijski… • Ljudski probavni se sustav sastoji od probavne cijevi i probavnih žlijezda. Probavnu cijev čine: usta, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor (anus). Probavne žlijezde, koje svoje probavne sokove luče u dvanaesnik, su gušterača i jetra. Na spoju tankog i debeloga crijeva nalazi se slijepo crijevo s nastavkom crvuljkom. Hrana se u probavnom sustavu mijenja mehanički i kemijski.
…Dijelovi probavnog sustava... • Jednjak • (2) Ošit • (3) Želudac • (4) Jetra • (5) Žučni mjehur • (6) Dvanaesnik • (7) Gušterača • (8) Slezena
…Usta… Ljudska probava započinje u ustima; zubi koji imaju ulogu žvakanja najčvršće su kosti u tijelu. Odraslo zubalo ima 32 zuba - 16 na svakoj vilici. Oni su podijeljeni u 4 skupine: 8 sjekutića, 4 očnjaka, 8 pretkutnjaka i 12 kutnjaka. Nakon što zubi prožvaču i usitne hranu, jezik je prevrće, te se aktiviraju žlijezde slinovnice koje imaju ulogu proizvodnje sline (vodenaste tekućine). Tri su para žlijezda slinovnica - podvilične, podušne i podjezične žlijezde. Izlučuju enzim ptijalin, koji u ustima razgrađuje škrob na maltozu i glukozu. Hrana gutanjem prolazi kroz ždrijelo do jednjaka. Tijekom prolaska hrane elastični poklopac - epiglotis - spriječava odlazak hrane u dušnik.
…Jednjak… Jednjak je cijev duga ~25 cm koja služi za odvod hrane iz usta do želuca. Hrana putuje pomoću stezanja mišića valovito (peristaltikom) kako bi prošla kroz cijelu probavnu cijev. Proces peristaltike u probavnoj cijevi ponavlja se više puta. Na kraju jednjaka se nalazi sfinkter, prstenasti mišić koji spriječava povratak hrane iz želuca u jednjak.
…Želudac… Želudac je nalik na vrećicu u probavnoj cijevi. On stvara želučane tekućine koje dalje razgrađuju hranu i pretvaraju ju u smjesu sličnu kaši. Želučani sokovi su enzim pepsin, klorovodična kiselina i sluz. Enzim pepsin (kojeg luče želučane glavne stanice) služi za degradaciju bjelančevina u peptide, klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje kako ne bi oštetila stijenku želuca. Zajedno s tom poluprobavljenom hranom, u prvi dio tankog crijeva (duodenum) ulaze i gušteračini enzimi te žuč (iz žućnog mjehura) kroz tanki otvor papilu vateri. Gušteračini enzimi u tankom crijevu kemijski razgrađuju hranu prije nego što se upije u krv a žuč razgrađuje masti na masne kiseline (i glicerol).
…Tanko crijevo… Kroz tanko crijevo hrana ponovno putuje valovitim stezanjem mišića - peristaltikom. U njemu se probavljena hrana pretvara u tekućinu i odlazi u krv. Crijevne resice (čine unutarnju stijenku crijeva) upijaju hranjive tvari. Iz tankog se crijeva probava nastavlja na debelo crijevo. Tanko crijevo se sastoji od tri dijela: • dvanaesnika (duodenuma), duljine do 25 cm, u koga se ulijevaju probavni sokovi jetre i gušterače • jejunuma, duljine 2-8 m, u kojemu se dovršava razgradnja hrane • ileuma, duljine oko 4 m, u kojemu se razgrađeni sastojci hrane upijaju u krv
…Debelo crijevo… • Debelo crijevo dijeli se na: uzlazno, poprečno i silazno; tu su još i slijepo crijevo te rektum. Otpadne tvari iz debelog crijeva prelaze u njegov završni dio, a to je anus (crijevni otvor) kroz koji se redovito izbacuju izmetine.
…Gušterača i jetra… Uloga gušterače: gušterača je i probavna žlijezda s unutarnjim i vanjskim lučenjem sok joj je lužnat i neutralizira kiselinu nastalu u želucu enzimi gušterače sudjeluju u kemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv U jetri se odvijaju stotine kemijskih reakcija i pohranjuju životno važni kemijski spojevi poput vitamina i glikogena. Ona je najveća žlijezda u čovječjem organizmu te oslobađa i uskladištava hranjive tvari, a neutralizira štetne. Kako bi iz crijeva hranjive tvari dospjele u krv moraju se prilagoditi u jetri. Jetra također proizvodi žuč koja se pohranjuje u žučnom mjehuru, a služi za olakšavanje probave masti.
…Enzimi u probavi… • Enzimi u probavi imaju vrlo važnu ulogu, pogotovo u kemijskoj razgradnji hrane. Probavne enzime luče žlijezde slinovnice (enzim ptijalin), želudac (enzim pepsin) i gušterača (njezini enzimi razgrađuju hranu do molekula kako bi se mogle upiti u krv).
…ZDRAVA PREHRANA… • Djeca u vrtiću kažu: „Hrana je banana, čaj, kruh i pašteta!“Osnovnoškolci još i više znaju o hrani. Reći će: “To su hamburgeri i Coca Cola, sladoledi, buhtle, pizze.” Odrasli će reći: “Hrana je juha, pečeno meso, krumpiri i salata.” I svi odreda su u pravu jer to sve jest hrana i piće • Ali kakva je to hrana? Kakvo je piće? Kako je uzgojena, je li GMO? Je li konzervirana? Smrznuta? Bez pesticida, bez konzervansa? Ima li “skrivenog” šećera? • Netko će na sva ova pitanja odmahnuti rukom jer su mu nebitna. „Važno je da nisam gladan, da mi je trbuh pun” misle neki.Netko će reći: ”Kakva zdrava hrana, pa sve je zagađeno.” • Točno je. Danas je zaista zrak onečišćen, a Zemlja majka teško ranjena eksplozijama zbog kojekakvih pokusa, otrovana kemikalijama za “zaštitu” biljaka, izorana teškom mehanizacijom. Hoćemo li se zbog toga predati i odustati? Hoćemo li nastaviti nijemo promatrati uništavanje planete ili ćemo se u ime Prirode zauzimati za ekološki održiv razvoj, za uzgoj zdrave hrane jer je i to jedan od načina da se očuvaju zdravima Zemlja, zrak i voda.
Zdrava hrana je trenutno jako popularna. Ipak, kada nas glad uhvati, bez obzira koliko željeli da se zdravo hranimo, u tim trenucima ne razmišljamo o lešo piletini, nezačinjenoj zelenoj salati i kupusu, nego o nečemu masnom i začinjenom.
…IZRADILI I PRIREDILI: Josip Burić Antoni Pišonić
