Predavač : ODVJETNIK MATIJA PEČATNIK Zagreb , Savska cesta 41/3

1. Pravni aspekti ugovora o prodaji, instrumenti osiguranja i naplaćivanje potraživanja, te novosti postupka insolventnosti Predavač: ODVJETNIK MATIJA PEČATNIK Zagreb, Savska cesta 41/3 matija.pecatnik@zg.t-com.hr

2. Pravni aspekti ugovora o prodaji Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe iz 1980. (Republika Slovenija i Republika Hrvatska su stranke Konvencije): 1) Konvencija se primjenjuje ako stranke izričito nisu isključile njezinu primjenu. Konvencija regulira samo sklapanje ugovora o prodaji i prava i obveze prodavatelja i kupca. 2) Konvencija se ne primjenjuje: - ako je roba kupljena za osobnu ili obiteljsku upotrebu ili potrebe domaćinstva, osim ako prodavatelj u bilo koje vrijeme prije ili u trenutku sklapanja ugovora nije znao niti je morao znati da se roba kupuje za takvu potrošnju; - na javnoj dražbi; - u slučaju zaplijene ili nekog drugog postupka sudskih vlasti; - vrijednosnih papira i novaca; - brodova, glisera na zračni jastuk i zrakoplova; - na ugovore o isporuci roba koja se treba izraditi ako je stranka koja je robu naručila preuzela obvezu da isporuči bitan dio materijala potrebnog za tu izradu ili proizvodnju; - na ugovor u kojima se pretežni dio obveze koja isporučuje robu sastoji u obavljanju nekog rada ili pružanju usluge. Mjerodavno pravo: Mjerodavno pravo primjenjuje se za odlučivanje o onim pitanjima o kojima se ne odlučuje na temelju Konvencije. Konvencija propisuje pravo na kamatu, (čl. 78.) ali ne i njezinu visinu. a) ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, a radi se o ugovoru o prodaji, mjerodavno je pravo u kojem se u trenutku primitka ponude nalazilo sjedište prodavatelja. Ako prodavatelj ima sjedište u Republici Sloveniji tada je mjerodavno slovensko pravo. b) u slučaju ugovaranja hrvatskog prava: U Republici Hrvatskoj se zakonska zatezna kamata za tražbine iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava obračunava na temelju eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je važila zadnjeg dana poIugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za osam postotnih poena (sada 15% godišnje). Stopa ugovorne (zatezne) kamate između trgovaca, te između trgovaca i osoba javnog prava ne može biti veća od zakonske zatezne kamate, uvećane za polovinu te stope, ako je ugovorena promjenljiva kamata. Ljubljana, 14.05.2013

3. Ugovaranje nadležnosti suda za slučaj sporaipokretanje postupka naplate novčane tražbine Ugovorena je nadležnost suda u Republici Sloveniji: 1) provodi se postupak u Republici Sloveniji, a nakon toga 2) zahtjev za priznanje i izvršenje Evropskog platnog naloga, ako su za to ispunjeni uvjeti (u Republici Hrvatskoj je za to nadležan samo Trgovački sud u Zagrebu), ili 3) provođenje u Republici Hrvatskoj postupka za priznanje i izvršenje strane sudske odluke. Kada nije sklopljen sporazum o sudskoj nadležnosti a vjerovnik postupak pokreće u Republici Hrvatskoj, ili je ugovorena nadležnost suda u Republici Hrvatskoj: 1) prijedlogom za ovrhu se pokreće ovršni postupak pred javnim bilježnikom u Republici Hrvatskoj i to na temelju vjerodostojne isprave, tj. računa, mjenice i čeka s protestom i povratnim računom kada je to potrebno za zasnivanje tražbine, javne isprave, izvatka iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljene privatne isprave, a računom se smatra i obračun kamata. Za donošenje rješenja o ovrsi mjesno je nadležan javni bilježnik čije je sjedište u općini ili gradu u kojem je sjedište ovršenika (dužnika); 2) u slučaju pravomoćnosti rješenja o ovrsi koje izdaje javni bilježnik, postupak se nastavlja: a) izvansudskom ovrhom i to podnošenjem te isprave Financijskoj agenciji (FINA) radi zapljene i prijenosa novčanih sredstava koje ima na računima kod svih banaka (uključujući i oročena sredstva); b) podnošenjem nadležnom sudu prijedloga za ovrhu radi naplate na drugoj imovini ovršenika (pokretnine, nekretnine te druge stvari i prava) Ljubljana, 14.05.2013

4. Postupak pred sudom u Republici Hrvatskojparnični i ovršni postupak U Republici Hrvatskoj: a) vjerovnik nema pravni interes za podnošenje tužbe ako može pokrenuti ovršni postupak (pred nadležnim javnim bilježnikom) na temelju vjerodostojne isprave, te sud takvu tužbu odbacuje. b) postupak se nakon pravovremenog i obrazloženog prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik nastavlja pred nadležnim sudom kao parnični postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Trgovački sudovi u prvom stupnju sude u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i obrtnika, uključujući i trgovce pojedince, sporove između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporovima u svezi s njihovom djelatnošću … Napomena: U svim podnescima podnesenim sudu nakon 01.04.2013 stranke moraju navoditi svoj OIB (osobni identifikacijski broj). Zbog toga je potrebno da i strane pravne osobe pribave OIB. Porezna uprava u Republici Hrvatskoj izdaje OIB. (www.oib.hr Zakonska osnova… Zahtjev za određivanje OIB-a) Ljubljana, 14.05.2013

5. Kupoprodaja s pridržanim pravom vlasništvapo hrvatskom pravu, ako njegovo trajanje nije duže od godinu dana Čl. 468 Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 35/05, 41/08, 125/11) propisuje: “(1) Prodavatelj može posebnom odredbom ugovora pridržati pravo vlasništva i poslije predaje stvari kupcu dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. (2) U dvojbi se smatra da je pravo vlasništva preneseno uz odgodni uvjet potpune isplate cijene i da je prodavatelj ovlašten raskinuti ugovor, ako kupac dođe s isplatom u zakašnjenje. (3) Pridržaj prava vlasništva pokretne stvari ima učinak prema kupčevim vjerovnicima samo ako je učinjen u obliku isprave javno ovjerovljene prije kupčeva stečaja ili prije pljenidbe stvari. (4) Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige može se pridržati pravo vlasništva samo ako je to predviđeno propisima o uređenju i vođenju tih knjiga.” Napomena: - oblik javno ovjerovljene isprave znači da je potpis kupca (zakonskog zastupnika kupca) ovjeren kod javnog bilježnika (notara). Ljubljana, 14.05.2013

6. Kupoprodaja s pridržanim pravom vlasništvapo hrvatskom pravu, ako je njegovo trajanje duže od godinu dana Čl. 6. st. 1. i 2. Zakona o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima (“Narodne novine” br. 121/05). (1) U Upisnik se upisuju prava i mjere koje se ne upisuju u koju drugu javnu knjigu i to: 1. založno pravo na pokretnini, pravu, dionici, udjelu i poslovnom udjelu u trgovačkom društvu koje se, u skladu sa zakonom, stječe ovrhom ili osiguranjem, 2. založno pravo na ukupnosti stvari koje pripadaju protivniku osiguranja, odnosno dužniku ili ukupnosti stvari tih osoba koje se nalaze u ili na određenom prostoru, čiji se sadržaj može mijenjati (članak 38.), 3. prijenosi prava vlasništva na pokretnini ili prijenosi kojeg drugog prava radi osiguranja u skladu sa zakonom, 4. prijenosi dionica, udjela i poslovnih udjela radi osiguranja, 5. mjere zabrane otuđenja ili opterećenja predmeta osiguranja, određene u skladu sa zakonom, 6. prijenosi prava vlasništva na pokretninama, odnosno prijenosi prava, dionica, udjela ili poslovnih udjela na kojima su zasnovana založna prava iz točke 1. ovoga stavka, nakon zasnivanja tih založnih prava, ako su ti prijenosi, u skladu sa zakonom, dopušteni, 7. pravo vlasništva na pokretnini koje je zadržano na temelju ugovora, ako je njegovo trajanje duže od jedne godine. (2) Založno pravo na pokretnini koja je pripadak nekretnine može se upisati ako nekretnina nije opterećena hipotekom ili kojim drugim pravom koje obuhvaća i taj pripadak, što se dokazuje zemljišnoknjižnim izvatkom. Upisom založnog prava na takvoj pokretnini u Upisnik ona gubi svojstvo pripatka nekretnine. Zaključak: - pravo vlasništva na pokretnini koje je zadržano na temelju ugovora, ako je njegovo trajanje duže od jedne godine, mora se upisati u Upisnik. Ljubljana, 14.05.2013

7. Novosti u postupku naplate zadužnica i bjanko zadužnica Čl. 214. do 216. novog Ovršnog zakona (“Narodne novine br. 112/12) i Pravilnik o sadržaju i obliku bjanko zadužnice i Pravilnik o sadržaju i obliku zadužnice, te Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica („Narodne novine” br. 115/12): a) propisuje solemnizaciju kao oblik javnobilježničke potvrde da je dužnik ili jamac platac dao suglasnost na zadužnicu odnosno bjanko zadužnicu; b) uveden je Registar zadužnica i bjanko zadužnica; Podaci iz Registra su povjerljivi i njima se može koristiti samo Financijska agencija radi provjere istinitosti zadužnica kad se na temelju njih zatraži naplata tražbina koje su u njima utvrđene. Podaci iz registra dostavit će se na zahtjev sudu ili drugom nadležnom tijelu u vezi s postupkom koji se pred njima vode; c) zadužnicu ili bjanko zadužnicu ovjerenu ili potvrđenu prije stupanja na snagu tog Zakona (tj. prije 15.11.2012.) vjerovnik je dužan prije podnošenja iste na naplatu zatražiti kod javnog bilježnika upis zadužnice ili bjanko zadužnice u Registar; d) ako Financijska agencija zaprimi zadužnicu ili bjanko zadužnica koja nije upisana u Registar ili se podaci iz dostavljene zadužnice odnosno bjanko zadužnice ne podudaraju s podacima iz registra, Financijska agencija istu neće upisati u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje niti ju izvršiti sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Ljubljana, 14.05.2013

8. Zakon o financijskom poslovanju I predstečajnoj nagodbi (“Narodne novine br. 108/12, 144/12) Priopćenja putem web stranica Financijske agencije: Pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) donesena u postupku predstečajne nagodbe koje je potrebno javno objaviti, objavljuju se na web-stranici Financijske agencije. U objavljenom pismenu se navode tvrtka, odnosno naziv dužnika, OIB i njegovo sjedište i poslovna adresa. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave pismena. Takvo javno priopćenje na web-stranici Financijske agencije smatra se dokazom da je dostava pismena uredno obavljena svim sudionicama. Napomena: Zato je potrebno pratiti podatke o dužnicima na web stranicama Financijske agencije. Podaci su objavljeni za zadnjih deset dana, ali je u zadnje vrijeme pretraživač poboljšan tako da je moguće pretraživanje i za ranija desetodnevna razdoblja. Na web stranicama Financijske agencije (www.fina.hr/Default.aspx?sec=1550), te daljnjim stranicama na koje upućuje, objavljeni su podaci i upute u svezi postupaka predstečajne nagodbe. Pretraživanje dužnika je moguće na web adresi: http://predstecajnenagodbe.fina.hr/pn-public-web/predmet/search Ljubljana, 14.05.2013

9. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (“Narodne novine br. 108/12, 144/12) 1) Postupak može pokrenuti samo dužnik. Uz prijedlog za otvaranje predstečajne nagodbe dužnik mora podnijeti Izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika (koji između ostalog mora sadržavati i popis obveza prema vjerovnicima), odnosno o podacima o ukupnim tražbinama vjerovnika na datum sastavljanja financijskog izvješća. 2) Poziv vjerovnicima da prijave tražbine: Poziv vjerovnicima da prijave tražbine objavljuje se u rješenju o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. U tom rješenju vjerovnici se pozivaju da u roku od 30 dana od dana objave na web stranici Financijske agencije prijave svoje tražbine. Jednako se i razlučni i izlučni vjerovnici pozivaju da u tom roku obavijeste nagodbeno vijeće o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnog ili izlučnog prava i dijelu imovine na koji se odnosi njihovo razlučno ili izlučno pravo. 3) Ispitni postupak: Tražbine u pogledu kojih nisu podnesene prijave vjerovnika smatraju se utvrđenima ako je njihovo postojanje i visinu dužnik naveo u izvješću o financijskom stanju i poslovanju dužnika, odnosno o podacima o ukupnim tražbinama vjerovnika. Tražbine u pogledu kojih postoji suglasnost dužnika i vjerovnika o postojanju i visini, te tražbine za koje postoji ovršna isprava smatraju se utvrđenima, osim ako dužnik raspolaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom kojom dokazuje da je tražbina prestala. Ljubljana, 14.05.2013

10. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (“Narodne novine br. 108/12, 144/12) 4) Pravne posljedice otvaranja predstečajne nagodbe Otvaranjem postupka predstečajne nagodbe svi parnični, ovršni, upravni i postupci osiguranja, pokrenuti protiv dužnika prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe prekidaju se na prijedlog dužnika nakon objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. 5) Nakon zaključenja postupka predstečajne nagodbe nastavljaju se postupci samo u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u postupku predstečajne nagodbe osporene. Na prijedlog dužnika podnesen nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajne nagodbe obustavit će se svi ovršni i upravni postupci pokrenuti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe u odnosu na tražbine vjerovnika priznate u postupku predstečajne nagodbe i obuhvaćene predstečajnom nagodbom, a u parničnim će postupcima sud u odnosu na te tražbine odbaciti tužbu. 6) Ako se predstečajna nagodba ne sklopi, onda se parnični postupci nastavljaju na prijedlog vjerovnika nakon izvršnosti rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe. 7) Pravni položaj izlučnih i razlučnih vjerovnika: Nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe ne dolazi do prekida parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja ako se ti postupci odnose na izlučne i razlučne vjerovnike koji su pravo odvojenog namirenja stekli 60 dana ili više prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Ljubljana, 14.05.2013