240 likes | 580 Views
Agregatna potra ž nja i ponuda. Agregatna potra ž nja i ponuda. Do sada smo pretpostavljali da su cijene fiksirane, š to u stvarnosti nije slu č aj – sada relaksiramo tu pretpostavku
E N D
Agregatna potražnja i ponuda • Do sada smo pretpostavljali da su cijene fiksirane, što u stvarnosti nije slučaj – sada relaksiramo tu pretpostavku • Keynesovski model pretpostavlja da su cijene i nadnice fiksne-taj model dobro opisuje situaciju na kratki rok, dok se cijene i nadnice nisu stigle prilagoditi promjenama potražnje i ponude • Klasični model podrazumijeva fleksibilne cijene i nadnice • Kombinacija: • Kratkoročno: Keynes (Keynsianci) • Dugoročno: klasični model (Monetaristi)
Agregatna potražnja i ponuda • Modeli agregatne potražnje i ponude prikazuju vezu između prosječnog nivoa cijena P i nacionalnog dohotka Y • Krivulje agregatne potražnje i ponude ilustriraju kratkoročne i dogoročne efekte koje šokovi u agregatnoj potražnji i ponudi imaju na cijene i ravnotežni dohodak. • Pozitivni šokovi: veći izvoz, povećanje radno sposobne populacije • Negativni šokovi: više cijene goriva, pad pouzdanja u stanje ekonomije koji rezultira padom investicija
Nominalne i stvarne varijable • Nominalne: mjerene u valuti (npr. kunama) • Stvarne: mjerene količinom dobara i usluga M= Nominalna ponuda novca P= nivo cijena (price level), prosječna cijena svih dobara proizvedenih u ekonomiji L= stvarna ponuda novca • Kad cijene nisu fiksirane, stvarna ponuda novca L =M/P • Centralna banka kontrolira nominalnu ponudu novca M (ne stvarnu ponudu L)
Krivulja makroekonomske potražnje • Cijene i ponuda novca: • Kad su cijene fiksne, L i M rastu (padaju) istovremeno • Kad su cijene flexibilne L može pasti ili rasti ovisno o P za isti M • Krivulja makroekonomske potražnje (MDS): • Prikazuje različite kombinacije nivoa cijena i stvarnog dohotka kad su tržišta dobara i novca u ravnoteži • Za sada pretpostavljamo da će poduzeća proizvesti bilo koji traženi output (relaksiranje toga nas vodi na razmatranje agregatne ponude kasnije) • Graf • Niže cijene povećavaju stvarnu ponudu novca, smanjuju ravnotežnu kamatu i tako povećavaju agregatnu potražnju
Krivulja makroekonomske potražnje • Sličnost s krivuljom potražnje za jedan proizvod, ali ipak drugačije objašnjenje • Kod jednog proizvoda: kad se smanjuje cijena, kupuje se više proizvoda • Kod agregatnog modela krivulja je padajuća zbog 3 razloga: • Efekt blagostanja (više cijenemanje se može kupitiljudi kupuju manjemanja potražnja) • Efekt kamate (više cijeneljudi trebaju više novca za transakcijepovećava se potražnja novca banke povisuju kamate (ponuda novca M konstantna) smanjuje se potražnja za dobrima i uslugama) • Efekt izvoza (više cijenekupuje se više uvoznih dobaraodljev iz GDPa)
Agregatna ponuda (dugoročno) • Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti za određeni nivo cijena dugoročno • Tržište rada: ponuda, potražnja i ravnoteža (graf) • U klasičnom modelu pretpostavlja se da su cijene i nadnice potpuno fleksibilne, nadnice se prilagođavaju cijenama • Tržište rada uvijek u ravnoteži pune zaposlenosti • ravnoteža pune zaposlenosti (to ne znači da je svo radno sposobno stanovništvo zaposleno, već da su svi koji su voljni raditi za danu nadnicu zaposleni) • Puna zaposlenost određuje output – puna zaposlenost neovisna o cijeni – output neovisan o cijeni
Agregatna ponuda (kratkoročno) • Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti za određeni nivo cijena kratkoročno • Cijena outputa bitno ovisi o cijeni rada • Na kratki rok nadnice nisu potpuno fleksibilne (npr. ugovor) • Povećanje cijena znači veći prihod, a nefleksibilnost nadnica znači da se marginalni troškovi gotovo ne mijenjaju firme imaju razlog uposliti više ljudi i povećati output kratkoročno agregatna potražnja je rastuća funkcija • Primjer naftnih šokova
Nezaposlenost: povjesna kategorizacija (1) • Klasično objašnjenje nezaposlenosti: • Nezaposlenost je uzrokovana time sto su nadnice iznad ravnotežnog iznosa zbog: • Utjecaja sindikata • Minimalna nadnica zajamčena zakonom • Strukturna nezaposlenost • Kada postoji nesrazmjer izmedju vještina koje poslodavci traze, i onih koje nezaposleni imaju (npr. kad potražnja za proizvodima nekih industrija opada, pa se smanjuje zaposlenost) • Tehnološka nezaposlenost • Kad pada potreba za radnicima koji posjeduju određene vještine, iako industrija nije u padu. • Sezonska nezaposlenost
Nezaposlenost: povjesna katgorizacija (2) • Frikcionalna nezaposlenost • Postoji u ekonomiji koja dobro funkcionira i u kojoj ne postoje prethodno opisani problemi • Ljudi koji su ostavili jedan posao da traže drugi • Ljudi koje je vrlo teško zaposliti • Regionalna nezposlenost • Industrija bazirana u jednoj regiji je u problemima i smanjuje broj zaposlenih
Nezaposlenost: moderni pristup (1) • Moderni pristup nezaposlenosti: • Dobrovoljna nezaposlenost • Osoba koja je registrirana da traži posao, ali nije spremna uzeti posao za danu plaću je dobrovoljno nezaposlena • Nezaposlenost ne svojom voljom • Osoba koja je spremna odmah prihvatiti posao za zadanu nadnicu, ali nema tu priliku • Prirodna razina nezaposlenosti • Razina nezaposlenosti kad je tržište rada u ravnoteži
Nezaposlenost:moderni pristup (2) • Razlozi nezaposlenosti: • Nefleksibilne nadnice • Sindikati ne dozvoljavaju smanjenje • Minimalna nadnica zakonom zajamčena • Ugovori • Efficiency wage theory (firme plaćaju više nadnice) • Ljudi mogu izabrati da budu nezaposleni zbog razloga: • Visoke naknade za nezaposlene • Visoki porezi na dohodak • Napor potreban za traženje posla (razgovori itd.) • Prekvalifikacija je skupa ili teško dostupna
Inflacija • Inflacija je porast opće razine cijena. • Kako se računa inflacija? 100*[CPI (2005)-CPI(2004)]/CPI(2004) Gdje je CPI consumer price indeks – indeks cijena potrošačkih dobara • Dva tipa inflacije: • Uzrokovana potražnjom (demand-pull) • Uzrokovana cijenom troškova (cost-push)
Inflacija potražnje (Demand-pull inflation) • Postoji višak potražnje u ekonomiji na koji nije moguće odgovoriti povećanjem outputa, što podiže razinu cijena (“too much money chasing too few goods”)
Inflacija troškova (Cost-push inflation) • Rastu troškovi ulaznih sirovina i dobara, što rezultira povećanjem cijena proizvodnje i outputa: • Cijena veća jer poduzeća dio troškova prebace na potrošače • Proizvodnja skupljasmanjenje outputasmanjenje ponude diže cijene • Mogući uzroci: • Povećanje cijena uvoza • Povećanja u nadicama koja nisu utemeljena na povećanju produktivnosti
Zašto država treba kontrolirati inflaciju? • U stvarnosti nominalni dohodak =/= stvarni dohodak (Stvarni dohodak manji ako rastu cijene) • Neočekivana inflacija • Penalizira ljude koji primaju fiksirani nominalni dohodak • Raspodjeljuje bogatstvo od onih od kojih se posuđuje prema onima koji posuđuju • Štednja gubi na vrijednosti • CEOs i ostale osobe koje su plaćene prema ostvarenom profitu firme imaju korist od inflacije
Zašto država treba kontrolirati inflaciju? • Očekivana inflacija • Moguće se donekle zaštititi • Banke povisuju kamate za kredite (uračunava se inflacija) • Usklađivanje nadnica s inflacijom • U inflaciji ljudi su skloni držati manje gotovine, pa su mnogo češće transakcije – traži povećanje resursa u financijskom sektoru • Vrijednost valute treba štititi od pada
Kvantitativna teorija novca(The quantity theory of money) • Ta teorija kaže da povećanje ponude novca vodi ka povećanju cijena (uz stabilne Y i V) MV=PY osnovna jednadžba monetarizma M=nominalna ponuda novca V=brzina cirkulacije novca (koliko brzo novac u opticaju mijenja vlasnika tokom transakcija u jednoj godini) P=prosječni nivo cijena Y=stvarna razina ekonomske aktivnosti Formulu MV=PY možemo napisati kao M/P=Y/V Drugim riječima: stvarna ponuda novca =stvarnoj potražnji novca V odražava djelovanje kamate (veće kamateljudi drže manje novca kod sebeveća cirkulacija)
Deficit • Deficit može biti financiran na dva načina: • Vlada može prodati obveznice (tako se zadužuje kod privatnog sektora) • Vlada može štampati novac • štampanje novca povećava M, pa se uz konstantni Y povećava P inflacija! • Zato je bolje deficit financirati prodajom obveznica, ali treba biti oprezan, jer dug može narasti toliko da vlada mora ponuditi jako visoke kamate, a na kraju možda ni ne može naći kreditore: tada joj ostaje samo štampanje novca
Kako vlada može kontrolirati inflaciju? • Monetarna politika • MV=PY kaže da je uz stabilan Y inflacija uzrokovana povećanjem ponude novcakontroliranjem ponude novca kontrolira se inflacija • Restringiranje ponude novca odražava se na LM krivulju povećanje kamata • Visoke kamate povećavaju vrijednost domaće valuteuvoz je jeftinijinema opasnosti od cost-push inflacije • Visoke kamate smanjuju investicije i potrošnju smanjuju ekonomsku aktivnostsmanjuju opasnost od demand-pull inflacije
Ostale mjere kontroliranja inflacije • Ove mjere imaju utjecaj ako se koriste zajedno s kontrolom ponude novca • Promjena očekivanja • Ako radnici znaju da je inflacija pod kotrolom, neće inzistirati na velikom povećanju nadnica • Politika cijena i prihoda • Može se propisati najveći mogući rast cijena i nadnica • Nezavisnost centralne banke
Phillips-ova krivulja • Pokazuje vezu izmedju inflacije (y-os) i nazaposlenosti (x-os) • Pokazuje da je veća inflacija povezana s manjom nezaposlenošću i obrnuto • Dugoročna krivulja (LRPC long run Phillips curve) • Kratkoročna krivulja (SRPC short run Phillips curve)
Veza izmedju nezaposlenosti i inflacije • Ne postoji dogoročna veza inflacije i nezaposlenosti (LRPC je vertikalna) • Postoji kratkoročni trade-off između inflacije i nezaposlenosti kada je agregatna ponuda nepromijenjena a ekonomski šokovi dolaze od agregatne potražnje (SRPC)