II A kcionarska ekonomija

1. II Akcionarska ekonomija Doc dr Milena Žižić

2. Akcije • Finansijskotržištepredstavljaorganizovanprostorgdje se naodređenom mjestu, u određenomvremenui pod jasnodefinisanimpravilimasusreću ponudaitražnja, kaoosnovnielementisvakogtržišta. • Finansijskisistemjednezemljepredstavljaskuptržišta, institucija, zakona, propisaitehnikapomoću kojih se trgujefinasijskiminstrumentima, određuje cijenafinansijskiminstrumentimaipružajudrugefinasijskeusluge. • Finansijskatržištaobveznicaiakcijasubitnakodusmjeravanjafinansijskihsredstava od onihkoji ne znajuda ihproduktivnouposle ka onimakoji to znaju, štodovodi do višeekonomskeefikasnosti. Aktivnostinaovimtržištimaimajudirektanučinaknabogatstvopojedinca, preduzeća iponašanjapotrošača, kaoinaukupanrezultatcijeleprivrede.

3. Akcijepredstavljajudugoročne hartijeodvrijednostikojima se potvrđujeda je njihovimalacunio odgovarajućiulog u osnovnuglavnicua.d., kaoi da imaodređenaprava u tom društvu. • Akcijetreba da imaocuosigurajutrajanprihod u vidudividende. • One predstavljajumasovnehartijeodvrijednosti. • Akcijesuhartijeodvrijednostisapromjenljivimprihodom, jer se dividendaisplaćujeu zavisnosti od visinečistedobitia.d.Svakaakcija se sastojiizdvadijela, a to suplaštakcijeikuponskitabak. • Prvidio sadržiosnovnepodatke o samojakciji: oznaku da je ta hartijaodvrijednostiakcijaikoja je vrstaakcije, nazivisjedišteakcionarskogdruštva - emitenta, nazivisjedištekupcailipak, oznakunakogaakcijaglasi, iznosnakojiglasiakcija (nominalnuvrijednostakcije), brojakcijaiukupanobimemisije, pravaizakcije, mjestoi datum izdavanja, oznakuserijeikontrolnibrojakcije, redoslijedemisije, faksimilpotpisaovlašćenoglicaipečat emitenta. • Kuponskitabaksadržiosnovnepodatke o isplatidividende: rednibrojkuponazanaplatudividende, brojakcijepokojoj se dividendaisplaćuje, nazivakcionarskogdruštva – emitenta, godinu u kojoj se dividendaisplaćuje, faksimilovlašćenoglicaipečat emitenta.

4. Karakteristikeakcijasu: • Akcijeizdajuakcionarskadruštva, i to teknakonupisaakcionarskogdruštva u sudskiregistar. Akcijemoguizdatiipreduzeća, banke, organizacijezaosiguranjeidrugefinansijkeorganizacije. Svakaakcijareprezentujejedandio kapitaladruštva, odnosnoulogkoji je imalacunio u osnovnuglavnicu. • Akcije ne dajuvlasnikudaposjedujepravonaduplaćenimsredstvima, većta sredstvapostaju u časuuplatevlasništvodruštva. • Dakle, imalacstiče određenaprava, ali on možeraspolagatislobodnosamosaakcijama. • Akcijedajuakcionaruodređenaprava. Bezobziranavrstuakcije, akcionaruvijekimapravonadividenduinadio likvidacioneilistečajnemase, kojapreostanekadasupodmirenipovjeriocidruštva. • Ta pravasuobligaciono-pravnogkaraktera, a akoakcionarimapravonaupravljanjedruštvomondasu upitanjuakcijesapravomučešća. • Akcijesunedjeljive. Akcionar ne možepravakojaproizilazeizakcijedapodjelinadvailivišelica. U slučajuakopostojiviše od jednogvlasnikaakcije, vlasnicičineu a.d. jednogakcionara. U knjiguakcija se upisujeimezajedničkogpunomoćnika.

5. Nominalnavrijednostakcije je njenaprvaprocjenjenaiplaniranavrijednostsakojom se akcijaprvi put emitujenatržište. • Prometnavrijednostakcijemožebitirazličitaod njenenominalnevrijednosti; možebitijednaka, iznadiliispodnominalnevrijednostiakcije. • Nominalnavrijednostse možemijenjatikodnarednihemisijaakcija, štozavisi od prometnevrijednostiakcija. • O promjeninominalnevrijednostiodlučujupreduzeće, reprodukcionabankainovčanaberzaakcija. Nominalnavrijednostakcija se utvrđujenaosnovukapitalapreduzeća ipoređenjemjedinične vrijednostiakcijeisteilislične djelatonostinadomaćemilistranomtržištu. • Polaznibrojakcija se utvrđuje podjelomplaniranogosnivačkogkapitalasautvrđenomnominalnomvrijednosti. Prodajaprveemisijeakcijamožebitinajviše do 50% vrijednostiosnivačkogkapitala.

6. Bruto profit preduzeća predstavlja razliku između ukupnog prihoda i troškova, a neto profit se dobija kada se od bruto profita odbiju obaveze prema državi. • Krajnji poslovni cilj preduzeća je stvaranje što većeg neto profita po jednom zaposlenom, po jedinici proizvoda, po jedinici snage proizvodne opreme ili po jedinici izgrađenog građevinskog prostora preduzeća . • Dividenda je udio jedne akcije u neto profitu preduzeća. • Ona je određena putem novčane berze akcija, na osnovu bilansa preduzeća, izveštaja reprodukcione banke i ocjene boniteta preduzeća. One se isplaćuju jedanput godišnje, na osnovu stanja bilansa akcija.

7. Redovne ili obične akcije su pismene isprave o trajno uloženim sedstvima u osnovni kapital akcionarskih društva i označavaju vlasništvo nad dijelom .A.D. Akcionari imaju određena prava: • Pravo na upravljanje pošto snose rizik poslovanja, i najviše su zainteresovani za ostvarivanje neto dobitka jer odatle naplaćuju dividendu za razliku od vlasnika prioritetnih akcija i obveznika koji dobijaju fiksni prinos u obliku povlašćene dividende, tj. kamate. Vodeću ulogu imaju oni koji posjeduju veliki kontrolni paket akcija, u praksi se često akcionari udržuju štiteći svoje interese. • Pravo na dividendu- tj. dio ostvarene dobiti. Isplata dividende nije zagarantovana ako preduzeće posluje sa gubitkom ili zbog svog razvoja odluci da zadrži cjelokupni dobitak. Prednost pri isplati imaju vlasnici prioritetnih akcija. • Na isplatu dijela likvidacione mase- u slučaju likvidacije preduzeća, a posle povjerioca vlasnika obveznica i povlašćenih akcija, u koliko preostane sredstava srazmjerno nominalnoj vrijednosti akcija koje posjeduju.

8. Osnovniciljemisijeredovnihakcija je prikupljanjetrajnogkapitalazafinansiranjeosnivanjeirazvojapreduzeća. Najkvalitetnijiizvorpošto je trajnoraspoloživinikome se ne vraća. Prodajomredovnihakcijapreduzeće povećavaosnovnikapital u pasivi, čime se povećavastepensamofinansiranjaismanjujestepenzaduženosti, pod uslovomda se ne poveća pozajmljenikapital. • Većiosnovnikapitalznačiiveće garancijekreditorima, da će impozajmljenasredstvabitivraćenamakarizstečajnemase. • Prodajaredovnihakcijazagotovinupovećavau aktiviprotivvrijednostakcijakaoiosnovniakcijskikapital u pasivičime se povećavalikvidnaimovinaisolventnostpreduzeća, štotrajesvedok se prikupljenanovčanasredstva ne ulože u namjenezbogkojih je izvršenaemisijaakcija. Važno je da se akcijeemitujusamoondakadapostojimogućnostzaprofitabilnaulaganjajer u suprotnomdovodi do padaprihodaakcijakaoitržišne vrijednostiakcija. • Motivacijazapotencijalneakcionare: dividenda, likvidnostovih HOV posebnoako se kotirajunaberzi pa se mogulakoprodati, organičenaodgovornostzadugove AD samo do iznosakapitalakojisuuložili.

9. FINANSIRANJE EMISIJOM PRIORITETNIH AKCIJA • Prioritetneakcijedonoseprinos u visinifiksnedividendekoja je unaprijedugovorenazarazliku od redovnihkojazavisi od visineostvarenognetodobitka. • Vlasniciprioritetnihimajuprednostpriisplatidividendi. Mogubitikumulativneprioritetneakcije u slučajuda preduzeće nekegodine ne isplatidividendeiznekograzloga, kumulacijukaoobavezupreduzeća prematimakcionarimaiobezbjeđujepravoisplatedividendipreostalognetodobitka. • Mogubitiparticipativnekadasvojimvlasnicimadajupravo da pored fiksnenaplateidio promjenljivedividende, tj. učestvujuu raspodjelipreostalognetodobitka. Dajuprvenstvopriisplatiostatkalikvidacionemase, ali ne i u odnosunapotraživanjavlasnikaobveznica. • Sličnosti- Prioritetneakcijeiobveznicevlasnicimadajupravonaplate,određen prinos u vidudividende, odnosnokamate u ugovorenimrokovima a tajprihod je ograničen do fiksnogprihodainemajupravonaupravljanjepreduzećem,a mogugadobitiakopostojimogucnostzamjeneovih HOV zaredovneakcije. • Emisijaakcijapreduzeću donosinovčanoprimanjealiiodređenetroškove a tetroškovečine: početniTroškovi- kojipredhodeisplatidividendikaostosuTroškoviizradeelaborata, štampanjaakcija, prognoze, propaganda, provizijeposrednikai sl. • Štose tiče dividende u obračunskomsmisluonanijetrošakjer se ne pojavljujekaorashodpriobračunufin. rezultatakaoštosukamateona se isplaćujeiznetodobitkastozapreduzeće predstavljaizdatak.

10. PODTIPOVI AKCIJA • a) Debenturneakcije= slične sudugoročnimneobezbijeđenimobveznicama. • Nose veću sigurnost, fiksnukamatuiveća prava u slučajuslabijegposlovanja • b) Kumulativnepreferencijalneakcije= neisplaćenadividendakumulira se tokomvremenaimora se isplatitiprije negošto se isplatidividendavlasnicimaobičnihakcija - nekumulativne = neisplaćenadividenda se ne kumulira. • c) Zamjenljivepreferencijalneakcije(konvertibilneprioritetneakcije) = pravokonverzije u obične akcijeilinekedrugehartije od vrijednosti(obveznice), kaoiizmedurazličitihklasaakcija. Skoro 40% novoemitovanihpreferencijalnihakcijasadržiodredbe o pravuzamjenezadrugeHoV. Obično sadrževarantetj. dugoročne opcijekojedajupravoinvestitoru da kupiodređen brojobičnihakcijapoutvrdenojcijeniu bilokommomentuprije istekautvrđenogroka(cijenavarantarastekadacijenaakcijaraste). • d) Participativneakcije= učestvovanjeu dobitisavlasnicimaobičnihakcija: prvodobijajudividendupofiksnojstopi, potom firma isplaćujedividenduvlasnicimaobičnihakcija do visinepreferencijalnedividende, a preostalivišakprofita se dijeliizmeđu vlasnikapreferencijalnihivlasnikaobičnihakcija. • I obične ipreferencijalneakcijemoguimativišeklasa (npr. A i B).

11. AKCIONARSKI KAPITAL • Osnovnielementiakcionarskogkapitalasu: • 1. Nominalnavrijednostemitovanihakcija; • 2. Kapitalnivišak; • 3. Akumulisaniprofit. • Svakaakcijaimanekunominalnuvrijednost– vrijednostpokojoj se registruje u knjigovodstvufirme,alikodakcijanominalnavrijednostnijeuvijekjednakaknjigovodstvenoj (kaošto to jesteslučajkodobveznica!). • Ukupnanominalnavrijednostemitovanihakcija se dobijamnoženjembrojaemitovanihakcijainominalnevrijednostijedneakcije. • Npr. 1€ x 100 000 akcija = 100 000 € • U razvijenimzemljamapostojeislučajevida preduzeće emitujeakcijebeznominalnevrijednosti(da bi spriječilevlasnike da se isuviševežuzatuvrijednost) - teakcije se u knjigovodstvuevidentirajupoprodajnojcijenikoja se uzimazanjihovunominalnuvrijednost. • Kvotneakcijeglasenaodređeniudio u kapitaludruštva.

12. U razvijenimzemljamapreduzeća rijetkoprodajusvojeakcijeponominalnojvrijednosti– to radesamo u početnimfazamarazvoja, a kasnije se trude da ihprodajupovišojcijenii da ostvarekapitalnivišak. • Npr. preduzeće izprethodnogprimjera emitujejoš 50 000 akcijaaliuspije da ihprodapo 10€ svaku. • Kapitalnivišak: • 1. Nominalnavrijednostakcija1€ x 150 000 = 150 000 € • 2. Kapitalnivišak ( 10€ - 1€ = 9 €) 9€ x 50 000 = 450 000 € • Ukupnavrijednostakcionarskogkapitala = 600 000 € • Cijenajedneakcije 600 000€/150 000 = 4 €

13. Akumulisani profit • Imajugapreduzeća kojauspješnoposlujui to je najjeftinijinačin finansiranja. To je dio čistogprofitakoji firma ne isplaćujevlasnicimaakcijakrozdividendu. • Akopretpostavimo da se tokomgodinaakumuliraojedanmilioneurabilansstanjaizgledaovako: • 1. Nominalnavrijednostakcija1€ x 150 000 = 150 000 € • 2. Kapitalnivišak (10€ - 1€ = 9 €) - 9€ x 50 000 = 450 000 € • 3. Akumulisani profit - 1 000 000 € • Ukupnavrijednostakcionarskogkapitala = 1 600 000€ • Cijenajedneakcije 1 600 000€/150 000 = 10,66€ • To značida vlasnicigubedividendu,ali to obično donosiakcionarimakoristpoosnovukapitalnogviška (postojivremenski gap!) • Dakle, zbirnominalnevrijednostiakcija, kapitalnogviškaiakumulisanogprofitadajuknjigovodstvenuvrijednostakcionarskogkapitala. Knjigovodstvenavrijednostjedneakcijedobija se kadaovajiznospodjelimosabrojememitovanihakcija (u primjeru10,66€).

14. REALNA VRIJEDNOST AKCIJE • Realnavrijednostakcija, koja se jošnazivaiunutrašnjomvrijednošću akcija, je od izuzetnogznačajazainvestitoreprilikomdonošenjaodluka o tome da li i u kojeakcije da investiraju. • Naime, ukoliko je tržišnavrijednostakcijeniža od njeneprave (realne) vrijednostion će se odlučitida kupiteakcije. • Realnavrijednostizračunavase DISKONTOVANJEM. • Gdje je: • P – tržišnavrijednostakcije • Div – očekivanadividenda • r - diskontnastopa • Jednostavnije: cijenaakcije = dividenda/stopakapitalizacije • Stopakapitalizacije je diskontnastopa

15. CIJENA AKCIJE • Nivocijenaakcijanafinansijskomtržištugovori o kvalitetuposlovanja, efektivnostiiefikasnomupravljanjufirmom. • Tri osnovnekategorijecijena: • 1. Nominalnavrijednostakcija– cijenapokojoj se akcijevode u knjigovodstvufirme. Trebazapamtiti da je nominalnavrijednostosnovzaizračunavanjedividende, kaoiosnovzaobračun u slučajulikvidacije/stečajapreduzeća. Nominalnavrijednostje upisananaplaštu (blanketuakcije). • 2. Knjigovodstvenacijena= ukupnaknjigovodstvenavrijednost/brojemitovanihakcija. Knjigovodstvenavrijednostakcijepredstavljačistuimovinudruštva (trajneizvoresredstava) lociranunapojedinačnu akciju. • 3. Tržišnacijena= formira se nasekundarnimtržištimaakcija, podložna je čestimfluktuacijamaimijenjase, u pogledunekihkompanijai u tokunekolikominuta (zapamtite da je najbrže FOREX tj. deviznotržištegdje suponekadbitneisekunde). Trgovanjenaberzanskom a naročitoOTC tržištu (vanberzansko) ponekadličinaigrenasreću, a ponekadnapravuumjetnost... • Osnovnopitanje je kakopredvidjeti cijenuakcija?!Tržišnavrijednostakcije je rezultatodnosaponudeitražnjenatržištukapitala, odnosno to je cijenapokojoj se akcijeprodajunasekundarnomtržištu.

16. S obzirom da djelovanjeponudeitražnjeiformiranjetržišnecijeneakcije u krajnjojlinijisvoditržišnuvrijednostnanjenuunutrašnjuvrijednost, valorizacijuakcijeposmatramoprvenstvenokaoprocesodređivanjanjeneunutrašnjevrijednosti. Tri osnovnamodelazautvrđivanjetržišnevrijednostiakcijasu: Modeldiskontovanjadividende, ModelupoređivanjakoeficijenataP/E, Modeldiskontovanjagotovinskogtoka. U modelunultograstatržišnuvrijednostakcijeizračunalibismokao: P = D/r gdje je: P - tržišnavrijednostakcije D - očekivanadividenda r - diskontnastopa.

17. Akose polazi od pretpostavke da očekivanadividendakonstantnoraste u vremenskomperiodu, onda je izračunavanjevrijednostiakcijesloženijeiostvaruje se primjenommodelakonstantnog, odnosnonormalnograstakoji se u literaturinazivaGordonov model. • Akobi se očekivaloda dividendapreduzeća prvih 10 godinanatprosječno rastepostopi od 14% godišnje, a nakon toga se ta stopasmanjujenanormalnukojaiznosi 6% godišnje, tržišnavrijednostakcije bi se utvrdilakao: Jednačinazautvrđivanje cijenaakcije u uslovimanejednakograstaimasledećioblik: Gdje je: gs– stopanadpsrosječnograstadividende, g – stopanormalnograstadividende • Komparativni model izračunavanjavrijednostiakcijezasniva se nakorišcenjukoeficijentaP/E(Price / Earnin) • KoeficijentP/E se utvrđujekaoodnosizmeđu tržišnevrijednostiakcijeinetodobitkapoakciji. • P/E = tržišnavrijednostakcije / netodobitakpoakciji

18. Govorimoo razvojnimmogućnostimafirme – kaomjera zapoređenjesadrugimfirmamakojemogubitislične ilikojeposluju u istojgrani • Dakle, viši P/E govoriinvestitorima o većimrazvojnimmogućnostimafirme. Otkrivainvestitorimakolikonovčanihjedinica (npr. dinara) moraju da ulože da bi ostvarilijednunovčanujedinicuzarade • Medutim, P/E se razlikujuizmeđu grana (npr. granesavisokomtehnologijomimajuviši P/E). Visok P/E ne značiuvijekda je riječo uspješnojfirmiizatomoraju da se koristeidrugianalitičkimetodi, naročitofinansijskaanaliza. P/E možebitivisokzbogvisokecijeneakcija (precjenjene), kaoizbograzlicitihračunovodstvenihmetoda. P/E je u svijetunajvećizajapanskefirme (50-70) • Popularnainvesticionastrategija je isledeća: investitorće se oprijedelitizaakcijukojaimanižikoeficijentP/Eakoposmatraakcijeisterizične klaseiistogprinosa, akcijasanižimP/E je potcijenjena. • Model gotovinskogtoka se najčešće koristizavrednovanjeukupnogvlasničkogkapitalapreduzeća koja se finansirajuisključivoemitovanjemobičnihakcija, drugimriječimazapreduzeća koja ne koristeefekatfinansijskogleveridža. • gdje je: • V – sadašnjavrijednostvlasničkogkapitala , • P –poslovnidobitak, • r - diskontnastopa, • p - stopaporezanadobitakpreduzeća.

19. Obveznice • Obveznica je hartija od vrijednosti kojom se njen izdavalac (emitent) obavezuje da ce licu koje je naznačeno na njoj ili donosiocu iste (u zavisnosti da li se radi o obveznici na ime ili donosioca) isplatiti iznos koji je naveden na njoj (nominalnu vrijednost obveznice) i platiti kamatu za određeni vremenski period . • Obveznica je instrument duga kojim se izdavalac obavezuje da u roku dospijeća plati investitoru pozajmljeni iznos sa pripadajaućom kamatom. • Obveznica je svjedočanstvo o dugu, koriste se za finasiranje različitih ekonomskih poduhvata. Izdavalac obveznica može biti država, jedinice lokalne samouprave i korporacije.

20. Kao funkcijapreduzeća obuhvataaktivnostipreduzeća koje se odnosenasticanje, finansiranjeiupravljanjeimovinom, prekoupravljanjanovčanimtokovimapreduzeća. • Polazećiodnačinaisplateglavniceikamateobveznice se mogupodjeliti: • Jednokratnoisplative(obveznicebezkupona ) obavezujuemitenta da isplati (vrati) pozajmljeniiznosnovcainvestitorunadandospijeća, ova isplatajednaka je nominalnojvrijednostiobvezniceuvećanojzaodgovarajućiiznoskamate. Oveobveznice se rijetkoemituju. • Višekratnoisplative (sakuponom)obavezujuemitenta da investorimaperiodično isplaćujekamate ( najmanjedvaputagodišnje ) do danadospijeća, a nominalnuvrijednostobveznicanadandospijeća. Tokomtrajanjazajma ne mijenjase ugovorenakamataniglavnica. • Prednosti: emisijaobveznicaomogućujepreduzeću da koristiiobrće ukupnuglavnicupozajmljenogkapitalatokomtrajanjazajma.

21. Troškovikamateemitentusmanjujudobitaliinovčaneizdatkezaplaćanjeporezanadobitštonijeslučajsadividendamakoje se isplaćujuiznetodobitkatj. posleoporezivanja. • Moguse lakšeprikupitivelikiiznosipotrebnogkapitala od velikogbrojamalihkreditora, negosamo od jednognaprimjerbanke. • Zainvestitore je bolje štoim se glavnicavraća jednokratno a ne u djelovimapa ne brinu o reinvestiranju, ištoobvezniceimajuodređeninivolikvidnosti, mogu se lakoibrzoprodatinarazvijenom fin. tržištu. • Nedostaci: isplatakamata je obaveznainezavisiod gubitkailidobitka. • Konačnaisplataglavnicepadaodjednomnadandospijeća štomožedovesti do problemasolventnostiili izdvajenjem u poseban fond ili novo zaduživanje. • U stanjuinsolventnostiemitentuzainvestitoranastajuodređeniproblemiokonaplatedospjelihkamataiglavnice. • Troškovifin. emisijeobveznicazavise od ugovorenekamatnestopetroškovaemisijeiporeskeuštede.

22. Osnovna podjelaprema tipu emitenata: • državne obeznice, • obveznice lokalnih organa vlasti, • korporativne obveznice, • hipotekarne obveznice: • primarne hipotekarne, • sekundarne hipotekarne • Primarne hipotekarne obveznice = dugoročne obveznice koje su obezbijeđene realnom imovinom, a koriste se radi izgradnje komercijalnih objekata i finansiranja kompanija. • Glavne vrste su: opšte hipotekarne obveznice, specifične, sertifikati o zalogu opreme. Otplaćuju se prihodom od realizacije projekta ili iz poslovnih aktivnosti. • Sekundarne hipotekarne obveznice • a) privatni plasman = direktna kupoprodaja hipotekarnih kredita • b) javna emisija kroz sekjuritizaciju = refinansiranje kroz emisiju hipotekarnih hartija od vrijednosti na osnovu primarnih instrumenata (hipotekarne založnice - pfandbriefe u Njemačkoj, mortgage backed securities USA, UK), hipotekarne uputnice (pass through securities, participation certificate) itd...

23. Prema obezbjeđenju obaveza: • Osigurane • Neosigurane. • Prema načinu obračuna kamata: • obveznice sa promjenljivom kamatnom stopom (da bi se korigovao prihod zbog veće inflacije) • prihodne obveznice – kamata se plaća u zavisnosti od prihoda firme i to obično kada se pređe određeni minimalni iznos. • Obveznice sa dvije valute (najčešće kamata u jednoj, a glavnica u drugoj valuti) • Konvertibilne obveznice: imaocima daju pravo zamjene za neke druge HoV (obično za preferencijalne ili obične akcije firme) • Obveznice sa pravom prodaje njihovom emitentu (put opcija) ili sa pravom otkupa od strane emitenta (call opcija). Npr. obveznice se otkupljuju kada je tržišna cijena veća od otkupne cijene. • High yield debt – rizične ali s visokim prinosom.

24. Primarna emisija obveznica • Prvoemitovanje = prvaprodaja • Kada je najboljitrenutakzaprimarnuemisijuobveznica? • Ondakadasu cijenepostojećihobveznicanavisokomnivouikada je kamatnastoparelativnoniska. Poželjno je, takođe, da u istomtrenutku cijeneakcija ne budunavisokom nivou – akosu cijeneakcijanavisokomnivoupreduzeće će se radijeopredjelitizaemitovanjeakcija. • Postoje OBJEKTIVNE GRANICE do kojihfirmemogudakoristefinansiranjesredstvimaduga (leverage). • Primarnaemisijaobveznicase odvijanaosnovuugovorakojiveomaličinaugovorokreditu. • U razvijenimzemljamakreditore, kupceobveznica, najčešće predstavljajednailiviševećihfinansijskihinstitucijailibanaka (povjerenik). Tajugovorima obično nekolikostotinastranaidetaljnouređujeusloveemisijeikorišćenjaduga.

25. Ukratko, ugovorsadržisledeće odredbe: • 1.Opšte odredbe– definisanjenominalnevrijednostiobveznica, brojobveznica, visinakamantestope, način plaćanjakamate, dospijeće. • 2. Opisimovinekojaslužikaoobezbjeđenje. • 3. Zaštitneodredbe, kojima se ograničavajuili nameću nekeaktivnostiemitenta u ciljuzaštiteinteresapovjerilaca: • a) negativnezaštitneodredbe: oganičavaju se aktivnostikojeemitentmožepreduzimatikaonpr. ograničavanjeilizabranaisplatedividentivlasnicimaakcija, zabranaustanovljavanjazaloge, emisijenovihHoV, zabranaprodajeosnovnihsredstava, zabranamerdžeraiakvizicija.b) pozitivnezaštitneodredbe– specifične aktivnostikojeemitentmoradapreduzmekaonpr. održavanjeminimumaobrtnogkapitala, periodično slanje fin. izveštajaitd. • 4. Otplataduga– amortizacijakredita, ustanovljavanjefondazaotplatuduga, eventualnoodredbe o reotkupu...

26. Način emitovanja obveznica • VISOKO STANDARDIZOVAN POSTUPAK • a) fazadonošenjaodlukeodposlovonihorgana (iliisaglasnostsamihakcionara)b) fazapripreme– registracioniizvještaj – registracijakodnadzornogorganazaHoVc) fazarealizacije(ako je izvještajodobren) u određenomroku • JAVNA EMISIJA • Prodajaobveznicavelikombrojuindividualnihinvestitora. Posebnoznačajnasaradnjasainvesticionimbankamakoje imajuvišeuloga: konsultanti, garant, potpisniki sl. • U razvijenimzemljamakodemisijevelikihiznosaduga umjestojednoginvesticionogbankara obično sepojavljujesindikatpotpisnika.

27. PRIVATNI PLASMAN • U razvijenimzemljamaoko 50% instrumenataduga se emitujenaovajnačin. • Prodaju se manjem, ograničenombrojuinvestitora, najčešće tzv. profesionalnihinvestitora (među njimanajznačajnijisuinstitucionalniinvestitori). • Obično se ne zahtijevaregistracijaemisijekodnadležnogorgana, ili je pojednostavljena. To utiče nasmanjenjetroškova.

28. Trošak emisije • Postojijakovelikibrojtroškovaemisijepočevodregistracije, pravnihsavjeta, provizijainvesticionihbankara (posebneprovizijepotpisnicima, dilerima, agentima), troškovištampanjaHoVilidematerijalizovanogizdanja, troškovidistribucije, marketingai sl. • Efekatekonomijeobima – troškoviemisijesuproporcionalnovećipriemisijiHoVmanjevrijednosti, tj. smanjuju se sapovećanjememisije. • Međutim, u razvijenimzemljamatroškoviprimarneemisijeinstrumenatadugamanjisuodtroškovaprimarneemisijeakcija (najvećisutroškoviemisije običnihakcija, neštomanjepreferencijalnihakcija). • Tako je 90ih trošakemisije u USA zaobimemisijeod 500 000 do 1 000 000 $ iznosiooko 12% odukupneemisijeobveznica, 14.5% odukupneemisijepreferencijalnihakcijaicak 23.7% odukupneemisijeobicnihakcija (tj. skoro ¼ emisijesusamotroškoviemisijeakcija).

29. Određivanje cijena obveznica • Nominalnavrijednostobveznicajesteonavrijednostkoja je naznačenanasamojobvezniciikojaće se isplatiti u njenomrokudospijeća. • Nominalnavrijednostobveznica X ,brojemitovanihobveznica = iznosdugakojiemitentkoristi • Knjigovodstvenavrijednostobveznicejednaka je njenojnominalnojvrijednostiiponjoj se obveznicaevidentira u knjigovodstvupreduzeća emitenta! • Tržišnavrijednostobveznicezavisiodkamatnestopekojutaobveznicadonosikupcu, ostalihinvesticionihmogućnostikaoikupčevoguvjerenjadaće emitentbiti u mogućnostidaisplaćujeobavezekojepreuzimaemitovanjemobveznica (daisplaćujekamatekaoiglavnicu).

30. Teoretski tržišna vrijednost obveznica se dobija kao zbir sadašnje vrijednosti kamata koje će se isplaćivati kupcu do roka dospijeća obveznice i sadašnje vrijednosti glavnice koja će se isplatiti po isteku perioda na koji je obveznica emitovana. • Iskazano u vidu formule: • Gdje je: P – tržišna vrijednost obveznica,I – kamata koja se isplaćuje godišnje – vrijednost kamatnog kupona,N – nominlna vrijednost obveznica.r– preovladujuća tržišna kamatna stopa –tržišna stopa kapitalizacije,n – broj godina do dospijeća obveznice.

31. Tržišnavrijednostobveznicase dobijakaozbirsadašnjevrijednostikamatakojeće se isplaćivatikupcu do isteka roka. • Formula je drugačijaukoliko se kamataplaća višeputa u tokugodine.Tržišnavrijednostje procenatnominalnevrijednostiobveznice. • Npr. ako je nominalnavrijednostobveznice 1 000 eura, a u finansijskimizveštajimasaberzepišeda je cijenaobveznice 98 – stvarnavrijednost je 98% nominalnevrijednosti, tj. 980 eura. Tržišna cijena se formiranasekundarnomtržištuobveznica.Tržišna cijena se određujepremasadašnjojvrijednostibudućihprinosaobveznica – diskontovanjebudućihprinosa (zadiskontnustopu se najčešće uzimakamatnastopa). • Diskontovanje se vrši u zavisnostiodtipaobveznice (sadiskontom, sakuponom). Do raskorakaizmeđu nominalneitržišnevrijednostidolaziupravozbogponudeitražnjenasekundarnomtržištu. Važan je iodnosizmeđu kamatnestopeivrijednostiobveznica: zapamtite, cijenaobveznicaivisinakamatnestopeobrnutosusrazmjerne!

32. Prinospodospijeću – Ytm (yield to maturity) • U analizivrijednostiobveznicakoristimonekolikokamatnihstopa: stopakuponailinominalnakamatnastopa (– Coupon rate). • Pored toga Yield = stopatekućegprinosakaoodnosnominalnekamatnestopeitekuće kupovne cijene. • Prinospodospijeću je tržišnakamatnastopa, prihodkojiće vlasniciobveznicaostvaritiodmomentakupovineobveznicepotržišnoj cijeni pa do momentanjenogdospijeca. • Drugim rječima, diskontnastopakojom se izjednačavajusadašnjevrijednosti očekivanihbudućihprihodaodobveznicasatekućomtržišnom cijenom. • YtmpokazujeKOLIKO INVESTITOR MOŽE DA ZARADI DRŽANJEM OBVEZNICE, odmomentakupovinepotržišnoj cijeni, do momentadospijeća. Ako je nominalnavrijednostobvezniceveća odtržišnevrijednosti – obveznice se prodajuuzdiskont. • Obrnuto, ako je tržišna cijenaveća odnominalnevrijednosti – obveznice se prodajuuzpremiju. Savremenafinansijskateorijapoznajemnogoteorema o kretanjima cijenaobveznica....

34. Ostale hartije od vrijednosti • - komercijalni zapisi emituju ostala pravna lica koja po zakonu ne mogu da emituju blagajnički zapis. • Kao HoV mogu biti na ime,donosioca i po naredbi. • Odlukom o emisiji komercijalnog zapisa utvrđuju se: • Ukupan iznos i nominalna vrijednost na koju se emituje zapis, • Zamjena za koju se emituje zapis, • Način emitovanja zapisa, • Visina i način obračunavanja kamate, • Rokovi dospijeća za naplatu.

35. Komercijalni zapis sadrži sledeće elemente: • Oznaku da se radi o komercijalnom zapisu, • Firmu,odnosno naziv i sjedište emitenta, • Firmu,odnosno naziv i sjedište kupca, • Nominalnu vrijednost na koju blagajnički zapis glasi, • Visinu kamatne stope, • Rok plaćanja nominalne vrijednosti, • Mjesto i datum emitovanja, • Oznaku serije sa kontrolnim brojem. • Posebna prava iz zapisa, • Faksimil potpisa ovlašćenog lica emitenta i pečat emitenta.

36. Blagajnički zapisi su slični kratkoročnom prikupljanju sredstava pomoću štednih knjižica. • Moraju sadržavati sledeće osnovne elemente : • Oznaku da je blagajnički zapis • Firmu,odnosno naziv i sjedište izdavaoca, • Firmu,odnosno sjedište i naziv upisnika blagajničkog zapisa • Novčani iznos na koji blagajnički zapis glasi • Visinu kamatne stope • Rok otplaćivanja kamate i glavnice • Mjesto i datum izdavanja • Serijski broj sa kontrolnim brojem blagajničkog zapisa • Prava imaoca blagajničkog zapisa • Faksimil potpisa ovlašćenog lica bez izdavaoca blagajničkog zapisa

37. Certifikat je pismeni instrument kojim se njegov izdavalac obavezuje da će vlasniku certifikata isplatiti iznos deponovanih sredstava sa pripadajućom kamatom u roku predviđenom ugovorom o deponovanju sredstava sa rokom dužim od godinu dana ,na osnovu koga je certifikat emitovan. • Budući da spada u grupu strogo formalnih HoV ,certifikat o depozitu mora sadržati sledeće u zakonu propisane elemente: • Oznaku da je certifikat, • Naziv i sjedište emitenta, • Firmu odnosno naziv i sjedišta deponenta, • Nominalnu vrijednost certifikata, • Rok na koji su sredstva deponovana, • Visinu i način obračunavanja i plaćanja kamatate,

38. 7. Datum i mjesto izdavanja, • 8.Oznaku serije sa kontrolnim brojem, • 9.Posebna prava iz certifikata, • 10. Faksimil potpisa ovlašćenog lica emitenta i pečat emitenta. Mjenica je HoV po naredbi na osnovu zakona na koju se primjenjuju opšta pravila o svim HoV po naredbi. • Takođe,mjenica je HoV sastavljena u zakonom propisanom obliku,koja sadrži obavezu bezuslovnog plaćanja novčanog iznosa upisanog u njoj , povjeriocu ili drugom licu po njegovoj naredbi upisanoj na poleđini bez obzira na prirodu pravnog posla na kome se zasniva.

39. Pored opštih principa i načela u mjeničnom pravu ,postoje posebna načela i principi koji se primjenjuju na mjenicu, ali isto tako i na druge HoV. Mjenična načela su: • Načelo pismenosti ili formalnosti, • Načelo inkorporacije, • Načelo strogosti, • Načelo samostalnih obaveza, • Načelo solidarnosti, • Načelo neposrednosti. Formalno pravna strana mjeničnog načela strogosti zasniva se na obavezi preduzimanja određenih radnji vezanih za mjenicu.

40. Navedene radnje mogu se svrstati u dvije grupe: • U grupu radnji vezanih za sticanje prava i obaveza, • U grupu radnji koje obezbjeđuju ostvarenje mjeničnih prava. U prvu grupu ubrajaju se: • Izdavanje mjenice, • Akceptiranje mjenice, • Indosiranje mjenice, • Umnožavanje mjenice, • Intervencija i isplata mjenice.

41. U drugu grupu mogu se svrstati sledeće radnje: • Podizanje protesta, • Regres,amortizacija, • Tužba, • Prigovori, • Osiguranje mjenične sume. U prometu se mogu pojaviti zakonom predviđene dvije vrste mjenica: • Trasirana(vučena),-bezuslovni nalog drugom licu trasatu da isplati nalog trećem licu -remitentu • Sopstvena(solo)- pismo kojim se njen izdavalac obavezuje da će u vrijeme dospjelosti platiti remitentu određenu sumu novca.

42. Sekundarno tržište kapitala • Predstavlja ekonomski prostor na kome se trguje dugoročnim fin.instrumentima. • Za razliku od primarnog tržišta koje podrazumjeva samo investiranje,sekundarno predstavlja i investiranje i dezinvestiranje:predhodni vlasnici prodaju fin.instrumente. • Poslije izdavanja finansijskih instrumenata, kao što su dionice npr.na primarnim tržištima ,njima se dalje trguje tj.ponovo kupuju i ponovo prodaju – na sekundarnom tržištu. • Prodavci fin.instrumenata sekundarnim tržištima su ekonomski subjekti kojima nedostaju sredstva.

43. Primarna tržišta (na kojima se nude na prodaju nova izdanja finansijskih instrumenata) Korisnici sredstava (korporacije koje izdaju instrumente glavnice/duga) Upisivanje s investicijskom bankom Početni dobavljači (investitori) Sekundarna tržišta (na kojima se trguje finansijskim instrumentima nakon izdavanja) Finansijska tržišta Drugi dobavljači sredstava Brokeri vrijednosnim papirima Protok finansijskih instrumenata Protok sredstava

44. Organizacija tržišta • Sekundarno tržište kapitala,s obzirom na stepen centralizacije ponude i tražnje ,može biti organizovano kao: • Berza (eng.Stock excange) • Šaltersko tržište tzv.treće tržište. Takođe postoje tzv.drugo,treće i četvrto tržište. Drugo tržište – rezervisano za berze na kojima se trguje HoV ekonomski slabijih emitenata. Treće – šaltersko tržište za promet finansijskih instrumenata novih tehnol.savremenijih manjih preduzeća odnosno preduzeća tzv.rizičnog kapitala. Četvrto – neposredna kupovina krupnih investitora.

45. Veza izmedju učesnika na sekundarnom tržištu kapitala – slika Kupac 1 Kupac 2 Kupac 3 1. Broker 2. Klirinška kuća Berza,OTC 3. Broker Prodavac 1 Prodavac 3 Prodavac 2 1.Ispostavljanje naloga brokeru 2.Izvršenje naloga 3.Kliring i saldiranje

46. Tržište kapitala i berze • Berza predstavlja stalno tržište na kojem se ,unaprijed utvrđenim kriterijumima i pravilima , ali i vremenskim sekvencama , kupuje određena roba. • Predmet kupovina i prodaja na berzama mogu biti novac,devize,HoV(akcije,obveznice) i roba. • Sa stanovista predmeta poslovanja sve berze se mogu podijeliti na: • Efektne berze(ili tržište kapitala), • Novčane berze(tržište novca), • Devizne berze, • Robne ili produktne berze.

47. Kriterijumi kao osnov za klasifikaciju na berzi: • Predmet trgovine, • Način nastanka, • Cilj poslovanja, • Priroda položaja, • Broj članova. Berzanski posrednici su brokeri,ako posluju u ime i za račun klijenata ili dileri ako mogu poslovati u svoje ime i za svoj račun. Tako npr.na Njujorškoj berzi(NYSE),komisioni broker izvršava naloge klijenta za utvrđenu proviziju. Da bi se trgovalo određenim fin.instrumentom – taj fin.instrument mora biti primljen na berzu. Prijem se naziva LISTING.

48. Ciklus trgovine na berzama ima tri faze: • Prva faza realizuje se van berze, u odnosima investitora i berzanskog posrednika-člana berze. • Druga faza predstavlja realizaciju naloga ,odnosno kupovinu ili prodaju finansijskog instrumenta na berzi ili OTC tržištu i utvrđivanju cijene (kursa)fin.instrumenta, • Treća faza ponovo prenosi ciklus van berze u obračunsku klirinšku instituciju,gdje se obavlja obračun saldiranje i plaćanje izvršene kupovine ili prodaje,kao i prenos HoV i novčanih sredstava na odgovarajuće račune kod berzanskih posrednika.

49. Efektne berze odnose se na onaj dio finansijskog tržišta na kojem se kupuje i prodaje finansijski kapital(akcije,obveznice,certifikati). • Tržište kapitala obezbjeđuje investitorima – preduzećima,pojedincima,društvima,korporacijama,državi dolazak do slobodnih kapitala. • Efektna berza predstavlja specijalizovano tržište kapitala na kojem se vrši komisiona prodaja HoV dugoročnog karaktera(uglavnom iznad roka od 1 godine). • Novčane berze predstavljaju tokove fin.organizacije koje na tržištu novca obavljaju kupovinu i prodaju za račun svojih članova. • Na deviznim berzama se vrši kupovina i prodaja deviznih sredstava.

50. Na deviznom tržištu sve devizne operacije vrše brokeri ,bez mogućnosti kupovine u svoje ime i za svoj račun. • Ovdje CB može investirati u cilju zaštite deviznog kursa ili velikih fluktuacija kurseva,kada oni osciliraju iznad ili ispod gornje ili donje granice dozvoljene oscilacije koje određuje CB. • Najznačajnije svetske berze su: • New York Stock Exchange, • Tokio stock excange, • London Stock Ecxange, • Frankfurtet Wertpapier – borsc.