UGOVORI

1. UGOVORI

2. KUPOPRODAJA • Kupoprodaja je ugovor kojim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti određeni objekt, a kupac se obvezuje za prepušteni objekt platiti određeni iznos novca kao kupovnu cijenu • Kupoprodaja je konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan, kauzalan i načelno neformalan ugovor • Objekti prodaje mogu biti stvari, prava (npr. autorsko pravo, tražbine, pravo industrijskoga vlasništva) i imovina • Stvari moraju biti u prometu, no moguća je kupoprodaja i buduće stvari • Objekt kupoprodaje treba biti određen ili bar odrediv • Cijena je vrijednost stvari izražena u novcu • Cijena mora biti izražena u novcu, mora biti određena ili odrediva i ne smije biti protuzakonita (ako se ne poštuje propisana cijena) • Kod trgovačke kupoprodaje cijena ne mora biti određena • Ako cijena kod trgovačke kupoprodaje nije određena niti odrediva kupac će platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora • Ako takve cijene nema kupac će platiti razumnu cijenu – tekuća (službeno evidentirana tržišna cijena) cijena u vrijeme sklapanja ugovora

3. OBVEZE UGOVORNIH STRANA • Osnovna prodavateljeva obveza je da trajno prenese pravo vlasništva na stvari, a iz te obveze proizlazi i niz drugih • Obveze prodavatelja su: • 1. u slučaju da se vrijeme sklapanja ugovora ne poklapa s vremenom izvršenja, čuvati stvar do predaje kupcu • 2. prodavatelj je dužan da preda stvar kupcu na način, u vrijeme i na mjestu kako je ugovorom predviđeno • 3. prodavatelj je obvezan da štiti kupca od pravnih i materijalnih nedostataka stvari • 4. prodavatelj je dužan da primi kupovnu cijenu na način, u vrijeme i u mjestu, kako su stranke ugovorile • Osnovna kupčeva obveza je isplata cijene • Osim toga kupac je dužan preuzeti kupljenu stvar

4. POSEBNE VRSTE KUPOPRODAJE • a) Kupoprodaja s pravom prvokupa (preče kupnje) je pravo određenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluči da je proda • Razlikuje se ugovorno i zakonsko pravo prvokupa • ZOO uređuje ugovorno pravo prvokupa dok zakonsko može biti uređeno drugim zakonima • Ugovorno pravo prvokupa nastaje ako se kupac obveže izvijestiti prodavatelja o namjeri da stvar proda trećemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu • Prodavatelj je dužan, ako se želi koristiti pravom prvokupa obavijestiti o tome kupca u roku od mjesec dana, računajući od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trećoj osobi • Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je dužan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trećom osobom, ili je položiti kod suda

5. Ako kupac nije poštovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trećemu i na njega prenio pravo vlasništva ne obavještavajući o tome prodavatelja, prodavatelj može u roku od šest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da se prijenos poništi i njemu proda stvar pod istim uvjetima Najdulji rok na koji se može ugovoriti pravo prvokupa je pet godina b) Nazadkupnja je takva vrsta prodaje kod koje si prodavatelj nekretnine prigodom prodaje ili kasnije pridržava pravo da prodanu stvar za unaprijed određenu cijenu opet otkupi Ovo pravo se upisuje u zemljišnu knjigu i traje do kraja prodavateljeva života ZOO ne uređuje ovu vrstu ugovora Prodavatelj za sebe osigurava mogućnost uspostave predugovornoga stanja Nazadkupnja se u praksi najčešće sklapa kada se nema novca, a imaju druge stvari

6. Pomoću ovoga ugovora dobiva se novac na zajam Često se pomoću nazadkupnje prikriva sklapanje zelenaškoga ugovora Može se kazati da je nazadkupnja ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom c) Nazadprodaja je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan na zahtjev kupca za unaprijed određenu cijenu nekretninu ponovo kupiti ZOO ne poznaje ovaj ugovor I ovdje se može kazati da je ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom d) Realna kupoprodaja je kupoprodaja iz ruke u ruku odnosno prodaja za gotovo Inače je kupoprodaja konsenzualan ugovor ZOO posebno ne uređuje ovaj ugovor e) Kupoprodaja s obročnim otplatama cijene Naziva se još i kreditna kupoprodaja ili kupoprodaja na kredit

7. ZOO uređuje ovaj ugovor Objekt ove prodaje može biti samo pokretna stvar (bar prema ZOO), ugovor mora imati pisani oblik Osim stvari i cijene u ugovoru se navode ukupan iznos svih obročnih otplata, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi Kupac može odustati od ugovora ako u roku od tri dana od potpisivanja ugovora priopći tu svoju odluku u pisanom obliku Kupac može ostatak cijene isplatiti odjednom i to bez ugovornih kamata i troškova Prodavatelj može raskinuti ugovor ako kupac zakasni s početnom otplatom, ako i kad dođe u zakašnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate odnosno samo s jednom ako ukupno nema više od četiri rate f) Kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva (pactum reservati dominii)

8. To je takva vrsta kupoprodaje kod koje prodavatelj stvari zadržava pravo vlasništva i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti Ova je kupoprodaja prikladna pri prodaji s obročnom isplatom cijene ZOO poznaje ovaj vid kupoprodaje Korist od ovakvog ugovora ima prvenstveno prodavatelj Ovaj ugovor može se sklopiti samo za pokretne stvari dok za nekretnine to ne bi bilo moguće s obzirom na pravila zemljišnoknjižnoga prava Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana Propadne li stvar slučajno, prodavateljevo pravo vlasništva prestaje, a kupac duguje ugovorenu cijenu Kupac stječe pravo vlasništva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene g) Kupnja na pokus (emptio ad gustum)

9. Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanačenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba i utvrdi odgovara li njegovim željama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora, a kupčeva tek nakon ispunjenja uvjeta odnosno kad izjavi da stvar prima ZOO poznaje ovaj ugovor Dvije su varijante kupnje na pokus: bez predaje i s predajom stvari kupcu Ako je stvar predana kupcu rizik slučajne propasti stvari snosi prodavatelj do kupčeve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio dužan vratiti stvar Moguća je i kupnja uz tzv. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje kupca nego od rezultata stručnoga ispitivanja ugovorenih svojstava stvari. h) Kupoprodaja po uzorku ili modelu Kod ove vrste kupoprodaje prodavatelj je dužan predati kupcu stvar jednaku uzorku ili modelu, osim ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i približnoga određivanja svojstava stvari ZOO uređuje ovaj ugovor Ako stvar ne odgovara uzorku kupac može zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu štete

10. i) Kupoprodaja sa specifikacijom Ovaj ugovor nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije, nakon sklapanja ugovora, odredi oblik, mjeru, asortiman ili koju drugu pojedinost kupljene stvari Ta vrsta kupoprodaje prikladna je u prodaji većih količina industrijske robe kad je unutar kupljene količine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike, veličinu, boju itd. ZOO uređuje ovaj ugovor Ako kupac ne izvrši specifikaciju do ugovorenoga roka ili do proteka razumnoga roka koji mu je prodavatelj ostavio, kupac može da izjavi raskid ugovora ili da sam obavi specifikaciju prema onome što mu je poznato o kupčevim potrebama Ako prodavatelj obavi specifikaciju, dužan je obavijestiti kupca o pojedinostima i pozvati ga da izvrši drukčiju specifikaciju u razumnom roku, a ako on to ne učini, obvezna je specifikacija koju je izvršio prodavatelj

11. j) Prodajni nalog ZOO uređuje ovu vrstu ugovora o prodaji Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obvezuje pokretnu stvar, koju mu je predao nalogodavac, prodati za određenu cijenu i u određenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda određenu cijenu nalogodavcu do određenoga roka, niti je vrati u tom roku, smatra se da je on kupio stvar Prodajni nalog nije opoziv posao Različiti autori smatraju da je prodajni nalog modificirana kupoprodaja, ugovor o punomoćstvu, ugovor o komisiji, podvrsta ugovora o nalogu k) Ugovor o kupoprodaji po viđenju ZOO ne poznaje ovaj tip prodaje Prigodom predaje stvari se ne mjere niti se detaljno ispituje njihova kvaliteta, stvari se uzimaju takve kakve jesu Prodavatelj ne odgovara ni za kvalitetu ni za količinu

12. Odgovornost prodavatelja je blaža kod kupoprodaje po viđenju Ovaj se ugovor primjenjuje kod kupoprodaje rabljenih stvari i kod kupoprodaje lako pokvarljive robe To je koristan institut jer s jedne strane omogućuje prodavatelju blažu odgovornost i lakši plasman robe, a kupcu da po nižim cijenama pribavi robu l) Ugovor o kupoprodaji s plaćanjem unaprijed ZOO ne uređuje ovu vrstu kupoprodaje Naziva se još i kupoprodaja u pretplati ili prenumeraciona kupoprodaja To je takva vrsta kupoprodaje kod koje se kupac obvezuje da cijenu isplati prije prijema stvari (suprotno kupoprodaji na kredit) Koristi se kod prodaje knjiga, časopisa itd. S obzirom da se cijena plaća prije isporuke ona je u pretplati niža od one koja će važiti izvan pretplate Kupac se obvezuje da isplati cijenu odjednom ili u obrocima, ali svakako prije nego što mu prodavatelj preda stvar Prodavatelj je dužan predati stvar nakon što je kupac izvršio isplatu posljednje rate cijene u pretplati

13. ZAMJENA • Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveže predati drugoj strani određenu stvar, a druga se strana obveže da će joj kao protučinidbu dati neku drugu svoju stvar • Naziva se još razmjena, trampa, promjena, lat. permutatio • Objekt zamjene mogu biti sve stvari koje su u prometu. To mogu biti i prenosiva prava. Novac također može biti objekt zamjene (npr. domaći za strani) • Zamjena je naplatan, dvostranoobvezan, neformalan i kauzalan ugovor • Kauza kod zamjene je stjecanje vlasništva određenih stvari ili prava • Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno • Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno, tada je za prijelaz rizika odlučan ugovoreni trenutak za predaju

14. Međutim, ako je zamijenjena stvar slučajno propala ili je stavljena izvan prometa u času sklapanja ugovora smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Prema ZOO iz ugovora o zamjeni nastaju za svakoga ugovaratelja prava i obveze koje iz ugovora o kupoprodaji nastaju za prodavatelja Proizlazi da je ugovor o zamjeni zapravo sastavljen od dva ugovora o kupoprodaji pri čemu su obje strane istodobno i kupac i prodavatelj, ali kod kojega se ne obavlja isplata cijene Kod ugovora o zamjeni stranke imaju jednake obveze: i jedna i druga duguju predaju stvari U prošlosti je zamjena igrala veću ulogu Danas može biti prisutna, primjerice, u postupcima komasacije Prema bivšem Zakonu o stambenim odnosima postojao je ugovor o zamjeni stana kod kojega je objekt zamjene bilo stanarsko pravo

15. DAROVANJE • Darovanje (lat. donatio) je ugovor kojim darovatelj dobrovoljno i besplatno prepušta obdareniku neku stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati • Besplatan, konsenzualan (može biti i realan) ugovor • Darovanje uređuje ZOO • Darovanjem se imovina jedne strane povećava, a druge smanjuje • Animus donandi (namjera darovanja) je bitan sastojak ugovora uz objekt darovanja • Oprost duga se također smatra darovanjem • Obdarenik se mora suglasiti s darovanjem • Objekt darovanja mogu biti sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava te sadašnja i najviše polovina buduće imovine • Osnovna obveza darovatelja je prenijeti predmet darovanja

16. Darovatelj ne odgovara za pravne i materijalne nedostatke stvari osim ako prešuti određene mane koje su mu bile ili morale biti poznate (obdarenik ima pravo zahtijevati naknadu štete) Ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku Kod konsenzualnog darovanja (darovanje bez prave predaje) gdje je akt sklapanja vremenski odvojen od akta ispunjenja potreban je oblik javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave Posebne vrste darovanja a) Darovanje s nametom – obdarenik se obvezuje da u korist darovatelja, treće osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvrši određenu radnju ili se od nje uzdrži Pravo zahtijevati ispunjenje nameta ima darovatelj, njegovi nasljednici, ako je određen u javnom interesu državno tijelo itd. Ako obdarenik ne ispuni namet darovatelj može raskinuti ugovor o darovanju i zahtijevati povrat dara

17. Obdarenik može odbiti ispunjenje nameta ako vrijednost dara ne pokriva troškove njegova ispunjenja Obdarenik se može osloboditi obveze ispunjenja nameta povratom dara Obdarenik se ne može osloboditi ispunjenja nameta vraćanjem dara ako je ispunjenje nameta u javnom interesu b) Nagradno darovanje – koje je učinjeno radi nagrade, priznanja ili neke zasluge, osim ako je obdarenik i ranije imao pravo zahtijevati nagradu Ako je obdarenik imao pravo na nagradu temeljem ugovora ili zakona tada se radi o naplatnom pravnom poslu, a ne o darovanju c) Uzajamno darovanje – ako je ugovoreno da će obdarenik uzvratiti darom d) Mješovito darovanje – postoji samo ako je postojala namjera darovanja glede razlike u vrijednosti pri naplatnom pravnom poslu nejednake vrijednosti uzajamnih davanja (npr. kupoprodaja, zamjena)

18. e) Darovanje za slučaj smrti – ugovor koji se ima ispuniti tek poslije smrti darovatelja (sastavlja se u obliku javnobilježničko9g akta ili solemnizirane isprave) Opoziv darovnog ugovora A) Opoziv zbog osiromašenja darovatelja Na strani darovatelja postoji nedostatak sredstava za život, a ne može ostvariti pravo na uzdržavanje jer nema osoba koje su po zakonu dužne ga uzdržavati Može se ostvariti samo ako je dar ili njegova vrijednost još u imovini obdarenika te ako se obdarenik i sam ne nalazi u oskudici Darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu Ne može se opozvati darovanje zbog osiromašenja darovatelja ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine odnosno pet godina za pokretnine B) Opoziv zbog nezahvalnosti obdarenika

19. Radi se o kaznenom djelu koje je obdarenik učinio prema darovatelj ili nekom od članova njegove uže obitelji ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove obitelji (npr. dužnost uzdržavanja) Darovanje se opoziva pisanom izjavom darovatelja upućenom obdareniku (potpis mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika) Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kada je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva U slučaju opoziva obdarenik je dužan vratiti dar odnosno njegovu vrijednost Na vraćanje dara primjenjuju se odredbe o stjecanju bez osnove

20. ZAKUP • Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da će uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvar na korištenje • Zakup omogućuje korištenje (uporaba + ubiranje plodova) dok kod najma postoji samo uporaba (ova razlika potječe još iz OGZ-a) • Objekt zakupa mogu biti nekretnine (poljoprivredna i druga zemljišta, poslovni prostori itd.), ali i pokretnine (npr. zakup broda, različitih strojeva) • Zakupodavac ima sljedeće obveze: • - predati zakupniku stvar u ispravnom stanju • - održavati stvar u ispravnom stanju (osim troškova korištenja stvari-npr. režije, i troškova manjih popravaka koje zahtijeva redovita uporaba stvari) • - snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari (radi se o nedostacima koji smetaju korištenju stvari)

21. za vidljive nedostatke zakupodavac ne odgovara zakupnik je dužan obavijestiti zakupodavca o nedostacima čim ih uoči neotklonjivi nedostatak omogućuje zakupniku da traži raskid ugovora ili sniženje zakupnine ako je nedostatak otklonjiv zakupnik može zahtijevati ili otklanjanje nedostatka ili sniženje zakupnine, a bez obzira o kakvim je nedostacima riječ ima pravo i na naknadu štete - snositi odgovornost za pravne nedostatke (ako pravo trećega potpuno isključuje korištenje stvari ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu) Zakupnik je dužan: - koristiti stvar kao dobar gospodarstvenik odnosno dobar domaćin - naknaditi štetu za korištenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni - plaćati zakupninu u rokovima određenim ugovorom, zakonom ili mjesnim običajem

22. U pravilu se zakupnina određuje u novcu iako može i u drugim zamjenjivim stvarima Neplaćanje zakupnine otvara mogućnost otkaza ugovora od strane zakupodavca - čuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neoštećenu Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome (potrebno je odobrenje zakupodavca) Zakup prestaje istekom vremena ako je sklopljen na određeno vrijeme, otkazom i propašću stvari zbog više sile Ne prestaje smrću bilo koje od stranaka već se nastavlja s njihovim nasljednicima Ne prestaje u pravilu ni otuđenjem stvari u vlasništvo treće osobe od strane zakupodavca

23. POSEBNE VRSTE ZAKUPA • A. ZAKUP POLJOPRIVREDNOGA ZEMLJIŠTA • Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 1994. ne sadrži više odredbe o zakupu za razliku od prijašnjih zakona o ovoj tematici • Na zakup poljoprivrednoga zemljišta primjenjuju se opće odredbe o zakupu iz ZOO • Bitni sastojci ugovora su poljoprivredno zemljište i zakupnina • Potrebno je navesti vrstu i veličinu poljoprivrednoga zemljišta, način njegova korištenja, namjenu, mogućnost davanja u podzakup, visinu i rokove plaćanja zakupnine, trajanje zakupa i obveze ugovornih strana • B. ZAKUP POSLOVNOGA PROSTORA • Uređen je Zakonom o zakupu i prodaji poslovnoga prostora (1996., 2004.) • I zakupodavac i zakupnik može biti svaka fizička i pravna osoba • U zakup se mogu dati poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaža i garažno mjesto

24. Ugovor o zakupu poslovnoga prostora mora biti sklopljen u pisanom obliku jer je u protivnom ništetan U sadržaj ugovora unosi se naznaka o poslovnom prostoru (vrsta i adresa), odredbe o korištenju zajedničkih prostorija i uređaja u zgradi, odredbe o trajanju ugovora, visini zakupnine i načinu njezina plaćanja, naknadi za korištenje uređaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima, kad je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme Zakupodavac je dužan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje navedene djelatnosti, održavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju Zakupnik je dužan plaćati zakupninu, snositi troškove korištenja zajedničkih uređaja u zgradi i troškove tekućega održavanja, troškove popravka oštećenja koje je sam prouzročio Zakupnik nema pravo na preinake kojima se bitno mijenjaju konstrukcija, površina, raspored, namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca Ugovor o zakupu poslovnoga prostora prestaje istekom roka kad je sklopljen na određeno vrijeme, otkazom kad je sklopljen na neodređeno vrijeme (otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukčije odredile)

25. NAJAM • Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu određenu stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje plaćati određenu najamninu • Predmet najma mogu biti nekretnine (npr. garaža) i pokretnine (npr. umjetnička slika) • Kod najma postoji uporaba za razliku od zakupa kod kojega postoji korištenje • Najam je konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan i kauzalan ugovor (kauza je uporaba stvari) • Može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme • Najmodavac ima sljedeće obveze: • - predati stvar najmoprimcu i održavati je u stanju podobnom za ugovorenu uporabu • - snositi poreze i druge javne terete • - uzdržati se od preinaka na iznajmljenoj stvari koje bi ometale njezinu uporabu, osim uz pristanak najmoprimca • - odgovarati za materijalne i pravne nedostatke

26. Najmoprimac ima sljedeće obveze: - plaćati najamninu - uzdržati se od protuugovorne uporabe stvari - vratiti stvar nakon prestanka najma u stanju u kakvom je bila u vrijeme predaje Najmoprimac može iznajmljenu stvar dati u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Najam prestaje: - istekom vremena na koje je sklopljen - otkazom ako je sklopljen na neodređeno vrijeme (otkazni rok za pokretnine je osam dana, a za nekretnine 30 dana) Otkaz najma nekretnine se daje u pisanom obliku Ako je stvar opasna po zdravlje ne mora se poštovati otkazni rok - propašću stvari

27. UGOVOR O NAJMU STANA • Ugovor o najmu stana uređen je Zakonom o najmu stanova iz 1996. • Stan je skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz • Objektom ugovora o najmu stana može biti i dio stana • Najmodavac je u pravilu vlasnik stana, a najmoprimac može biti bilo koja fizička osoba • Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i članovi njegova obiteljskoga domaćinstva • Ugovor o najmu mora biti sklopljen u pisanom obliku jer je u protivnom ništetan • Treba ugovor dostaviti nadležnim tijelima radi plaćanja poreza • U sadržaj ugovora u najmu ulaze imena ugovornih strana, opis stana, visina najamnine i način njezina plaćanja, podaci o osobama koje će imati pravo uporabe stana zajedno s najmoprimcem, odredbe o održavanju stana i uporabi zajedničkih prostorija, zajedničkih dijelova itd., odredbe o primopredaji stana, vrste troškova u vezi sa stanovanjem i način njihova plaćanja i vrijeme trajanja najma

28. Razlikuje se slobodno ugovorena najamnina i zaštićena najamnina Zaštićenu najamninu, koja ne može biti niža od troškova redovitoga održavanja zgrade, plaćaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijega imovnoga stanja, branitelji, nositelji stanarskoga prava do stupanja na snagu ZNS) Osnovna je obveza najmodavca predaja stana pogodnoga za stanovanje, a najmoprimca plaćanje najamnine Stan se može dati u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o najmu stana prestaje: -istekom vremena ako je sklopljen na određeno vrijeme -otkazom (otkazni rok je najmanje tri mjeseca) ako je sklopljen na neodređeno vrijeme -raskidom od strane najmodavca ako najmoprimac svojom krivnjom nanese štetu zajedničkim prostorijama, uređajima i dijelovima zgrade i ne ukloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrši preinake bez pisane suglasnosti najmodavca, -sporazumom ugovornih strana u svako doba

29. ZAJAM • Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu, poslije određenoga vremena, vrati isti iznos novca odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće • Zajam je konsenzualni, dvostranoobvezni i kauzalni (kauza se sastoji u ostvarenju kredita) ugovor • Može biti naplatan ako je predviđena kamata, ali i beskamatan te je u tom slučaju besplatan • Načelno je neformalan, a po ZOO se pisani oblik iznimno traži za ugovor o kreditu • Objekt zajma mogu biti zamjenjive stvari i novac • S obzirom da je ZOO prihvatio kod novčanih obveza nominalističku teoriju to kod zajma znači da se zajmoprimac oslobađa obveze kad isplati onaj broj novčanih jedinica na koji njegova obveza glasi

30. Najvažnija zajmodavčeva obveza je predaja pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme, ako vrijeme nije ugovoreno, onda kad to zajmoprimac zatraži Glavna zajmoprimčeva obveza je da u ugovorenom roku vrati jednaku količinu stvari, jednake vrste i kvalitete Ako rok vraćanja nije utvrđen, a ne može se odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan, zajmoprimac je dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenoga roka (ne kraćega od dva mjeseca od zajmodavčevoga zahtjeva za vraćanjem). Vrste zajmova: 1. investicijski zajam je zajam s ugovorenom namjenom, 2. emisijski zajam nastaje tako da dužnik izda javne obveznice o zajmu, a vjerovnici zatim te obveznice kupuju (tzv. narodni zajam).

31. UGOVOR O KREDITU • Ugovor o kreditu ZOO je uredio odvojeno od ugovora o zajmu • Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obvezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom • Iako je uređen u ZOO kao poseban imenovani ugovor, ugovor o kreditu je nesumnjivo, po svojim bitnim karakteristikama i sastojcima, u osnovi vrsta zajma • U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu, karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka, da je objekt činidbe isključivo novac, da je uvijek naplatan (kamata) i da je formalan (pisani oblik)

32. POSUDBA • Posudba je ugovor koji nastaje kad posuditelj preda posudovniku određenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obveže vratiti je nakon određenog vremena ili nakon dogovorene uporabe • Posudba je jednostranoobvezni ugovor, besplatan, neformalan i realan (nastaje predajom stvari) • Uređuje ga ZOO • Za posudbu nije bitno je li stvar potrošna ili nepotrošna, nego da se mora vratiti ista stvar • Objekt posudbe mogu biti nepotrošne i potrošne stvari, pokretne i nepokretne • Pravo je posudovnika da se služi stvarju onako kako je ugovoreno ili uobičajeno • Trajanje posudbe može biti vremenski ograničeno • Dužnost je posudovnika da odgovara posuditelju za štetu do koje je došlo usljed neodgovarajuće uporabe stvari • Ako se stvar pogorša ili propadne, posudovnik je dužan naknaditi skrivljenu štetu

33. Posudovnik je dužan snositi redovite troškove uporabe stvari Izvanredne troškove snosi posuditelj Posudovnik nije ovlašten stvar dati u potposudbu jer je za to potreban pristanak posuditelja Temeljna obveza posudovnika je vratiti stvar posuditelj nakon isteka ugovorenog roka Ako rok vraćanja nije ugovoren tada se stvar mora vratiti odmah po ostvarenju svrhe posudbe Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju se posudovnik neovlašteno dao u potposudbu Ako je stvar predana na uporabu, ali nije ustanovljena ni svrha ni vrijeme uporabe, tada se, prema ZOO radi o izmoljenoj posudbi ili prekariju Temeljna je karakteristika prekarija da se može opozvati u svako doba dok se posudba ne može opozvati za vrijeme na koje je ugovorena

34. UGOVOR O DJELU • Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvođač) obaviti određeni posao, a druga (naručitelj) platiti joj za to određenu naknadu • To je dvostranoobvezan, naplatan, kauzalan (kauza je izvršenje nekoga posla uz naknadu) i neformalan ugovor osim ako stranke ne ugovore određeni oblik • Spada u ugovore o uslugama • Objekt činidbe izvođača je izvršenje određenoga djela (npr. izradba ili popravak neke stvari ili izvršenje kakvoga tjelesnoga ili intelektualnoga rada) • Sadržaj činidbe je činjenje što znači da je riječ o tzv. činidbi rada • Izvođač je dužan: 1. izvršiti djelo prema ugovoru i pravilima struke; ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla, dužan ga je izvršiti osobno • Kad rok izvršenja djela nije ugovoren, dužan ga je izvršiti za vrijeme koje je razumno potrebno za takvu vrstu posla • 2. predati naručitelju izrađenu ili popravljenu stvar, osim ako ova propadne iz uzroka za koje ne odgovara • 3. upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koji mu je naručitelj predao, kao i nedostatke u naručiteljevu nalogu, inače odgovara za štetu • 4. snositi odgovornost za nedostatke djela

35. Naručitelj je dužan: 1. primiti izvršeni rad 2. isplatiti naknadu (ako nije drukčije ugovoreno nije dužan isplatiti naknadu prije nego je djelo pregledao i odobrio ga) 3. pregledati izvršeno djelo čim je to moguće i bez odlaganja obavijestiti izvođača o nađenim nedostacima Zbog nedostataka izvršenoga djela naručitelj može alternativno koristiti pravo na otklanjanje nedostataka, raskid ugovora ili sniženje naknade, a uz svako od ovih prava može se zahtijevati i naknada štete Cijelo vrijeme obavljanja posla, naručitelj ima pravo nadzora i davanja uputa, a izvođač je dužan da mu to omogući Izvođač ima zakonsko založno pravo na izrađenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utrošeni materijal. Ugovor o djelu prestaje: izvršenjem djela i isplatom naknade, raskidom ugovora, smrću stranaka (samo ako je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva), gubitkom radne sposobnosti izvođača.

36. UGOVOR O GRAĐENJU • Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje da mu za to isplati određenu cijenu • Na ugovor o građenju se mogu supsidijarno primjenjivati odredbe za ugovor o djelu • Ugovor o građenju je dvostranoobvezan, naplatan, kauzalan i formalan (pisani oblik) • Pod građevinom se prema ZOO smatraju zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostali građevinski objekti čija izrada zahtijeva veće i složenije radove • Bitan sastojak ugovora o građenju je i cijena radova • Cijena se može odrediti: a) po jedinici mjere ugovorenih radova; b) u ukupnom iznosu za cijeli objekt - ukupno ugovorena cijena • Ugovaranjem klizne skale stranke mogu cijenu izmijeniti

37. Odstupanje od projekta i ugovorenih radova moguće je samo ako izvođač dobije pisanu suglasnost naručitelja Izuzetak su tzv. hitni nepredviđeni radovi čije je poduzimanje bilo nužno da bi se osigurala stabilnost objekta ili spriječio nastanak štete, a izazvani su neočekivano težom prirodom zemljišta, neočekivanom pojavom vode itd. Za takve radove izvođač ima pravo na pravičnu naknadu Dužnost je izvođača da naručitelju omogući stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine i kvalitete uporabljenoga materijala Pored odgovornosti za ostale nedostatke građevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuće odredbe ugovora o djelu, izvođač i projektant odgovaraju i za nedostatke koji se tiču njezine solidnosti (čvrstoće, stabilnosti, sigurnosti) Izvođač odgovara za nesolidnost građevine ako je uzrokovana nedostacima u izradi, a projektant ako je uzrokovana nedostacima u projektu Odgovornost postoji ako se nedostaci pokažu za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova

38. OSTAVA • Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je čuva i da je vrati kad je ovaj bude zatražio • Ugovor o ostavi se naziva i depozitom, a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac) • Ostava je u načelu besplatan, a iznimno naplatan pravni posao • To je jednostranoobvezan ugovor, ali ako je naplatan onda je dvostranoobvezano • Ostava je neformalan i kauzalan posao (kauza je čuvanje stvari) • Za postanak ugovora o ostavi nije bitno da li je ostavodavac vlasnik stvari (npr. netko može predati na čuvanje u garderobu i tuđi kofer), ali ostavoprimac u pravilu ne smije biti vlasnik stvari • Objekt ostave mogu biti samo pokretne stvari • Danas se smatra da nekretnine ne mogu biti predmetom ostave već bi to onda bio ugovor o nalogu

39. Ostavoprimac ima obvezu da povjerenu mu stvar čuva kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu, onda je čuva pažnjom dobroga gospodarstvenika, odnosno dobroga domaćina Kad mu je stvar povjerena u slučaju neke nevolje (požar, potres itd.), dužan ju je čuvati s povećanom pažnjom (tzv. ostava u nuždi) Ostavoprimac ne smije rabiti stvar koja mu je povjerena osim kad to traži sama priroda čuvanja Druga obveza ostavoprimca je dužnost vraćanja deponirane stvari Treća je ostavoprimčeva obveza eventualna odgovornost za štetu Ostavoprimčeva prava su pravo na naknadu ako je ugovoreno, zatim pravo na troškove koje je opravdano učinio radi očuvanja stvari, te naknada štete koju je imao usljed ostave Ugovor o ostavi prestaje kad ostavoprimac vrati stvar ostavodavcu, zatim kad stvar slučajno propadne kod ostavoprimca Smrt bilo kojega ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o ostavi jer ostava nema strogo osobni karakter

40. POSEBNE VRSTE OSTAVE • Ugostitelj se oslobađa odgovornosti: 1. ako je do propasti ili oštećenja stvari došlo usljed okolnosti koje se nisu mogle izbjeći ili otkloniti (viša sila), 2. usljed nekoga uzroka u samoj stvari i 3. ako je do nestanka ili oštećenja stvari došlo ponašanjem samoga gosta, ili osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu došle u posjet • A. Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje kad se u ostavu daju zamjenjive i potrošne stvari, a ne ugovori se individualno vraćanje • Prema ZOO ostava je mješoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave • Kad su u ostavu dane zamjenjive stvari s pravom za ostavoprimca da ih potroši i obvezom da vrati jednaku količinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo će se glede mjesta i vremena vraćanja primjenjivati pravila ugovora o ostavi, ako ugovaratelji nisu što drugo odredili • B. Ugostiteljska ostava. Ostavoprimac je ugostitelj, a prema ZOO ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili oštećenje • Ta je odgovornost ograničena do određenoga iznosa novca (10.000,00 kn)

41. Ugostitelj se ne može osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima se isključuje ili ograničava ili uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Da bi ostvario zahtjev iz ove odgovornosti gost je dužan prijaviti nestanak ili oštećenje stvari čim dozna za njih Pored spomenute ograničene odgovornosti za unesene stvari, postoje i slučajevi kad je ugostitelj dužan dati potpunu naknadu za nestanak i oštećenje stvari. Dva su takva slučaja: 1. kad mu je gost predao stvar na čuvanje i 2. ako je šteta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara Ugostitelj je dužan primiti na čuvanje stvari koje gosti donesu i hoće da mu predaju na čuvanje, osim ako ne raspolaže odgovarajućim prostorijama Ugostitelji koji primaju goste na noćenje imaju pravo zadržanja stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate potraživanja za smještaj i ostale usluge ZOO je proširio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice, garaže, kola za spavanje, organizirane kampove itd. ZOO poznaje i ostavu u nuždi (npr. požar, poplava, potres) pri čemu se povjerena stvar treba čuvati s povećanom pažnjom

42. UGOVOR O USKLADIŠTENJU • Ugovor o uskladištenju je ugovor kojim se obvezuje skladištar da primi i čuva određenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina očuvanja u određenom stanju te da je preda na zahtjev ostavodavca ili druge ovlaštene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati određenu naknadu • To je dvostranoobvezan i naplatan ugovor • Zaključuje se na adhezijski način - pristupanjem poslovnim uvjetima skladišta • Skladišnica je izvadak iz matične knjige za skladišnice, koju javno skladište vodi kronološkim redom • Sastoji se iz priznanice i varanta (založnice) • Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom robom, a založnica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini one svote koja je u založnici naznačena • Za štetu skladištar odgovara po kriteriju objektivne odgovornosti • Na ugovor o uskladištenju na odgovarajući se način primjenjuju pravila o ostavi

43. UGOVOR O NALOGU • Nalog je ugovor kojim se nalogoprimac (mandatar) obvezuje i ujedno ovlašćuje poduzeti određene poslove za račun nalogodavca (mandanta) • To je načelno naplatan ugovor, ali može biti i besplatan, neformalan je, konsenzualan • Nalog je ugrađen u mnoge ugovore koji se mogu smatrati posebnim oblicima ugovora o nalogu (npr. punovlašće, komisija, otprema i posredovanje • Obveze nalogoprimca su: 1. izvršenje naloga, 2. podnošenje izvještaja i polaganje računa • Obveze nalogodavca su: 1. predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev određeni iznos novca za predviđene izdatke, 2. platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud, 3. naknaditi troškove koje je nalogoprimac učinio i koji su bili potrebni, 4. preuzeti obveze što ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajući poslove u svoje ime, a za račun nalogodavca, 5. naknaditi štetu koju je nalogoprimac pretrpio u izvršenju naloga bez svoje krivnje • Prestanak naloga: 1. odustankom nalogodavca, 2. otkazom nalogoprimca • 3. smrću nalogoprimca, 4. smrću nalogodavca, 5. prestankom pravne osobe, 6. lišenjem poslovne sposobnosti nalogodavca ili nalogoprimca

44. PUNOVLAŠĆE • Zastupnik je osoba koja vlastitim očitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredno • Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravom (tehničkom) smislu • Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim očitovanjem volje u ime i za račun zastupanoga • Stoga se smatra da je pravni posao sklopljen od samoga zastupanoga iako ga je sklopio zastupnik • Neposredno se zastupstvo dijeli na ugovorno i zakonsko, a može se temeljiti i na statutu ili drugom općem aktu • Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo kod kojega zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, ali za račun zastupanoga • Sastojci ugovora o punovlašću su nalog, punomoć i zastupanje • Ako se hoće postići da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac nastupi kao punomoćnik nalogodavca, mora se s nalogom spojiti punomoć

45. Punomoć je nalogodavčeva izjava upućena trećim osobama kojom se daje ovlaštenje punomoćniku da sklapa pravne poslove u ime i za račun opunomoćitelja Treći element u ugovoru o punovlašću je zastupanje Punomoćnik je neposredni zastupnik po ugovoru Ugovor o punovlašću je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomoćitelj dade nalog i punomoć punomoćniku da sklapa pravne poslove u ime i za račun opunomoćitelja, a ovaj na to pristane Vrste punomoći: 1. Posebna (specijalna) punomoć sklapa se za određeni pravni posao Prema ZOO takva se punomoć daje za preuzimanje mjenične obveze, ugovor o jamstvu, nagodbi, izbranom sudu i za odricanje od nekoga prava bez naknade 2. Generična punomoć je ona koja se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova (npr. odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici)

46. 3. Opća (generalna) punomoć je ona po kojoj se punomoćniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se tiču opunomoćitelja Glede oblika punomoći ZOO određuje da je to zakonom propisani oblik određenoga ugovora za čije sklapanje se daje punomoć (načelo pariteta oblika) Osnovno je pravilo da punomoćnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlaštenja u punomoći, kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao nalogodavac Punomoćnik je dužan izvršiti nalog prema primljenim uputama, s pažnjom dobroga gospodarstvenika, odnosno dobroga domaćina Pri tome je dužan paziti na interese opunomoćitelja Jedino ako zbog kratkoće vremena ili iz nekog drugog razloga ne može zatražiti suglasnost, može odstupiti od naloga i uputa U svim ostalim slučajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomoćnik neće smatrati nalogoprimcem već poslovođom bez naloga U načelu punomoćnik je dužan obaviti nalog osobno te na zahtjev opunomoćitelja podnijeti izvješće o stanju poslova Ugovor o punovlašću prestaje iz istih razloga kao i ugovor o nalogu

47. UGOVOR O KOMISIJI • KomisiJA je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da će uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime, a za račun komitenta • To je dvostranoobvezni, neformalni i naplatni ugovor • Važan sadržajni element komisije je nalog temeljem kojega se rješavaju interni odnosi između komisionara i komitenta • Komisionar ne dobiva od komitenta punomoć jer sklapa pravne poslove u vlastito ime • Komisionara se zbog toga može smatrati posrednim zastupnikom • Pravni poslovi koje komisionar sklapa mogu biti vrlo različiti, a najčešće se radi o kupnji ili prodaji (naziva ih se komisijska kupnja i komisijska prodaja) • Može se raditi i o platežnoj komisiji (vršenje uplata) ili o kreditnoj komisiji (komisionar pribavlja kredit u svoje ime) • Komisionar je dužan da posao koji mu je povjeren obavi s pažnjom dobroga gospodarstvenika • Dužan je obavještavati komitenta o razvoju posla i izvršenju naloga • Komisionar ima pravo na proviziju • Komisionar ima pravo na naknadu svih troškova koji su bili potrebni i koje je učinio za izvršenje naloga

48. UGOVOR O ORTAŠTVU • Ugovorom o ortaštvu ili društvu građanskog prava dvije se ili više osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i/ili imovine radi ostvarivanja nekog zajedničkog cilja • Ortaštvo nije pravna osoba nego zajednica osoba i dobara • Ugovor o ortaštvu je konsenzualan, neformalan, uzajamno obvezan, naplatan, • Ortaštvo mogu osnovati fizičke i pravne osobe • Cilj mora biti dopušten i zajednički • Prava i obveze ortaka • a) Obveza unošenja uloga • b) Sudjelovanje u zajedničkim poslovima • c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku

49. d) Odgovornost za štetu e) Odnos prema trećima i zabrana konkurencije f) Istup i isključenje ortaka - Ortak može istupiti iz ortaštva u svako doba, osim u nevrijeme ili na štetu ostalih ortaka Ortaštvo prestaje: - završetkom posla povodom kojeg je ortaštvo osnovano - kad propadne cijela glavnica - istekom vremena na koje je ugovor o ortaštvu sklopljen - smrću, prestankom postojanja ili istupom jednog od ortaka ako se ortaštvo sastoji od samo dvije osobe Nakon što je ortaštvo prestalo pristupa se diobi zajedničke imovine o čemu pravila sadrži ZOO Ortački se ulozi vraćaju tek pošto su podmireni dugovi ortaštva, a dijeli se i eventualna dobit ovisno o veličini udjela