RODITELJSTVO

1. RODITELJSTVO Željka Jelavić Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru 2006/07

2. Roditeljstvo • Je skup socijalnih stavova (ciljeva i očekivanja), različitih praksi u kojima dolazi do spoja bio –socijalnog aspekta ljudske prokreacije sa socijalno –kulturnim aspektima brige, staranja i odgoja novih generacija i socijalno – psihološku identifikaciju ličnosti u odrastanju sa starijim roditeljskim uzorima (Milić, 2001)

3. Patrijarhalni obiteljski obrazac: • Otac odlučuje o sudbini djeteta • Nije nužna svakodnevna interakcija s djetetom – obrazac ‘odsutnog oca’ • Majka – fizička njega, prijenos kulturnih zahtjeva društva • Bliskost s djetetom, usprkos toga socijalno manje važno od očinstva

4. Talcot Parsons: • Hijerarhijski odnos moći između vođa (roditelji) i vođenih (djeca) • Roditelji izjednačeni spram djece, ali • Razdvojeno instrumentalno vodstvo oca od ekspresivnog vodstva majke • Ovo olakšava djetetu identifikaciju sa roditeljem istog spola • Podijeljenost uloga – izbjegavanje konflikta nadležnosti u obitelji

5. Kritika Parsonsa: • Ova podjela pretpostavlja rigidno nasljeđe u podjeli uloga • Reducira solidarnost i koheziju članova obitelji mada • Smanjuje mogućnost nastanka konflikta u odgoju

6. Roditeljstvo kao socijalni odnos: • Podrazumijeva biološku činjenicu sudjelovanja u začeću kao socio-kulturni odnos uključivo i socijalne zamjene zbog nedostatka bioloških roditelja • Socijalno starateljstvo – institucionalnu skrb (socijalna skrb, zdravstvena skrb, školstvo)

7. Roditeljstvo u obitelji: • Individulno • Spontano • “Prirodno” • nesistematično

8. Institucionalno roditeljstvo • Kolektivno • Javno • profesionalno • Organizirano • sistematično

9. U suvremenom društvu ove se osobine prepliću • Sve veća zavisnost roditelja od eksperata • Proturječnosti: • Suvremeno roditeljstvo sve više postaje nedoumica, rizik, i problem nego li želja, potreba, zadovoljstvo

10. Roditeljski ciklus: • Nije statičan odnos • Mijenja se u odnosu prema dobi, socio-ekonomskim uvjetima • Planiranje i začeće, rođenje • Predškolsko doba – pubertet • Adolescencija • Odrasla djeca • Unučad

11. Paradoksi roditeljstva: • Između moći i bespomoćnosti • Savjeti, upute, procedure, pritisak potrošačkog društva • Prevelika zaštićenost djece, sve kasnije odvajanje od roditelja • individualizacije i profesionalizacije • samorealizacija roditelja • Potreba za brzom prilagodbom roditelja zahtjevima društva (spora prilagodba – loši roditelji) • ‘kult autentičnosti’ – moralno opravdanje za odustajanje od roditeljske uloge vođenja i usmjeravanja

12. 3. Represije i tolerancije • Popustljivost, grižnja savjesti, krivnja, posesivnost 4. Samoostvarenja i žrtvovanja • Predimenzioniranost roditeljskih očekivanja proizlazi iz ideologije koja roditelje stavlja kao jedine autonomne nositelje odgojne prakse

13. Radi ostvarenja očekivanja roditelji u stalnom konfliktu, ucjene, pregovaranja, iznuđivanje • Bijeg iz kuće, posao kao utočište

14. OČINSTVO • Tradicionalno očinstvo: • Potvrda biološkog očinstva • Hranilac obitelji • Nije nužna fizička prisutnost u obitelji • Autoritet – bespogovoran (izvršiteljica majka) • 2. pol. 20. stoljeća- transformacija • Svatko je zamjenjiv na tržištu rada, otac nije nužno hranilac obitelji • Povećan broj razvoda-slabljenje uloge tradicionalnog oca

15. Novo očinstvo: • Spajanje uloge oca i majke • Fizička prisutnost, privrženost, nježnost • Spremnost za zamjenu zaposlene majke • KRITIČARI: novo očinstvo je fantazija • Nakon razvoda ne brinu o djeci

16. Majčinstvo: • Biološka povezanost uz ženski spol majčinstvo proglašava univerzalnom društvenom ulogom žene • S obzirom da je prirodna ne može biti u istom rangu sa očevom koja je socio-kulturna pa stoga i vrjednija

17. Feministička kritika: • Pretpostavka nepromjenjivosti društvenih odnosa: uvjeti života u lovačko-sakupljačkim zajednicama i suvremenom društvu nisu isti. • Površno objašnjenje procesa evolucije: ako rađa i doji ne znači da mora biti jedina odgovorna za brigu o djeci • Majčinski instinkt – sumnjiv argument

18. Sociologija djetinjstva • Socijalna struktura u odnosu spram drugih struktura • Djetinjstvo nije samo biološko fiziološki proces, nego zavisi od društvenih i kulturnih uvjeta i ideologije

19. Sociologija djetinjstva: • Djetinjstvo promatra kao samostalnu kategoriju • Djetinjstvo promatra kao aktualnu stvarnost koju dijete živi i kroz koju formira vlastiti identitet • Dijete kao aktivni subjekt i objekt vlastite prakse odrastanja

20. Djetinjstvo 2 perspektive: • Statična p. strukturiranih odnosa: • Ukazivanje na promjenjive socio-kulturne aranžmane i normiranje očekivanja od djeteta • Postavljanje granica u njegovom ponašanju • Definiranje potreba iz perspektive odraslih

21. Dinamički pristup: • Kroz svakodnevicu doživljaja i iskustva • dječja perspektiva , a ne odraslih • temelji se na pretpostavci razobličavanja djeteta kako bi se došlo do autentičnog djetetova doživljaja sebe i svijeta

22. Koncept djetinjstva (Igor Kon): • Ideja djetinjstva (simboličke predstave o djetetu, normativni modeli djeteta i odrastanja • Praksa djetinjstva: stvarni položaj djetata • Kultura djetinjstva (unutrašnji svijet dječjeg doživljaja, interaktivnosti među djecom)

23. Suvremeno društvo: • 20. stoljeće – usmjerenost na dijete • Dijete kao vrijednost, “životni projekt”, “ljudski kapital, naša budućnost” • Roditelji: žrtvovanje za dijete, zavisnsot djece od roditelja, vječna zahvalnost, dječja pasivnost

24. Proturječnosti: • Visoki ekonomski troškovi – neodgovarajuća društvena cijena • Mogućnosti – očekivanja • Dijete u centru – segregacija djece u svijetu odraslih • Emocionalna zaštićenost – socijalna pasivnost

25. Post-moderno društvo: • Chris Jenks: nostalgičan odnos prema djetinjstvu , traganje za izgubljenom sigurnošću • Paradoks: autentičan i samostalan razvoj djeteta – povećano iskorištavanje i zloupotreba djece