260 likes | 790 Views
ŠTO JE RODITELJSTVO?. POJAM PROCES ULOGA ........... složeni osobni, društveni i istraživački fenomen jedno od najvažnijih iskustava koje mijenja ljude i emocionalno i socijalno i intelektualno. Teorija sustava.
E N D
ŠTO JE RODITELJSTVO? • POJAM • PROCES • ULOGA • ........... • složeni osobni, društveni i istraživački fenomen • jedno od najvažnijih iskustava koje mijenja ljude i emocionalno i socijalno i intelektualno
Teorija sustava • na obitelj gleda kao na sustav koji se sastoji od međusobno povezanih elemenata (članova obitelji), pri čemu postoji predvidljivi obrazac interakcija koji pomaže održati obiteljsku strukturu • Poimanje obitelji kao sustava temelji se na teoriji U. Bronfenbrennera, osnivača ekološke teorije ljudskog razvoja, prema kojem je pojedinac mikrosustav unutar šireg ekološkog okvira sustava koji uključuju užu obitelj, širu obitelj, prijatelje, školu, ustanove zaposlenja, lokalnu zajednicu te šire društvo. • Posebnu važnost u ovoj teoriji imaju mezosustavi, odnosno stabilnost odnosa između različitih okolina pojedinaca.
Bennett i Grimley (2001) su modificirali Bronfenbrennerov ekološki model ljudskog razvoja (Bronfenbrenner, 1979) i ponudili „ekološki model obiteljskog sustava“u čijem je središtu obiteljski mikrosustav sa svojim unutarnjim procesima i resursima. • Obitelj, koja je smještena u vremenski, društveni, politički, pravni, kulturni i gospodarski okvir, sa svojim je širim okruženjem u stalnoj interakciji što utječe na obiteljske procese koji se ne mogu u cjelosti sagledati i razumjeti bez svih navedenih utjecaja izvan obiteljskog mikrosustava.
PSIHOANALITIČKI • polovinom prošlog stoljeća • roditeljstvo je u početku bilo razmatrano kao razvojna faza u životu žene (Benedek, 1959) • Benedekova razlikuje tri stadija roditeljstva: • Prvi je stadij tzv. potpunog roditeljstva, a obuhvaća vrijeme od začeća do polaska djeteta u školu. Osnovna karakteristika tog perioda je da roditelji doživljavaju djecu potpuno svojom. • Drugi stadij roditeljstva uključuje vrijeme do ulaska najmlađeg djeteta u adolescenciju. • Treći stadij je stadij u kojem majka i otac postaju baka i djed, odnosno kada njihova djeca formiraju vlastite obitelji.
roditelji su jedini odgovorni za razvoj djeteta i njihova uloga je presudna • važnost ranih iskustava na razvoj ličnosti i socijalni razvoj pojedinca kao i važnost odgovarajućeg zadovoljavanja emocionalnih potreba djeteta već od novorođenačke dobi • ograničenja i kritike se uglavnom odnose na nemogućnost operacionalizacije teoretskih konstrukata uslijed njihove pretjerane složenosti ili nedostatne definiranosti te općenito nemogućnost empirijske validacije • prednost - ovaj je pristup ukazao na veliku važnost ranih interakcija na relaciji roditelj-dijete što je svakako ostavilo traga i u praktičnom smislu te je otvorilo put istraživanjima i nekih zanemarenih područja dječjeg života poput seksualnosti ili agresivnosti
BIOLOŠKI • dijete nasljeđuje dispozicije koje snažno utječu i određuju njegov razvoj • etološki pristup više usmjeren na proučavanje bioloških temelja ponašanja uključujući evoluciju i razvoj • Privrženost (Bowlby) • bihevioralno genetički pristup usmjeren ka proučavanju odnosa između nasljeđenih genetskih kombinacija i određenih sposobnosti, osobina ličnosti i ponašanja • Gesell pretpostavlja da je najvažnija uloga roditelja upravo poticanje razvoja djetetovih nasljeđenih dispozicija kao i osiguravanje okolinskih uvjeta koji odgovaraju djetetovoj razini zrelosti
HUMANISTIČKI • Efikasno roditeljstvo se sastoji od: • bezuvjetnog prihvaćanja i bezuvjetne roditeljske ljubavi • kvalitetne komunikacije na relaciji roditelj-dijete koja uključuje ja-poruke i aktivno slušanje, pravo djeteta da donosi odluke za sebe, čime se potiče osobna odgovornost djeteta, • neprihvatljivost sustava nagrađivanja i kažnjavanja • empatija roditelja i razumijevanje djetetovih potreba i osjećaja • naglasak je na razumijevanju naspram kontroli ponašanja
RAZVOJNI - Galinsky, 1981 • Galinskyeva teorija temelji se na Levinsonovoj teoriji razvoja čiji je središnji koncept životna struktura kao temeljni obrazac nečijeg života u datom trenutku. Ta struktura uključuje uloge (sociokulturalna razina), međuljudske odnose (interpersonalna razina) i osobnost (intrapersonalna razina). • roditeljstvo se razvija tijekom dječjeg rasta i razvoja, a samopoimanje roditelja se oblikuje kroz interakcije s djecom u svakom razvojnom stadiju • pretpostavka je da ukoliko su roditelji svjesni svojih ciljeva i mogu ih ostvariti, utoliko će biti zadovoljni, dok će neosvještenost ciljeva u pogledu roditeljstva ili nemogućnost njihove realizacije rezultirati povišenim razinama stresa i depresivnošću
KOGNITIVNO-RAZVOJNI PRISTUP • teorije J. Piageta i L. S. Vygotskog • Vygotsky smatra da su socijalne interakcije između aktivnog, razmišljajućeg djeteta i roditelja ključ djetetova razvoja • Implikacije Piagetove teorije najuočljivije su u području obrazovanja, no njegov se doprinos očituje i u stalnim nastojanjima da se pronađe ravnoteža između poticanja djetetove samostalnosti s jedne, te usmjeravanja i vođenja djetetova razmišljanja s druge strane
kognitivne razvojne faze roditeljstva • koncepcije ljudi o vlastitim ulogama roditelja i koncepcijama djeteta • istraživanja sugeriraju postojanje razvojnog kontinuuma roditeljske socijalno-kognitivne svjesnosti • autorica Newberger (1977, 1980, 1987) razmatra kognitivne stadije razvoja roditeljstva u okviru kojih razlikuje dva temeljna koncepta – roditeljsku svjesnost kao temeljnu kognitivnu strukturu koncepata, ljudi i uloga te roditeljske stavove koji odražavaju površnija stajališta o njegujućim ponašanjima i stilovima
Newberger (1980) - četiri stadija kognitivnog razvoja roditelja
Belskyev model determinanti roditeljskog ponašanja (1984) Marital Relations Social Network Personality Developmental History Parenting Child Characteristics Work Child Development Izvor: Belsky, J. (1984). The determinants of parenting: A process model. Child Development. 55, 83-98.
Autoritativan roditeljski stil • ima najpovoljnije utjecaje na pozitivno samopoimanje djece • općenito najbolji razvojni ishodi (Amato i Fowler, 2002; Klarin, 2003; Raboteg-Šarić i Pećnik, 2006; Strage i Brandt, 1999), kao i pozitivna psihosocijalna prilagodba u periodu adolescencije (Raboteg-Šarić, Rijavec i Brajša-Žganec, 2001)
Autoritaran roditeljski stil • imaju roditelji visoko na dimenziji nadzora, a nisko na dimenziji roditeljske topline • najvažniji zadatak takvih roditelja je strogo postavljanje pravila i zahtjeva • djeca ovakvih roditelja češće se agresivno ponašaju, sklona su promjenama raspoloženja te rjeđe pokazuju prosocijalno ponašanje
Popustljiv ili permisivan roditeljski stil • odnosi se na roditelje koji su visoko na dimenziji topline i ljubavi, ali ne provode kontrolu i ne postavljaju jasne granice • nepovoljno utječe na razvoj djeteta jer nemajući granice i pravila ponašanja djeca ne razvijaju vještine potrebne za socijalne interakcije, češće reagiraju agresivno, a više su izloženi i riziku pojave depresivnosti (Klarin, 2006)
Ravnodušan ili zanemarujući stil • uključuje roditelje koji ne postavljaju zahtjeve ni pravila djeci, ali im ne pružaju ni nužnu toplinu i ljubav • djeca često neuspješna u školi, a nemaju zadovoljavajuće socijalne interakcije jer nisu uspjeli steći društvenu kompetenciju • imaju povišen rizik za antisocijalna ponašanja (Klarin, 2006)
Ograničenja koncepta roditeljskih stilova • najveći prigovor ovom konceptu je njegova kulturalna ograničenost: određeni stil i njegovi efekti na razvoj djece vrijede samo za bijelce srednje klase u zapadnim društvima • afro-američki roditelji češće moraju biti stroži i više kontrolirati ponašanje djece kako bi ih pripremili za suočavanje s rasizmom i diskriminacijom koja u nekim zemljama, pa i nekim američkim državama još uvijek postoji (prema Martin i Colbert, 1997)
Azijatske kulture: • odgoj je posebno usmjeren na vrijednosti poput obrazovanja, strpljenja, upornosti i žrtvovanja • u odnosu prema dojenčadi i maloj djeci koja se smatraju bespomoćnima, njeguje se potpuno permisivan stil i maksimalno udovoljavanje djetetovim potrebama • u predškolskoj dobi roditelji od djece počinju zahtijevati poslušnost i samostalnost u obavljanju različitih aktivnosti uz istovremeno ograničavanje mogućnosti izbora što se kod bijelaca često potiče i smatra poželjnim • od djece traži potiskivanje negativih emocija kao i bilo kakve agresivnosti s ciljem održavanja stabilnosti i sklada zajednice u kojoj žive
Rohner (2004) – koncept roditeljskog odbijanja – prihvaćanja • odbijanje uključuje neprijateljstvo, agresiju, zanemarivanje i odbacivanje, a prihvaćanje uključuje tjelesno i verbalno izražavanje ljubavi i topline • druga temeljna dimenzija je kontrola koja može biti bihevioralna (poželjna) i psihološka (nepoželjna)