TURIZAM

1. TURIZAM

2. 1. UVOD No brinemo li dovoljno i o štetnim posljedicama turizma? Kakve su one i na koji ih način možemo spriječiti, a ipak zadržati goste i razviti turističku ponudu? U današnje vrijeme, turizam je jedan od glavnih izvora prihoda mnogih obitelji, ali i država. Republika Hrvatska je također jedna među njima. Kako bi se poboljšala turistička ponuda grade se ceste, uređuju parkovi i zelene površine , obnavljaju hoteli i, zahvaljujući svemu tome, otvaraju nova radna mjesta. U državnu blagajnu slijeva se zantan prihod.

3. 2. ZAGAĐENJE I NARUŠAVANJE PRIRODNE RAVNOTEŽE UZROKOVANO TURIZMOM 2.1. SVIJETLOSNO ZAGAĐENJE Svjetlosno zagađenje (eng. "light pollution") je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga, reklama, spomenika..), do koje dolazi zbog uporabe neekoloških rasvjetnih tijela, većinom još i nepravilno postavljenih, a izaziva posvjetljenje prirodnog noćnog fona neba. Dok se nekada na nebu moglo vidjeti preko deset tisuća “svijetlećih točkica”, danas 95% svjetske populacije jedva može vidjeti njih 200-tinjak! Osim na astronomiju, svjetlosno zagađenje utječe i na cijeli eko-sustav. Cijela jata ptica često se na migracijama spuštaju na kriva područja zbunjena lažnim svjetlima. Nepravilno postavljena rasvjeta i reflektori disko-klubova štetno utječu na kukce. Današnja djeca više ne znaju kako izgledaju krijesnice jer su izumrle zbog svijetlosnog zagađenja. U našim krajevima, na prostoru staroga grada - Dvigrada, za samo godinu dana nestala je čitava tamošnja populacija rijetke i u čitavoj Europi zaštićene vrsta šišmiša Nocytilus Nocitula. Istrijebila ju je neekološka rasvjeta čvorišta istarskog ipsilona Kanfanar koja se nalazi u blizini. O svjetlosnom zagađenju se dosad rijetko čulo. Tek nedavno u hrvatskim medijima počelo se spominjati svjetlosno zagađenje.

4. Osim velikog problema istarskog ipsilona, u medijima se dosta govorilo o svjetlosnom zagađenju u Malom Lošinju, gdje je lokalna zajednica u želji da turistima i preko noći pruži pogled na gradske znamenitosti pretjerala s osvjetljenjem. Dobar primjer ekološkog osvjetljenja daje Venecija koja je osvijetlila svoje znamenitosti, ali ekološkim osvjtljenjem, i tako uspjela očuvati i idilu zvjezdanog neba. 2.2. ZVUČNO ZAGAĐENJE Turizam iziskuje i što bolju povezanost, a to uzrokuje izgradnju prometnica. Osim što su velike prometnice redovno izvor svjetlosnog zagađenja, često su i izvor zvučnog zagađenja. Istraživanja su pokazala da crvendaći koji se gnijezde u blizini ceste rjeđe cvrkuću od njihovih srodnika na selu. Ptice, koje žive blizu prometnica, više se ne mogu ni međusobno dozivati, a najpogođenija je mladunčad. U vrijeme parenja mužjaci proizvode zvukove kojima privlače ženke, no budući da sve više mužjaka ne može čuti svoj pjev ili nikad nije naučilo pjevati, nekim vrstama bi moglo zaprijetiti izumiranje. No, nisu samo prometnice uzročnici zvučnog zagađenja i nisu ptice jedine žrtve. Veliko zvučno zagađenje izazivaju disko-klubovi, noćni barovi i kafići koji u sezoni rade punom parom i često lokalnim stanovnicima izazivaju nesanicu i glavobolje.

5. 2.3. NAUTIZAM I MODERNE KRSTARICE Mnogi imućniji turisti svoj odmor vole provoditi na jahtama, a u svrhu turizma koriste se i razne druge vrste brodova, od malih taxi-brodica, do onih najvećih koji mogu primiti i do 5 tisuća ljudi. Mnogi se danas odlučuju na krstarenja brodovima koji imaju vlastite bazene, shoping centre, disco klubove i ostale pogodnosti. Takvi brodovi međutim mogu izrazito loše utjecati na morski eko-sustav jer u more ispuštaju ogromne količine otpadnih voda koje sadrže razne štetne kemikalije, detergente i fekalije. Dnevno jedan takav brod ispusti u more 255,000 galona otpadnih voda iz sudopera, tuševa, umivaonika i wc-a i 15 galona otrovnih kemikalija, a tu su još i razne druge vrste balastnih voda. Smeće, kojeg se na brodu s 3 000 putnika za tjedan dana skupi 50 tona, također uglavnom završi u moru. Sve to loše utječe na stanovinike morskih dubina koji su često jako osjetljivi na zagađenje pa mnoge vrste polako, ali sigurno nestaju iz mora i oceana.

6. 2.4. LOV I RIBOLOV Lov i ribolov sve su popularniji sportovi. Međutim, osim profesionalnih lovaca i ribiča koji poštuju zakone i pridonose očuvanju prirodne ravnoteže, mnogo je onih koji se bave krivolovom. Organizirani krivolov omogućjuje da se neke nedopuštene delicije poslužuju u restoranima protivno zakonima koji štite ugrožene vrste. Zaštićene životinje izlovljavaju se i radi suvenira koje turisti rado kupuju (predmeti od slonove kosti, zubi morskog psa). Neke životinjske vrste su skoro istrijebljene masovnim izlovom pa se danas čini sve kako bi ih se zaštitilo.

7. 2.5. RONJENJE I ronjenje je jedan od popularnijih sportova koji je vezan uz turizam. Kod ronjenja je problem u tome što mnogi ronioci ne poštuju dozvoljenje rute. Česti su primjeri oštećenja arheoloških nalazište jer mnogi žele neki suvenir koji će ih podsjećati na mjesta na kojima su bili. Meta ronioca su osim amfora i sličnih arheoloških nalaza i koralji koji su zbog toga ugroženi.

8. 2.6. UMJETNI PIJESAK Kako je pijesak turistima mnogo primamljiviji od stijenja, na plaže se sve češće nanosi pijesak izvučen s morskog dna. Tako se na područja gdje pijeska uopće nikasd nije bilo on nanosi ili se postojeći pijesak pojačava nekim drugim vrstama pijeska što, naravno, remeti obalni eko-sustav. Kanarski otoci pak uvoze svijetli pijesak iz Sahare, djelomično zato što je ljepši od originalnog, tamnog vulkanskog pijeska. Dubai gradi otočna ljetovališta na pijesku izvađenom iz mora. Istraživanja pokazuju da se kornjače i ptice teško prilagođavaju pijesku nanesenom na njihova staništa, osobito ako je on druge vrste. Prenošenjem pijeska na taj način mogu se prenijeti i organizmi koji mogu poremetiti ravnotežu obale. Kornjače koje polažu jaja u pijesku mogle bi od toga odustati ako ne prepoznaju teren. Grublji pijesak može i otežati kopanje jama za polaganje jaja. Osim toga, svjetliji pijesak, koji ljudi više vole, hladniji je od tamnoga,što znači da se mladi možda neće moći izleći.

9. 2.7. TURIZAM U EKOLOŠKI OSJETLJIVIM PODRUČJIMA Od 1990. do 2000. godine turizam na "najljepšim lokacijama po biološkom bogatstvu" u svijetu, među kojima su tropske Ande i gvinejske šume u zapadnoj Africi porastao je za 100%. U Laosu i Kambodži taj rast iznosi više od 2000%, u Južnoafričkoj Republici 500%, 300% u Brazilu, Nikaragvi i El Salvadoru, a 128% u Dominikanskoj Republici. Turistima su takve zone koje su bogate endemskim i rijetkim vrstama iz biljnog i životnjskog svijeta sve privlačnije. No, loša razvojna strategija turizma može dovesti do velikih problema kao što su npr. sječa šuma zbog razvoja infrastukture i gradnje smještajnih kapaciteta, zagađenje, pojava agresivnih vrsta koje nisu svojstvene području pa mogu narušiti negov eko-sustav, smanjenje zaliha vode... Svaka masovnija pojava ljudi dovodi do problema s odlaganjem otpada, kanalizacijom, smještajem, prometom... Pretjerani broj turista u ekološki osjetljivim područjima često teško oštećuje glavnu atrakciju - sam okoliš.

10. Primjer toga je meksičko turističko središte Cancun. Prije nego što je postao turističko središte tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća, na otoku Cancunu živjelo je samo 12 obitelji. Cancun posjećuje 2,6 milijuna turista svake godine, lokalno raslinje i šume posječeni su, a u obližnjem naselju 75 posto stanovništva nema riješenu kanalizaciju. Osim prirodne ravnoteže, turizam može ugroziti i tradicijski život autohtonog stanovništva. Stranci koji dolaze vidjeti život afričkih plemena, donose sa sobom svoje običaje i mijenjaju navike ljudi koji odustaju od života kakvim su živjeli stotinama i tisućama godina.

11. 3. TURIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ 3.1. MASOVNI I EKOTURIZAM Masovni turizam donio je mnoge neželjene posljedice. Mjesta na koja su ljudi odlazili na odmor sve su više ličila na ona iz kojih su otišli na odmor. Mnoge plaže su izbetonirane, drveće posječeno, prirodna ljepota narušena... Kao odgovor tome javio se ekoturizam. Ekoturizam je turizam temeljen na ljepoti i očuvanosti prirode, uključuje edukaciju i interpretaciju prirodnog okoliša, a upravljan je i provođen da bi bio ekološki održiv. Takav turizam mnogo je prihvatljiviji i za čovjeka i za njegov okoliš. Ljudi tako ponovo uče živjeti u skladu s prirodom makar na godišnjem odmoru. Ekoturizam osim prirodnih ljepota i ekološke osvještenosti promiče i stare običaje nekog kraja.

12. 3.2. TURIZAM I SMANJENJE SIROMAŠTVA U SVIJETU U 49 najmanje razvijenih zemalja turizam je postao glavni izvor deviznih prihoda, ali to je svejedno samo 1% svjetskog prihoda od turizma.Zato vlade pojedinih zemalja, međunarodne udruge i agencije koje pružaju pomoć nerazvijenim zemljama smatraju da je održivi razvoj turizma među glavnim prioritetima u strategijama koje pokušavaju smanjiti siromaštvo u svijetu. Turizam je idealan jer se brzo stvaraju radna mjesta, nerazvijene zemlje su u mogućnosti doći do deviza, a osim toga, ubrzava se svijest o potrebi zaštite okoliša.

13. 3.3. MUSKATSKA DEKLARACIJA Koliko je održivi razvoj turizma bitan, govori činjenica da je u veljači prošle godine u Muskatu održana konferencija Svjetske turističke organizacije za uspostavljanje zaštite okoliša i održivog razvoja na kojoj su sudjelovali predstavnici 35 zemalja. Na konferenciji je donesena deklaracija koja poziva Vlade pojedinih zemalja, sve turističke organizacije i privatni sektor u turizmu da promiču korištenje strateškog planiranja u turizmu kako bi se očuvale specifične vrijednosti pojedinih odredišta i pridonijelo ukupnom jačanju spoznaje o potrebi racionalnog očuvanja baštine, okoliša i održivog razvoja. Također se pozvalo na suradnju svih koji sudjeluju u turizmu kako bi se promicala kvaliteta novoizgrađenih kapaciteta na osnovi suvremene arhitekture koja se mora uklapati u određeni ambijent.