GODINA MIROVINSKOG STAŽA = 114 PLASTIČNIH BOCA

1. GODINA MIROVINSKOG STAŽA = 114 PLASTIČNIH BOCA (pripremile: Jagoda Milidrag Šmid, Ana Milićević Pezelj)

2. MIROVINSKI SUSTAV – IZVOR SIGURNOSTI U STAROSTI Svrha mirovinskog osiguranja – ekonomska i socijalna sigurnost u starosti Ciljevi reforme mirovinskog sustava: • primjerena mirovinska primanja • dugoročna financijska održivost sustava Problem: - postizanje prihvatljive ravnoteže između svrhe i ciljeva

3. ZAMKA POJEDNOSTAVLJIVANJA “Nova mirovinska ortodoksija”: • javni mirovinski sustav nije dugoročno financijski održiv, zato ga treba privatizirati (mi to “čitamo”: preusmjeriti veći dio doprinosa u II. stup!) • osnovni cilj reformi mirovinskih sustava u pravcu privatizacije je efikasnost i rast, razvoj tržišta kapitala Oprez: • Neovisno o financijskim problemima javnoga mirovinskog sustava, privatizacija čini malo ili ništa u njihovu ublažavanju, ali ih može zaoštriti (Argentina) • Dva su pitanja, koja treba rješavati odvojeno: 1. jesu li fiskalni troškovi javnoga mirovinskog sustava problem? 2. hoće li privatizacija (djelomična ili potpuna) biti korisna? • Problem nedostatnih sredstava javnog sustava rješava se povećanjem doprinosa, snižavanjem naknada ili kombinacijom oba zahvata • Prelazak s PAYG sustava na individualnu kapitaliziranu štednju ne mora značiti povećanje dobrobiti – nema direktne veze između privatiziranih mirovinskih fondova i ekonomskog rasta (to može, ali i ne mora biti slučaj)

4. Provedena reforma zahtijeva popravke, jer radnicima i laicima nije korektno objašnjeno kako prelazak na novi sustav utječe na podjelu rizika, kako na žene i muškarce, kako na međugeneracijsku distribuciju Zanemareno: • zadovoljavajući prihodi u starosti (raison d'être mirovinskog sustava) • trošak tranzicije (skriveni su opseg i način financiranja tog troška) • znatno smanjena redistribucija u korist nisko plaćenih radnika • rizik ulaganja (II. stup) preuzima pojedinac Prenaglašeno: • demografska kretanja – starenje stanovništva (jer mirovinski sustavi više ovise o odnosu broja umirovljenika i zaposlenih – sustavna ovisnost)

5. OPASNOSTI, KAKO IH VIDE SINDIKATI • Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika: 1:1,25 • U dvije godine (rujan 2008. - rujan 2010.) 112.120 manje osiguranika! • U dvije godine 51.265 više umirovljenika! • Visoka stopa nezaposlenosti • Upitna učinkovitost javne uprave (utječe na oba mirovinska stupa) • Nestabilan institucionalni i zakonodavni okvir (česte izmjene) • Neizvjesnost i tržišni rizik koji smanjuje vrijednost mirovinske rente • Investicijski rizici i administrativni troškovi privatnih fondova • Drastičan pad prihoda nakon umirovljenja

6. OPASNOSTI (2) • Fleksibilizacija i deregulacija tržišta rada – nepuno radno vrijeme, privremeni i povremeni rad, outsourcing, promjena tradicionalnog odnosa radnika i poslodavca; riječju - prekarizacija rada tako draga našim poslodavcima (ali i dijelu ekonomista), sužava i bazu i obuhvat doprinosa za mirovinsko osiguranje • Tzv. nova ekonomija u razvijenom dijelu svijeta veže sve manju količinu rada - budući ekonomski rast u tim zemljama ne znači i veće zapošljavanje • Razdoblja nezaposlenosti i traženje posla postat će uobičajeni, moguće i za većinu stanovništva • Razložno pitanje: hoće li, i u kojoj mjeri, budući mirovinski sustavi uopće biti vezani uz rad i zarade (doprinos na plaće)?

7. ZAKLJUČAK Ne postoji univerzalni recept za “zdrav” mirovinski sustav otporan na demografske oscilacije, makroekonomske posljedice starenja stanovništva, nepovoljna kretanja na tržištu rada, manipulativne utjecaje javnih vlasti – bio javan ili privatan, kapitalizirani ili sustav tekuće raspodjele • Zadatak je oblikovati mirovinski sustav koji osigurava sigurne i dostatne prihode u starijoj dobi, neovisno o različitostima primjenjivih i/ili primijenjenih instituta i oblika, kombinacije različitih sustava i sl. • Nove tehnologije smanjuju potrebu za ljudskim radom – potreba za društvenom solidarnošću i odgovornošću države bit će veća!

8. Malo statistike (bez branitelja, HV i HVO) Starosne mirovine: • Broj korisnika – 613.103 • Prosječan staž – 32 godine i 2 mjeseca • Prosječna mirovina – 2.378 kn Prijevremene starosne mirovine: • Broj korisnika – 98.033 • Prosječan staž – 34 godine i 9 mjeseci • Prosječna mirovina – 2.253 kn • Prosječna dob korisnika starosnih mirovina: 71 god. i 5 mj.

9. “STARI” UMIROVLJENICI: Broj: 557.005 Prosj. mirovina uk. – 2.387 kn Prosj. starosna mir. –2.609 kn Najviša prosj. starosna – 6.482 kn Minimalna prosj. starosna – 2.463 kn “NOVI” UMIROVLJENICI Broj: 548.412 Prosj. mirovina uk. – 1.934 kn Prosj. starosna mir.–2.121 kn Najviša prosj. starosna – 5.007 kn Najniža prosj. starosna – 1.375 kn MALO USPOREDBE: STARI/NOVI

10. Primjerena mirovina – pravo ili priviđenje? “Primjerena” mirovina: • Prosječna mirovina (ZOMO): 2.165 kn! • Prosječna starosna (ZOMO): 2.378 kn • Listopad 2010.: prosječna mirovina/prosječna plaća: 40,48 posto • Najniža mirovina za 40 godina staža iznosi 2.263 kn, i samo je 3 do 4 posto viša od prosječne mirovine za 40 godina staža • Bruto zamjenska stopa (odnos zadnje plaće i prve mirovine) radnika koji je odradio 40 godina i tijekom radnog vijeka primao prosječnu plaću iznosi 38 posto! • U 30 zemalja OECD-a taj postotak je 56 posto • U Hrvatskoj gotovo 2/3 radnika prima ispodprosječnu plaću

11. TEME I DILEME • Može li neprimjerena plaća osigurati primjerenu mirovinu? • U kojoj mjeri aktualni pad dohodaka utječe na mirovinski sustav? • Je li karta za koncert ili balet luksuz neprimjeren položaju umirovljenika? • Kako osigurati da mirovinska politika ne bude predmetom kratkoročnih interesa? • Ekonomska kretanja i kretanja na tržištu rada (a ne demografska kretanja) upozoravaju na opasnost od nedovoljnih prihoda u starijoj dobi za sadašnje generacije mladih radnika – izazov budućnosti ili sadašnjosti? • Kako zaštititi od inflacije buduće mirovine iz II. stupa današnjih mladih radnika (indeksacija)? • Umirovljenička su prava snižena, mirovine svedene gotovo na socijalnu pomoć, a javne financije nisu spašene. Greška u pristupu ili..?

12. Sindikalni stav: • Starosne radničke mirovine neprimjerene su i nepravedne – uzrokuju siromaštvo umirovljenih radnika, oduzimaju im dostojanstvo i samopoštovanje; nužne su korekcije • Minimalna mirovina za jednu godinu staža = 56,59 kuna (114 plastičnih boca!) Sindikalni zahtjevi: • Mirovina mora omogućiti ljudski prihvatljiv život nakon odrađenoga radnog vijeka • “Pospremiti” čitav sustav temeljem poštene analize; mirovinska prava saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i dužnosnika podvesti pod opći propis; preispitati sve kategorije “povlaštenih” mirovina i uskladiti s financijskim mogućnostima; • (Pre)oblikovanju mirovinskog sustava prići odgovorno, postepeno, uz simulaciju predvidivih učinaka i široku javnu raspravu