Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz

1. EMINA JOVIĆ Srpskipogledi na odnoseizmeđu bosanskog/bošnjačkog, hrvatskog i srpskog jezika u poslednjihdvadesetgodina(1991‒2011) Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz Sprachwissenschaftliches SE (BKS)515.056: Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen) (WS 2011/12) LV-Leiter: Branko Tošović

2. Sadržaj: • Globalizacija i jezik • Nenad Suzić • Engleski jezik • Bosanski jezik (jezik Bošnjaka) • Odvajanje hrvatskog jezika od srpskog • Božo Ćorić • Anatomija naopake hrvatske jezičke politike

3. Branislav Brborić • Trojezičnost ili višejezičnost • Ivan Klajn • Leksika • Ranko Bugarski • Jezičke razlike • Pavle Ivić

4. Jedinstvo i razjedinjenost srpskohrvatskog književnog jezika – aktuelni trenutak • Miloš Okuka • Sukobi i razgraničavanja • Hrvatski kontra srpski (i kontra hrvatski)

5. Bosanski/bošnjački jezik između srpskog i hrvatskoga • Bosanski kontra srpski • Crnogorski jezik kao srpski ili ne • Crnogorski kontra srpski • Literatura

6. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆ • redovni profesor, akademik; predaje pedagogiju i sociologiju obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Banjaluci i Istočnom Sarajevu Fotografija 1

7. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆ • Napisao 17 autorskih i 7 koautorskih, 110 naučnih i stručnih radova i oko 30 novinskih članaka • Tvorac koncepcije reforme sistema obrazovanja u Republici Srpskoj

8. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆ • Član Ruske akademije nauka i Američke psihološke asocijacije, Srpske akademije obrazovanja • Urednik većeg broja knjiga i udžbenika

9. GLOBALIZACIJA I JEZIKENGLESKI JEZIK • Jezik – jedno od ključnih obeležja naroda i nacija • Engleski – univerzalni jezik koji potiskuje nacionalne jezike • Zabrinutost za maternji jezik

10. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA) • Specifična situacija u BiH (roditelji govorili jedan, deca odrastaju na tri jezika) • Morfološka, sintaksička i gramatička podloga–ista • Stranci koji uče jedan od tri jezika–zbunjeni‚(prednost → uče istovremeno tri jezika  )

11. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA) • N. Suzić: • „Ispostavilo se da je ‛rezervisanje pojedinih riječi’ najfundamentalnija razlika među tim jezicima. Tako je glagol oprostiti postao rezervisan za hrvatski jezik iako je riječ oprost vijekovima vezana za pravoslavnu etiku i crkvenu službu.

12. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA) Slično je i sa riječima kruh i hljeb. Kruh se tretira kao hrvatska riječ a hljeb kao srpska, iako je poznato da riječ hljeb potiče od Gota i njihove riječi hlaifs i germanske hlaibaz na našim prostorima odomaćeno kao hljebac ili hljeb“.(Suzić 2001: 43–46)

13. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANSKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA) • Problem naziva bosanskog jezika je sporan za mnoge Srbe • Englezi → engleski, Rusi → ruski, Francuzi → francuski, Bošnjaci → bosanski, a ne bošnjački! Zašto?? • Zašto se u Austriji jezik ne zove austrijski ili u Americi američki!?

14. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGBOŽO ĆORIĆ • Profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu

15. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Osnovni zadatak aktuelne jezičke politike u Hrvatskoj je da dokaže da Hrvati i Srbi ne koriste isti standardni jezik

16. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Principi kojih se oni drže su: • Sinonimski (dubletski) leksički par srpskog jezika se razbija tako da se jedan član tog para (prvi) proglasi hrvatskim standardom, a drugi srpskim : dopustiti – dozvoliti, mašta –uobrazilja, novac – para(Šamija-Lukačić: );

17. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Srpski leksički par sastavljen od neutralnog i markiranog člana (arhaizma, historizma, varvarizma) razbija se tako što se neutralni (jezički aktuelan) član proglasi hrvatskim, a onaj drugi – srpskim jezičkim sredstvom:

18. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE lim –pleh, kočiti –bremzati, naramenice –hozentregeri(Šamija-Lukačić: ); prostitutka –fahiša, naročito –lišma, muka –azab (Brodnjak: )

19. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Prave se neobični i nemogući parovi pa se onda karikaturalni član para označava srpskom crtom: šljivik –šljivir(Šamija-Lukačić: ); dječji –bebeći, doklizati –dosuljati se (Brodnjak: )

20. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Sinonimska veza jednočlanog i dvočlanog naziva razdvaja se tako što se kraći naziv pripisuje hrvatskom, a sintagmatski naziv srpskom jeziku: rugoba –ružna žena (Šamija-Lukačić: );

21. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Navode se, jedna pored druge, reči potpuno različitog značenja pa se onda jedna od njih označi kao hrvatska, a druga kao srpska: mošnja –tašna, jastuk –dušek (Šamija-Lukačić: );

22. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Napravi se leksički par sastavljen od neutralne i stilski markirane reči, pa se prva proglasi hrvatskom, a druga srpskom: krošnja –kruna(Šamija-Lukačić: ).

23. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Srpski leksički par čiji je jedan član domaćeg, a drugi stranog porekla razbija se tako što se domaća leksema proglasi hrvatskom, a pozajmljenica srpskom: bojište –fronta, metež –haos, dobit –profit, čudovište –monstrum, jelovnik –meni (Šamija-Lukačić: );

24. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Standardnojezička forma neke reči proglašava se osobinom hrvatskog, a lokalna (kolokvijalna, negramatična, narodna) sredstvom srpskog jezika:

25. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE hladan –ladan, pisar –ćata, pjevačica –pevaljka, palačinke –palačinci, koliba –koleba, kravata –kravatna (Šamija-Lukačić: ); čašćenje –aldomaš (Brodnjak: ); (reč aldomaš potvrđena kod Miroslava Krleže)

26. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Reakcija Snježane Kordić na neke lingvističke nepodopštine • Babić: Spriječimo put svile u Mimari → svileni put

27. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Tvrdnja da su komunisti Hrvatima nametnuli posvojni/prisvojni genitiv. • Razlog – taj genitiv imaju i Srbi. • Posvojni genitiv imaju svi Sloveni i Indoevropljani.

28. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Ćorić: • „Uzimanje refleksa glasa ‛jat’ kao jedne od najuočljivijih diferencijalnih crta i kazati kako su ti refleksi ‛u hrvatskome standardu /i/jekavski, a u srpskom ekavski’ (Pranjković 1997:55) nije rezultat neznanja, već forsiranog traženja razlika gde ih nema.

29. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE I nestručnjacima, a kamoli stručnjacima je jasno da kod Srba u ovom pogledu postoji dvojstvo, da su oni i ekavci i ijekavci“.(Ćorić 1998: 551–559)

30. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Površna konstatacija da u srpskom ‛imamo gotovo uvijeksaika,za razliku od hrvatskog koji ima sik,osim kad prijedlozi dolaze ispred istih ili posve sličnih suglasnika i suglasničkih skupina(s njima – sa njima, k nama – ka nama...)’ (Silić 1955:76)

31. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE predstavlja eklatantan primjer obmanjivanja javnosti netačnim predstavljanjem činjenica. U svim gramatikama, nezavisno od mjesta štampanja, ova dva predloga navode se u dvama likovima: s (a)i k (a)‟.(Ćorić 1998: 551–559)

32. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Jednako je netačna i tvrdnja da je ‛u srpskom standardu praktično posve izgubljena deklinacija promjenljivih glavnih brojeva (pisati dvjema olovkama – pisati sa dve olovke, razgovor triju strana – razgovor tri strane itd.) (Pranjković 1997:56).

33. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE U svim gramatikama na srpskom području navode se tipovi promene osnovnih brojeva od 1 do 4 (Stanojčić – Popović 2008: 104 – 105). Istina je da se u napomeni uz paradigme spominje i njihova nepromenjivost, ali takva napomena stoji i u zagrebačkim gramatikama‟. (Ćorić 1998: 551–559)

34. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „‛[...] i gubljenje deklinacije neodređenih pridjeva u srpskom standardu i njezino zadržavanje u hrvatskome (njegov liječnik, njegova liječnika... – njegov lekar, njegovog lekara...)’(Pranjković 1997: 56).

35. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE I ovo je podmetanje naučnoj javnosti. Pranjković sigurno zna da nema ni jedne gramatike srpskog jezika u kojoj se ne navode naporedo kraći i duži oblici pridjeva, tj.promena određenih i neodređenih pridjeva‟. (Ćorić 1998: 551–559)

36. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Snježana Kordić veli:‛[…] U novije vrijeme pokušavaju se kratki oblici u Hrvatskoj vratiti u upotrebu.

37. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE To je dio nove sociolingvističke politike u Hrvatskoj da se arhaične riječi i oblici umjetno vraćaju u upotrebu i da se umjesto uobičajenih riječi konstruiraju nove riječi, neologizmi, sve s ciljem da bi se jezik u zapadnom dijelu HS što više razjednačio od jezika u istočnom dijelu HS.

38. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE Vođe nove jezične politike ono što je bilo uobičajeno u jezičnojupotrebi proglašavaju za nepravilno, a ono što je bilo rijetko, zastarjelo ili čak uopće nije ni postojalo u upotrebi proglašavaju za pravilno, i potom kroz kontrolu medija, udžbenika i dr., to provode u praksi’ (1997:18)“. (Ćorić 1998: 551–559)

39. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „U balkanizme se s pravom uključuje konstrukcija da +prezent kao zamjena za infinitiv, ali je nedopustiva tvrdnja da je ta konstrukcija ‛u srpskom standardnom jeziku uobičajena čak i u futuru(On će doći – On će da dođe)’(Pranjković 1997:56).

40. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE U srpskom standardu tako nešto ne postoji (ako pod standardom podrazumevamo kodifikovanu formu jezika). To se može vidjeti u svakoj srpskoj gramatici. Nije korektno crtu razgovornog jezika poturati stranoj javnosti kao crtu standardnog jezika“. (Ćorić 1998: 551–559)

41. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Među tvorbenim diferencijalnim crtama navodi se čitava serija riječi ‛koje u jednom standardnom jeziku pripadaju imenicama muškog roda, a u drugome imenicama ženskog roda:

42. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE minuta – minut, sekunda – sekund, litra – litar, metoda – metod, fonem – fonema, (ova) zvijer – (ovaj) zvijer, arhiv – arhiva’ (Pranjković 1997: 56).

43. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE […] U srpskom jeziku radi se, kad su navedeni primjeri u pitanju, većinom o dubletima, uz napomenu da su arhiv i arhiva različite riječi i ne mogu se na ovakav način dovoditi u vezu, a maskulinum zvijer/zver je danas arhaizam‟. (Ćorić 1998: 551–559)

44. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Navođenje parova deriviranih riječi tipa društvo – udruženje, slastičarnica – poslastičarnica, punomoć – punomoćje, sretan – srećan, prehrana – ishrana (Pranjković 1997: 57) s ciljem da se pokaže njihova pripadnost različitim idiomima, čist je promašaj! Samo neznalica i zlonamjernik može isključivati iz srpskog jezika npr.riječ društvo“. (Ćorić 1998: 551–559)

45. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Kako se stvaraju razlike? • „Kad nema dovoljno razlika unutar postojećeg standardnog jezika onda se razlike vještački proizvode. One su ‛rezultat najnovijega službenoga i/ili neslužbenoga arhaiziranja,

46. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE novotvorenja i uopće razjednačavanja u hrvatskome standardu, npr.: šport – sport, pristupnik – kandidat, predočnik – ekran, perilica – mašina za pranje veša, glavnjak – džekpot, limunika – grape-fruit,

47. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE odmoridba – turizam, igralica – igračka, samovrtjelica, zrakomlat – helikopter itd’.(Pranjković 1997: 59).

48. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE U kojoj mjeri i kojom brzinom će se i ova ‛novotvorenja’ uključiti u jezičku praksu Hrvata, ostaje da se vidi. Trenutno stvari stoje ovako: u jednom razgovoru na hrvatskoj televiziji (13. aprila 1998) rektor Zagrebačkog sveučilišta govori o prijemu i upisu pristupnika na fakultete, a TV-novinarka sve vrijeme govori o kandidatima za prijem i upis‟. (Ćorić 1998: 551–559)

49. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOG • Branislav Brborić

50. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOST • Jezičko raslojavanje je imanentno svakoj ljudskoj skupini, pa tako i našim trima etno-konfesionalnim zajednicama; • Održani naučni skupovi na ovu temu;