Planovi intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja mora s broda i kopna

1. Planovi intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja mora s broda i kopna Poglavlje 9

2. Plan organizacije odgovornosti djelovanja Planovi sadrže: • popise osoblja, • sredstava i • nadležnosti u intervencijama. Plan čišćenja (Contigency Plan) valja odrediti u skladu sa: • procjenom rizika izljeva • važnosti ugroženog područja • očekivanim vremenskim uvjetima • vrstom (i količinom) nafte Valja procijeniti: • koja je radna snaga potrebna za pokretanje i poduzimanje čišćenja. • mjesta privremenog uskladištenja • pravce (rute) razmještaja za uređaje, sredstva za čišćenje i naftni otpad

3. Ekološki osjetljiva područja su: • ribolovna područja, • koraljni grebeni, • močvare, • nacionalni parkovi i sl. Društveno-ekonomski osjetljiva područja su: • mrjestilišta, • uzgajališta ribe i školjaka, • područja luka, • glavne linije pomorskog prometa, • plaže, • naseljena područja.

4. Moguće je da se pokaže nepotrebnim pokretanje operacije čišćenja - ako će nafta biti strujama odnošena dalje od osjetljivih izvora ili pak da će se prirodno razgraditi prije nego dođe do njih. Tijekom izvođenja operacije neprekidno se vodi Operacijski dnevnik, a sva događanja i promjene ucrtavaju se na Operacijski zemljovid – služe za naknadne analize i kao istražni/dokazni materijal u mogućim sudskim postupcima. Odgovornost za kontrolu naftnog izljeva na moru obično je u nadležnosti vladinih organizacija koje su uključene u pomorske poslove, kao što su obalna straža ili mornarica. Rijetko kada se odgovornost takvih agencija širi i na obalna područje. Općenito, zadaća čišćenja obalnih voda i obalne linije spada pod lučke službe ili lokalnu vlast.

5. Međunarodne organizacije svojim konvencijama i rezolucijama pokušavaju spriječiti onečišćenje mora s kopna i brodova i od svih svojih članica traže pripremu odgovarajuće strategije djelovanja i na brodu i na kopnu. Temeljem Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja i Protokola o suradnji na zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja uljem i drugim štetnim tvarimaVlada RH donijela je Državni plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja morau Republici Hrvatskoj(Narodne novine 8/97).

6. Zagađenje mora s kopna RH izradila je i Državni plan za zaštitu voda-obvezuje sve fizičke i pravne osobe koje svojom djelatnošću mogu izazvati iznenadno onečišćenje površinskih i podzemnih voda ili onečišćenje mora s kopna, te pravne osobe koje obavljaju djelatnost odvodnje otpadnih voda da izrade svoje operativne planove - minimalni zatjeviza planove intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja mora s kopna u RH Na kopnu RH izrada Operativnog plana za provedbu mjera je obveza svih proizvođača opreme i uređaja koji mogu prouzročiti onečišćenje okoliša po Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine 82/94.) i Pomorskom zakoniku (Narodne novine 17/94, 74/94 i 43/96).

7. Operativni planovi moraju osobito sadržavati: • procjenu o mogućim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog zagađivanja, te preventivne mjere za sprječavanje nastajanja iznenadnog onečišćenja, • procjenu ugroženosti voda od iznenadnog onečišćenja, • organizaciju postupka, obim i način provedbe mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja, • odgovorne osobe i potrebne stručne zaposlenike u provedbi mjera, • opremu i sredstva za provedbu mjera, • potrebu sudjelovanja drugih fizičkih i pravnih osoba u provedbi potrebnih mjera (intervencija), • program osposobljavanja zaposlenika i stručnih osoba za primjenu mjera, • program provjere provedbe operativnog plana, • način i sredstva informiranja o iznenadnom onečišćenju.

8. Zagađenje mora s brodova Za planove intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja mora s broda zahtjevi su definirani Vodičem za izradu planova intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja mora s broda (IMO - MEPC 44/20). Pretpostavke kojima se IMO vodio pri izradi Vodiča bile su sljedeće: • u tim trenucima osoblje je pod najvećim pritiskom i najčešće dolazi do pogrešaka, • period između početka incidenta i intervencije mora biti što kraći, jer kako se povećava period tako se povećava težina incidenta.

9. Plan mora biti: • realan, praktičan i jednostavan, • jasan posadi i osoblju na kopnu, • ocijenjen, pregledan i redovito revidiran u skladu s novim saznanjima. U skladu s Vodičem brodski Plan mora minimalno sadržavati: • Uvod; • Izvještavanje – kada i što izvještavati, koga izvještavati; • Postupke u slučaju ispuštanja – redoviti ili iznenadni; • Nacionalnu i lokalnu koordinaciju; • Dodatne informacije za osobe koje nisu direktno uključene u postupke .

10. Razlike između brodskih i kopnenih planova • Odgovornost - Vodič određuje da je zapovjednik broda osoba koja mora ocijeniti utjecaj incidenta na sigurnost broda - Državni plan određuje da vodopravni inspektor koji nije odgovorna osoba u tvrtki, određuje stupanj onečišćenja i postavlja se na čelo sanacije onečišćenja. • Specifičnost uvjeta - Glavni dio oba Plana je Procjena o mogućim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog zagađivanja. U principu se ova poglavlja ne mogu uspoređivati, i to ne samo između brodskih i kopnenih, već između dva kopnena, odnosno dva brodska jer nema dviju istih tvrtki ni dva broda koji imaju iste karakteristike, voze isti opasan teret na istim linijama. • Kopnene Procjene o mogućim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog zagađivanja predstavljaju optimalne aktivnosti, dok brodske procjene predstavljaju minimalne uvjete.

11. Pri izradi Procjena treba uzeti u obzir neke parametre zajedničke za brod i za kopno: • opasnost od požara ili eksplozije, • opasnost za zdravlje brodske posade, radnika i okolnog stanovništva, • opasnost od zagađivanja, • mogućnost prelijevanja, • opasnost od isparavanja opasnih plinova, • opasnost onečišćenja tereta, • opasnost reakcije između različitih tereta, • rukovanje otpadom intervencije, • mogućnost brodske nesreće, • vremenske nepogode, • promet u praćenom području...

12. Nakon spomenut analize potrebno je utvrditi slijedeće: • moguće izvore iznenadnog onečišćenja – havarije na opremi, ljudska pogreška (nepoštivanje radne discipline), elementarne nepogode... • preventivne mjere za sprječavanje nastajanja iznenadnog onečišćenja, • organizacija postupka i način provedbe mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja mora, • odgovorne osobe i potrebne stručne zaposlenike, • potrebna zaštitna oprema i sredstva, • program provjere operativnog plana.

13. Incidenti u RH • Ispuštanje stirena s broda u luci Gaženica; • Istjecanje ugljikovodika u Solinu; • Pucanje voda i izlijevanje mazuta iz Polikema Zadar; • Istjecanje mazuta iz Dalmacijacementa u Kaštel Sućurcu; • Izlijevanje ulja iz Dalmacijacementa u Solinu; • Istjecanje dizel-goriva iz prevrnute cisterne kod mjesta Drač; • Istjecanje mazuta iz Pazinke u Pazinu;

14. U RH za zaštitu mora brinu se HRM, pomorska policija i lučka kapetanija

15. Pitanja za ponavljanje • Kako se dijele aktivnosti u sklopu strategije zaštite okoliša? • Navedite karakteristike ekološkog incidenta. • Kojim su dokumentom definirani minimalni zahtjevi za planove intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja mora s kopna u RH? • Koji državni planovi postoje u RH? • Kojim su dokumentom definirane preporuke za planove intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja mora s brodova? • Na kojim se pretpostavkama temelji IMO Vodič za izradu planova intervencije u slučaju iznenadnog onečišćenja mora s broda? • Navedite razlike između kopnenih i brodskih planova intervencije u slučaju zagađenja mora!

16. Koordinacija prilikom iznenadnog onečišćenjem mora

17. Plan intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u RH donijela je Vlada Republike Hrvatske 29. srpnja 1999. godine. Zakonska osnova za izradu i provedbu Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora je Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94) i Pomorski zakonik (NN 181/04). U slučaju moguće ekološke nesreće, odnosno iznenadnog onečišćenja mora nužno je osigurati mehanizam praćenja onečišćenja i saniranja područja onečišćenja. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU započeo je osobito važan proces pravne prilagodbe hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije, za ispunjenje međunarodnih obveza i uspostavu sustava koji jamči održivost i sigurnost korištenja okoliša.

18. Plan intervencija u zaštiti okoliša provodi se po Programu Ujedinjenih Naroda za zaštitu okoliša (UNEP) što uključuje: • APELL (Awareness and Preparedness for Emergencies at Local Level – Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini) • Mediterranean Action Plan MEP(1975) • Protokol o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora uljima (Cooperation in Combating Pollution of the Mediterranean Sea by Oil and Other Harmfull Substances in Cases of Emrgency, 1976) • Regional Marine Pollution Emergency Centre REMPEC (Malta) - bivši ROCC (Regional Oil Combating Centre)

19. USTROJ • Stožer za provedbu Plana • Stožer operativnog centra Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo mora, prometa i veza, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo obrane, Ministarstvo financija, Ministarstvo turizma, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu okoliša, Državna uprava za vode, Državni hidrometeorološki zavoda, Hrvatski hidrografski institut

20. USTROJ Ministarstvo vanjski poslova i europskih integracija Državna uprava za zaštitu i spašavanje – Odjel za Jadran Regionalni centar za žurne intervencije u slučaju onečišćenja Sredozemnog mora (REMPEC - Malta) Pomoć susjednih zemalja Ministarstva i državne uprave Operativni centar Primorsko goranske županije Operativni centar Splitsko-dalmatinske županije Operativni centar Dubrovačko-neretvanske županije Operativni centar Istarske županije Operativni centar Ličko-senjske županije Operativni centar Zadarsko-kninske županije Operativni centar Šibenske županije

21. Pokazna vježba APELL-a u Kaštelanskom zaljevu 2007: Specifični ciljevi: • ocjenjivanje, odnosno dopunjavanje ili izrađivanje planova intervencija za lokalno područje • jačanje stupnja uključenosti lokalne zajednice u sprečavanju onečišćenja mora - uključivanje lokalne zajednice u vježbu sukladno županijskom planu intervencija • povezivanje učinkovitosti planova intervencija na lokalnoj razini, gospodarskih subjekata s Planom intervencija splitsko – dalmatinske županije • provjera zapovjednog ustroja i funkcionalnost Plana intervencija Splitsko – dalmatinske županije - utvrđivanje područja odgovornosti • provjera, unapređivanje i usklađivanje razine suradnje operativnog osoblja na županijskoj razini • utvrđivanje opsega suradnje subjekata u provođenju interventnih mjera • provjera spremnosti subjekata prilikom poduzimanja mjera kojima se ograničava širenje onečišćenja • stjecanje iskustva prilikom rukovanju s opremom i drugim sredstvima koja se koriste u operaciji reagiranja • poboljšanje razine priopćavanja između sudionika akcije, a naročito interventnim ekipama koje sudjeluju u operacijama reagiranja

22. Sudionici pokazne vježbe: • Županijski centar 112 • Odjel za pomorstvo pri županiji • Odjel za zaštitu i spašavanje • Prva pomoć grada Splita • “Cian”d.o.o. Split • “Brodospas”d.d. Split • Državna uprava za zaštitu i spašavanje • Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH • Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH • Ministarstvo unutarnjih poslova RH • Ministarstvo obrane RH • Regionalno središte za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofe • Stožer operativnih centara Splitsko-dalmatinske županije • MRCC – Rijeka • Lučka kapetanija Split

23. Opseg i geografsko područje vježbe: Vježba je lokalnog županijskog karaktera, a temelji se na pretpostavljenom onečišćenju mora Unutrašnje morske vode Republike Hrvatske pozicija: Splitsko-dalmatinska županija – Kaštelanski zaljev (43º32΄N/16º25΄E)

24. Motorni tanker Bakar sagrađen u Japanu 1993 Classification CRS - Croatian register of shipping Oil/Chemical tanker Dimensions Lenght oa: 89,90 m Breadth: 13,20 m Draft: 5,56 m Gross tonnage: 2032 t Cargo tanks: 3348 m3 Cargo pumps: 2 x 1000 m3/h; 1 x 300 m3/h MachineryMain engine: 2442 kW Akasaka Diesel A-41 Aux. Engine(s): Shaft generator 250 kV/A, 1 x 600 PS Boilers: 1 x 2,500000 kcal/h, 1 x 136000 kcal/h Speed: 13,2 KN Consumption: abt. 7 t per day Navigational equipment 2 x radar; gyrocompass; magnetic compass NAVTEX; VHF/DSC x 2; MF/HF DSC; GMDSS; INMARSAT C; EPIRB; SART m/t “BAKAR “

25. Mjere osiguranja akvatorija tijekom održavanja vježbe Osiguranje akvatorija: djelatnici Lučke kapetanije Split i Policijske uprave Splitsko-dalmatinske županije Osiguranje kopnenog prostora: djelatnici Policijske uprave Splitsko-dalmatinske županije Zbog eventualnih nezgoda nužna je nazočnost djelatnika i vozila vatrogasnih postrojbi Splita i Kaštela te medicinske ekipe Prve pomoći iz Splita. Analizom provedbe Plana intervencija u zaštiti okoliša uočena je potreba za stalnom edukacijom, osposobljavanjem kao i praktičnom provjerom sustava primjene Plana intervencija za slučajeve iznenadnih onečišćenja mora.

26. Mjere za sprečavanje onečišćenja na kopnu Čišćenje obale: mehaničkim putem, bez uporabe kemikalija, toplom vodom pod pritiskom uz upotrebu visokotlačnih crpki za ispiranje Odlaganje sakupljenog materijala: u gumene spremnike za privremeno skladištenje prikupljene sirove nafte na obali kapaciteta 2-5 m3 Prijevoz sakupljene sirove nafte na odlagalište: vakuum auto cisternama

27. Za vrijeme plovidbe tankera “Bakar” JPS iz Rijeke prema naftnom terminalu INE u Vranjicu došlo je do nezgode, to jest do eksplozije tanka prilikom čega se izlilo cca.1.000 m³ sirove nafte u more. Po incidentu, od strane zapovjednika oštećenog tankera upućen je Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) tipski obrazac o incidentu tzv. POLREP Alert format MRCC po zaprimanju obavijesti o događaju izvještava zapovjednika Stožera Operativnog centra Splitsko-dalmatinske županije za provedbu Plana intervencija Splitsko – dalmatinske županije i lučkog kapetana Lučke kapetanije u Splitu. Zapovjednika Stožera OC SDŽ, u skladu s ovlastima i intezitetnom onečišćenja upućuje helikopter iz baze u Divuljama na mjesto incidenta, odnosno aktivira Plan intervencija Splitsko – dalmatinske županije. Saniranje i sprečavanje daljnjeg onečišćenja mora po nalogu zapovjednika Stožera Operativnog centra započinje tvrtka “Cian” iz Splita.

28. Plan izvođenja vježbe sa zadacima stožera i interventnih jedinica: 09.09. Dojava MRCC u Rijeci, od strane zapovjednika m/b “ Bakar“, o havariji na moru, na poziciji 43º 32΄N 16º 25΄E u akvatoriju Kaštelanskog zaljeva 09.10. MRCC obavještava Zapovjednika Stožera za provedbu plana intervencija splitsko-dalmatinske županije 09.13. Obaviješten lučki kapetan Lučke kapetanije Split. Zapovjednik Stožera za provedbu plana intervencija splitsko-dalmatinske županije odmah po zaprimanju obavijesti izdaje zapovijed da se obavi izviđanje iz zraka 09.30. Potvrđena obavijest od strane posade zrakoplova da se radi o havariji broda i naftnom onečišćenju mora u akvatoriju Kaštelanskog zaljeva 09.32. Izdaje se zapovijed za isplovljenje brzog broda Lučke kapetanije Split (VHF Ch 10) za osiguranje onečišćenog područja.

29. 09.35. Zamjenik zapovjednika Stožera Splitsko-dalmatinske županije daje nalog Službi za zaštitu mora Poduzeću “Cian” da se krene u lokalizaciju i čišćenje na lokaciji onečišćenja u Kaštelanskom zaljevu. Daje se nalog Operativnoj službi Brodospasa da tegljač sa maonom krene na mjesto onečišćenja (VHF Ch 14) 09.45. Članovi Županijskog stožera na brodu “...” obavljaju uviđaj na području akvatorija Nacionalnog parka i o događaju informiraju Županijski centar za obavješćivanje te mu daju nalog da obavijesti Republički Stožer, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja..... 10.15. Započinje postavljanje oceanskih brana (visine 120 cm) u dužini 200 metara (Ekološki remorker i EKO III), spuštanje skimmera sa maone u more i izlijevanje protupožarne pjene kako bi se dobio efekt onečišćenja mora. 10.15. Započinje postavljanje brana 100 metara na obali i demonstrira se rad opreme za čišćenje i lokalizaciju