1 / 70

BANKARSKI POSLOVI

BANKARSKI POSLOVI. BANKARSKI POSLOVI. OSNOVNI OBLIK REGULISANJA NOV ČANE CIRKULACIJE U JEDINSTVENOM SISTEMU U OKVIRU JEDINSTVENE KREDITNO-MONETARNE POLITIKE SU BANKARSKI POSLOVI.

lucian
Download Presentation

BANKARSKI POSLOVI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. BANKARSKI POSLOVI

  2. BANKARSKI POSLOVI • OSNOVNI OBLIK REGULISANJA NOVČANE CIRKULACIJE U JEDINSTVENOM SISTEMU U OKVIRU JEDINSTVENE KREDITNO-MONETARNE POLITIKE SU BANKARSKI POSLOVI. • POSEBNA VRSTA PRAVNIH POSLOVA U ROBNO-NOVČANOM PROMETU , PRIMJENJUJU SE OPŠTA NAČELA I PRINCIPI ROBNO-NOVČANOG PROMETA, AKO NISU PREDVIĐENA POSEBNA PRAVILA.

  3. BANKARSKI POSLOVI • SPECIFIČNOST BANKARSKIH POSLOVA IZRAŽAVA SE U IZUZETNOM ZNAČAJU PISMENE FORME , U JEDNOOBRAZNOM, MASOVNOM I TIPSKOM SADRŽAJU OVIH POSLOVA. • SLOBODA UGOVARANJA JE SUŽENA I UGLAVNOM SE SVODI NA ODLUČIVANJE DA LI PRISTUPITI ILI NE POJEDINOM TIPU, STANDARDU UGOVORA ILI OPŠTIH USLOVA POSLOVANJA BANKARSKIH ORGANIZACIJA.

  4. BANKARSKI POSLOVI • BANKARSKI POSLOVI SE SMATRAJU SVI POSLOVI IZMEĐU BANKARSKIH ORGANIZACIJA, KOD KOJIH SU OBA SUBJEKTA BANKARSKE ORGANIZACIJE, POSLOVI GDJE JE SAMO JEDAN SUBJEKT BANKARSKA ORGANIZACIJA A DRUGI SUBJEKT U POSLU DOMAĆE ILI STRANO FIZIČKO ILI PRAVNO LICE. • POSEBAN VID ODGOVORNOSTI KOD OVIH POSLOVA JE VEZAN ZA OBAVEZU ČUVANJA BANKARSKE TAJNE O POSLOVANJU KLIJENATA BANKE(ČUVA UGLED BANKE).

  5. BANKARSKI POSLOVI • VRSTE BANKARSKIH POSLOVA - PREMA TERITORIJALNOM PRINCIPU(PODRUČJE NA KOME OBALJAJU POSLOVE) RAZLIKUJU SE DOMAĆI I MEĐUNARODNI POSLOVI, - PREMA POLOŽAJU DA LI JE BANKA DUŽNIK ILI POVJERILAC (AKTIVNI I PASIVNI BANKARSKI POSLOVI), - SPECIJALIZOVANI BANKARSKI POSLOVI U PLATNOM PROMETU U ZEMLJI I INOSTRANSTU.

  6. BANKARSKI POSLOVI • U STRUČNOJ LITERATURI NAVODE SE TRI GRUPE POSLOVA: - NOVČANI POSLOVI, - KREDITNI POSOVI, - POSLOVI U PLATNOM PROMETU. TRI OSNOVNE GRUPE PRAVNIH POSLOVA SU: - POSLOVI U KOJIMA JE BANKA POVJERILAC-AKTIVNI - POSLOVI U KOJIMA JE BANKA DUŽNIK-PASIVNI - NEUTRALNI BANKARSKI POSLOVI.

  7. BANKARSKI POSLOVI • Aktivni bankarski poslovi: ugovor o kreditu, eskontni poslovi, lombard, 1. UGOVOR O KREDITU BANKARSKI POSAO KOJIM BANKA DAJE ZAJAM SVOME KLIJENTU(ODREĐENU SUMU NOVCA), A KLIJENT SE OBAVEZUJE DA ZAJAM (PRIMLJENU SUMU NOVCA) VRATI U UGOVORENOM ROKU I NA UGOVORENI NAČIN I DA PLATI ODREĐENU NAKNADU (KAMATU).

  8. BANKARSKI POSLOVI • UGOVORNE STRANE : -BANKA , KAO POVJERILAC -BANIČNI KLIJENT, KAO DUŽNIK, • PREDMET UGOVORA, ODREĐENA SUMA NOVCA . • VRSTE UGOVORA: - PREMA NAMJENI KREDITA, - NAČINU DAVANJA KREDITA, • NAČINU OBEZBJEĐIVANJA KREDITA, • NA SREDSTVA IZ KOJIH SE KREDIT DAJE, I PREDMET KREDITA.

  9. BANKARSKI POSLOVI • PO NAMJENI RAZLIKUJEMO KREDITE NA: - NA PRIVREDNI – DAJE SE PRIVREDNIM SUBJEKTIMA RADI OBALJANJA ILI UNAPREĐENJA DJELATNOSTI, - POTROŠAČKI – DAJE SE FIZIČKIM LICIMA RADI ZADOVOLJENJA POTREBA U ROBI ŠIROKE POTROŠNJE. • PO NAČINU DAVANJA: - NEPOSREDNI KREDIT, BANKA DAJE KREDIT SVOM KLIJENTU IZ SOSPTVENIH SREDSTAVA , - POSREDNI, BANKA DAJE KLIJENTU KREDIT IZ SREDSTAVA KOJA SU KOD NJE DEPONOVANA.

  10. BANKARSKI POSLOVI • PO NAČINU OBEZBJEĐENJA: - PERSONALNI KREDIT, TREĆE LICE PREUZIMA KREDIT ZA PLAĆANJE, - REALNI KREDIT, OBEZBJEĐENJE SE SASTOJI U ZALOŽNOM PRAVU BANKE NA IMOVINU KLIJENTA. • PO SREDSTVIMA KREDITI SE DJELE NA: - INVESTICIONE, DAJU SE IZ DUGOOROČENIH SRDSTAVA BANKE, - KRATKOROČNI, DAJU SE IZ DEPOZITA PO VIĐENJU I ZAJMA DRUGE BANKE,

  11. Bankarski poslovi • Prema trajanju kredita razlikujemo: kartkoročne(do godinu dana) srednjoročne ( do pet godina) dugoročne ( preko pet godina).

  12. BANKARSKI POSLOVI • PO PREDMETU KREDITA : - NOVČANI ( U GOTOVOM NOVCU), - ROBNI (DAVANJE ROBE ILI VRŠENJE USLUGE NA KREDIT). • ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O KREDITU - spada u grupu formalnih ugovora, - ugovorom se moraju utvrditi uslovi davanja , korišćenja i vraćanja kredita kao i sva druga prava i obaveze ugovornih strana.

  13. Bankarski poslovi • SADRŽAJ UGOVORA - označenje ugovornih strana, - namjenu i vrijednost ugovora, - način puštanja kredita(vrijeme i tranše), - način vraćanja kredita, - obim i značaj uticanja promjenjenih okolnosti, - naknadu za korištenje kredita(kamatu), - nadležnost suda , - odredbe o stupanju na snagu ugovora.

  14. Bankarski poslovi • Prava i obaveze ugovornih strana obaveze banke -banka je obavezna da korisnik kredita stavi na raspolaganje ugovoreni iznos novca, na način i u vrijeme kako je to određeno ugovorom, - ako ne izvrši ovu obavezu pada u docnju , što znači da će biti obavezna da korisniku kredita nadoknodi štetu koju je on pretrpio zato što mu ugovoreni iznos kredita nije stavljen na raspolaganje blagovremeno.

  15. Bankarski poslovi • Obaveze korisnika kredita - obavezan je da krdit koristi namjenski, - da banci plati kamatu u vremenu i na način kako je to ugovoreno (kamata je cjena kredita), - visina kamate izražava se u obliku kamatne stope, odnosno u vidu procenta od glavnice za određen vremenski period, - može biti ugovorena kao fiksna ili kao promjenljiva koja štiti vrijednost novca ako dođe do promjena na tržištu, - uz kamatu korisnik kredita dužan je da plati banci stvarne troškove koji su nastali iz kreditnog odnosa.

  16. Bankarski poslovi • ZAKLJUČIVANJE UGOVORA - smatra se zaključenim kada ga potpišu obe stranke, • PRESTANAK UGOVORA stranke ugovorom određuju prestanak ugovora, po pravilu prestaje ispunjenjm , a može prestati i raskidom. 2. ESKONT Postoje elementi ugovora o zajmu i elementi ugovora o kupovini i prodaji nedospjelih potraživanja. Ovim ugovorom banka kupuje od svog klijenta neko njegovo potraživanje prema trećim licima,

  17. Bankarski poslovi • To je bankarski posao kod kog banka kupuje hartije od vrijednosti pre njene dospjelosti. Banka isplaćuje klijentu (imaocu hartije) nominalni iznos na koji ona glasi, uz odbitak nedospjelih kamata i provizije. • Kupovinom ove hartije od vrijednosti banka postaje njen vlasnik , stiče sva prava i obaveze kao njen vlasnik. • Kupovina se vrši po dospjelosti, • Predmet eskonta su hartije od vrijednosti,

  18. Bankarski poslovi • Pojavio se u Engleskoj krajem XVII vjeka , označio je početak transformacije mjenice od sredstva za zamjenu novca u kreditno sredstvo. • Hartije koje se steknu eskontom mogu se dalje prodati drugoj banci, i tada se govori o reeskontu. • Reeskont,bankarski posao kod koga banka prodaje drugoj banci eskontovanu hartiju od vrijednosti, isto prije njenog dospjeća.

  19. Bankarski poslovi • PASIVNI BANKARSKI POSLOVI BANKA-DUŽNIK, U OVU GRUPU POSLOVA SE UBRAJAJU: -EMISIONI POSLOVI, - UGOVOR O ŽIRORAČUNU, - UGOVOR O ULOGU NA ŠTEDNJU, - ULOG NA BLAGAJNIČKI ZAPIS.

  20. BANKARSKI POSLOVI • KOD EMISONOG POSLA BNKA VRŠI EMISIJU (IZDAVANJE) NVČANICA I KOVANOG NOVCA KOJI U ODREĐENOJ ZEMLJI VRIJEDI KAO ZAKONSKO SRDSTVO PLAĆANJA, • U BIH TE POSLOVE VRŠI CENTRALNA BANKA BIH,

  21. BANKARSKI POSAO • IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI, ODNOSNO OBVEZNICA I AKCIJA, LAKO PRENOSIVIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI (IZDAVANJE ČEKOVA I MJENICA NE PREDSTAVLJA EMIS. POSAO), • KOD OVOG POSLA BANKA POVEZUJE EMITENTA I STICAOCA EFEKTA, • FAZE POSLA ZA REALIZACIJU EMISIJE SU:

  22. BANKARSKI POSLOVI • IZDAVANJE ODGOVARAJUĆIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI UZ UPISIVANJE OBAVEZE EMITENTA NA HARTIJI OD VRIJEDNOSTI, • PRENOŠENJE PREUZIMANJA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI OD STRANE PRVOG PREUZIMAOCA ŠTO JE KOD BANKARSKOG EMISIONOG POSLA BANKA A KOD SAMOSTALNE EMISIJE DRUGA ZAINTRESOVANA LICA KAO PRVI STICAOCI EFEKATA GDJE SE BANKA MOŽE POJAVITI KAO STICAOC HARTIJE I U ULOZI ZASTUPNIKA EMITENTA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI.

  23. BANKARSKI POSLOVI • U TREĆOJ FAZI BANKA PREUZETE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PLASIRA NA TRŽIŠTE, ODNOSNO PRENOSI IH NA TREĆA ZAINTRESOVANA LICA. • OVAJ POSAO SE JAVLJA KAO SLOŽEN POSAO IMA ELEMENTE RAZLIČITIH PRAVNIH POSLOVA • ZAPOĆINJE OBRAĆANJEM EMITENTA BANCI ZAHTJEVOM DA SE EMISIJA EFEKATA OSTVARI PREKO NJE,

  24. BANKARSKI POSLOVI • KAD BANKA PRIHVATI PONUDU EMITENTA ZA ZAKLJUČIVANJE BANKARSKOG EMIIONOG POSLA DOLAZI DO REALIZACIJE EMISIJE EFEKTA, • BANKA MOŽE IMATI OBAVEZU DA EFEKTE SAMA OTKUPI I DA IH ZA SVOJE IME I SVOJ RAČUN SAMA PLASIRA NA TRŽIŠTE (ČVRSTO PREUZIMANJE EMISIJE) • DRUGA MOGUĆNOST JE DA BANKA PREUZIMA OBAVEZU PLASMANA EFEKATA U SVOJE IME ZA RAČUN EMITENTA, ODNOSNO DA U IZVRŠENJU POSLA ISTUPA KOMISONO.

  25. BANKARSKI POSLOVI • BANKA SE MOŽE POJAVITI U ZASUPNIČKOJ ULOZI AKO UGOVOROM PREUZME OBAVEZU DA ĆE EFEKTE PLASIRATI NA TRŽIŠTE U IME I ZA RAČUN EMITENTA. • ČVRSTO PREUZIMANJE EMISIJE EFEKATA NAJVIŠE ODGOVARA EMITENTU JER BANKA SNOSI RIZIK PLASMANA EFEKATA, • OVAJ MODEL IMA ELEMENTE KREDITNOG ODNOSA JER BANKA ODMAH U CJELOSTI EMITENTU ISPLAĆUJE VRIJEDNOST PREUZETIH EFEKATA A ONDA DO NOVČANE PROTIVVREDNOSTI TIH EFEKATA DOLAZI U TRENUTKU NJIHOVOG PRENOSA NA TREĆA LICA.

  26. BANKARSKI POSLOVI • KOD EMISIJE AKCIJA BANKA MOŽE PREUZETI OBAVEZU AKCIJA KOD SAMOG OSNIVANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVA I EMISIJU PRI DOKAPITALIZACIJI AKCIONARSKOG DRUŠTVA. • RAZLIKUJE SE ČVRSTO PREUZIMANJE I KOMISIONO (AGENCIJSKO) PREUZIMANJE EMISIJE. • KOD POTPUNOG PREUZIMANJA EMISIJE AKCIJA BANKA KAO I KOD OBVEZNICA PREUZIMA POTPUN RIZIK PLASMANA AKCIJA JER BANKA NE MOŽE NEPRODATE AKCIJE VRATITI AKCIONARSKOM DRUŠTVU, BANKA PREUZIMA AKCIJE U SVOJE IME I ZA SVOJ RAČUN.

  27. BANKARSKI POSLOVI • UGOVOROM SA AKCIONARSKIM DRUŠTVOM BANKA PREUZIMANJEM AKCIJA STIČE PRAVO U AKCIONARSKOM DRUŠTVU A ZA UZVRAT BANKA PREUZIMA OBAVEZU DA PLATI AKCIONARSKOM DRUŠTVU PREUZETE AKCIJE POD USLOVOM ODREĐENIM U ODLUCI O EMISIJI AKCIJA. • UGOVOROM SE ODREĐUJE KURS PO KOJEMĆE BANKA PRODAVATI AKCIJE KOJI JE VEĆI OD KURSA KOJIM JE BANKA PREUZELA AKCIJE OD AKCIONARSKOG DRUŠTVA. • RAZLIKA KURSA JE NAKNADA BANCI ZA IZVRŠENI POSAO.

  28. BANKARSKI POSLOVI • KAD SE BAKA OBAVEŽE KAO KOMISIONAR , RIZIK PLASMANA SNOSI EMITENT, • KOD KOMISIONOG PREUZIMANJA EMISIJE AKCIJA BANKA PRODAJE AKCIJE TREĆIM LICIMA U SVOJE IME I ZA RAČUN AKCIONARSKOG DRUŠTVA.

  29. BANKARSKI POSLOVI • MODALITETI PRODAJE: - SLOBODNA PRODAJA , - PRODAJA NA OSNOVU JAVNOG POZIVA NA UPIS I KUPOVINU EFEKATA, - PRODAJA NA OSNOVU POZIVA NA KORIŠĆENJE PRAVA PREČE KUPOVINE I - PRODAJA NA OSNOVU LICITACIJE.

  30. BANKARSKI POSLOVI • PO OSNOVU BANKARSKOG EMISIONOG POSLA BANKA STIČE VIŠE PRAVA PREMA EMITENTU OD KOJIH SU NAJVAŽNIJA: - PRAVO NA PREUZIMANJE EMISIJE RADI PRODAJE EFEKATA, - PRAVO NA NAGRAU (PROVIZIJU) - PRAVO NA NAKNADU TROŠKOVA - PRAVO IZ PREUZETIH AKCIJA.

  31. BANKARSKI POSLOVI • KADA SU UGOVOROM ODREĐENE OBAVEZE BANKE DA EFEKTE OTUĐI U ODREĐENOM ROKU , PA TO ONA NE UČINI, EMITENT PO ISTEKU ROKA IMA PRAVO DA ZAHTJEVA PRESTANAK VRŠENJA TIH PRAVA OD STRANE BANKE.

  32. BANKARSKI POSLOVI • BANKARSKI USLUŽNI POSLOVI POSLOVI KOJI SU VEZANI ZA SVA PLAĆANJA U PALTNOM PROMETU. NA STRANI NALOGODAVCA POJAVLJUJU SE SVA PRAVNA I FIZIČKA LICA . POSLOVE PLATNOG PROMETA OBAVLJAJU BANKE I DRUGE OVLAŠTENE ORGANIZACIJE.

  33. BANKARSKI POSLOVI • GRUPA BANKARSKIH POSLOVA JE: • PRENOS SREDSTAVA SA JEDNOG NA TEKUĆI RAČUN, • UPLATA ISPLATA SA RAČUNA ILI NAPLATA IZ SREDSTAVA NA RAČUN. • U PLATNI PROMET NE SPADAJU NEPOSREDNA PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM , NA OSNOVU NEKOG PRAVNOG POSLA.

  34. BANKARSKI POSLOVI • POSLOVI PLATNOG PROMETA SE UREĐUJU ZAKONOM O PLATNOM PROMETU. SUBJEKTI PLATNOG PROMETA Učesnici i nosioci platnog prometa su korisnici usluga koje daju nosioci platnog prometa, To može da bude fizičko i pravno lice, koje preko neke banke ili druge fin. organizacije vrši određeno plaćanje ili prima novac.

  35. Bankarski poslovi • Šta je uloga te organizacije preko koje se vrši plaćanje? • Pojavljuje se kao zastupnik lica koje daje nalog za plaćanje ili kome se vrši plaćanje. • Ko su nosioci paltnog prometa? banke, preduzeća PTT saobraćaja, dok druge finansijske organizacije osnovane za obavljanje platnog prometa otvaraju račun kod banke.

  36. Bankarski poslovi • Banke vode račune pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost, vode račune fizičkih lica koja ne obavljaju djelatnost, učestvuju za račune koje vode u međubankarskom kliringu i obarčunu izvršenih plaćanja, utvrđuju za svakog klijenta dnevni promet i o tome ih obavještavaju, primaju uplate u korist računa fizičkih lica koji se vode u toj banci, primaju uplate u korist računa koji se vode kod druge banke, organizuju izdavanje platnih kartica i dr.

  37. Bankarski poslovi Vrste platnog prometa: • Unutrašnji platni promet , odvija se između domaćih lica i to klijenata koji imaju otvorene račune kod banaka , ili drugih nosilaca platnog prometa, • Međuanrodni platni promet , obavlja se između domaćih i stranih lica.

  38. Bankarski pravni poslovi • ZAVISNO KAKO SE OBAVLJA PLATNI PROMET RAZLIKUJE SE: -GOTOVINSKI PLATNI PROMET KOJI ČINE SVE UPLATE GOTOVOG NOVCA NA RAČUN I ISPLATE GOTOVOG NOVCA SA RAČUNA KOD ORGANIZACIJE KOJA OBAVLJA POSLOVE PLATNOG PROMETA, - BEZGOTOVINSKI PLATNI PROMET SASTOJI SE U PRENOŠENJU NOVCA SA RAČUNA JEDNOG NA RAČUN DRUGOG LICA.

  39. BANKARSKI POSLOVI • ZA PRAVNA LICA I PREDUZETNIKE BEZGOTOVINSKI PLATNI PROMET JE OBAVEZAN, SVE POSLOVANJE MORA DA SE ODVIJA PREKO ŽIRO RAČUNA, • ZA FIZIČKA LICA BEZGOTOVINSKI PALTNI PROMET NIJE OBAVEZAN. ŠTA SU PREDNOSTI BEZGOTOVINSKOG PLAĆANJA?

  40. BANKARSKI POSLOVI • Ostvaruju se uštede u troškovima, u radu, u vremenu, omogućava da se postigne veći stepen sigurnosti, i kontrola arspolaganja novčanim sredstvima od strane učesnika paltnog prometa. • Vrlo bitno: povećava se kreditni potencijal banaka , sredstva koja se nalaze na računima mogu da preusmjere preko kredita u privredno korisne svrhe.

  41. BANKARSKI POSLOVI • UGOVOR O TEKUĆEM RAČUNU • BANKARSKI POSAO KOJIM SE BANKA OBAVEZUJE DA SVOM KLIJENTU OTVORI KOD SEBE POSEBAN RAČUN, NA KOJEM ĆE VODITI SVA KLIJENTOVA PRIMANJA I IZDAVANJA NOVČANIH IZNOSA. • PASIVNI BANKARSKI POSAO JER SE BANKA JAVLJA KAO KLIJENTOV DUŽNIK.

  42. Bankarski poslovi • UGOVOR O ŽIRO RAČUNU • NA OSNOVU UGOVORA PRAVNA LICA I PREDUZETNICI OTVARAJU ŽIRO RAČUN KOD BANKE ILI DRUGE FIN. ORGANIZACIJE, VODE SREDSTVA NA TOM RAČUNU I VRŠE PALĆANJA PREKO TOG RAČUNA. • BANKA JE DUŽNA DA IZVRŠAVA KLIJENTOVE NALOGE SA ŽIRO –RAČUNA,

  43. BANKARSKI POSLOVI • PRAVNA LICA I PREDUZETNICI DUŽNI SU DA GOTOVINU NOVCA, PO BILO KOM OSNOVU UPLATE NA ŽIRO-RAČUN ISTI DAN,A NAJKASNIJE NAREDNOG DANA, • SA RAČUNA PLAĆANJA I ISPLATE SA RAČUNA MOGU DA SE VRŠE NA OSNOVU ORIGINALNE DOKUMENTACIJE KOJA SLUŽI DA SE UTVRDI IZNOS, OSNOV I NAMJENA PLAĆANJA,

  44. BANKARSKI POSLOVI • NALOG ZA PALĆANJE RAČUNA - može biti u pismenoj formi ili elektronski, - usmeni nalog za plaćanje banka i klijent moraju prethodno predvidjeti ugovorom o otvaranju i vođenju računa, - mora da sadrži podatke o izdavaocu i priamocu naloga i njihovim bankama , podatke o iznosu,

  45. Bankarski poslovi • Nalog za plaćanje koje ispostavlja vlasnik računa potpisuju lica čiji su potpisi deponovani kod nosioca platnog prometa kod kojeg se vodi račun izdavaoca naloga, • Obaveza banke je da kod izvršavanja naloga za plaćanje postupi sa dužnom pažnjom (ako postoji neusklađenost podataka vratiće nalog podnosiocu)

  46. Bankarski poslovi • Ako u toku istog dana primi više naloga za plaćanje ili druge instrukcije za povlačenje novca sa računa , nalozi za plaćanje se izvršavaju prema datumu dospjeća i redosledu prijema. • Prvenstveno se postupa po zahtjevima za povraćaj pogrešno doznačenih sredstava , a zatim se izvršavaju rješenja poreskih, carinskih i drugih nadležnih organa, sudska rješenaj , nalozi povjeroca na osnovu dospjelih hartija od vrijednosti.

  47. Bankarski poslovi • Šta se dešava ako banka ne izvrši nalog učesnika u platnom prometu? • Banka kao nosilac platnog prometa dužna je da učesniku u platnom prometu plati ugovorenu kamatu, zateznu kamatu i naknadu štete, ako je šteta veća od iznosa koji je dobio na ime zatezne kamate.

  48. Bankarski poslovi • Kada se može izvršiti palćanje sa računa klijenat bez anloga? • U slučaju prinudne naplate na osnovu izvršnih poreskih, carinskih ili sudskih rješenja. • Obaveza nosioca platnog prometa je da u roku koji je predviđen ugovorom o otvarnju žiro -računa korisnicima računa dostavljaju izvještaj o isplati duga.

  49. Bankarski poslovi • Banka je dužna da poštuje tajnost računa i da informacije o računu daje samo klijentu, osim ako je drukčije propisano zakonom , ako postoji sudski nalog ili nanalog nekog drugog organa , ili ako je klijent saglasan da se informacije mogu darti i nekom drugom licu.

  50. Bankarski poslovi • Insrumenti platnog prometa: • ZA GOTOVINSKO PALĆANJE: nalog za uplatu i nalog za isplatu, • ZA BEZGOTOVISNKO PLAĆANJE: nalog za prenos i nalog za naplatu, • INSTRUMENTI PLAĆANJA : ČEK, PLATNA KARTICA, I AKREDITIVI KAO INSTRUMENT ZA RASPOLAGANJE SREDSTVIMA SA RAČUNA ,

More Related