1 / 18

Odnos moralnosti i tolerancije na nasilje

Odnos moralnosti i tolerancije na nasilje. Učenici drugih razreda izborne nastave iz psihologije Voditelj: Marko Raguž, prof. CILJEVI ISTRAŽIVANJA. Utvrditi razinu moralnosti i tolerancije na nasilje kod mladih Utvrditi stupanj povezanosti moralnosti i tolerancije na nasilje

oliver
Download Presentation

Odnos moralnosti i tolerancije na nasilje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Odnos moralnosti i tolerancije na nasilje Učenici drugih razreda izborne nastave iz psihologije Voditelj: Marko Raguž, prof.

  2. CILJEVIISTRAŽIVANJA • Utvrditi razinu moralnosti i tolerancije na nasilje kod mladih • Utvrditi stupanj povezanosti moralnosti i tolerancije na nasilje • Utvrditi ishode prosuđivanja mladih o konkretnom slučaju nasilja • Utvrditi postojanje razlika u varijablama moralnosti i tolerancije na nasilje kod gimnazijalaca i strukovnjaka

  3. METODA • Upitnik moralnosti – 24 čestice s procjenama na skali od 5 stupnjeva – rezultat izražen kao zbroj svih procjena • Tolerancija na nasilje – skala socijalne distance od 5 razina reagiranja na nasilje • Dihotomni upiti o predstavi “Kamenje”

  4. REZULTATI • n = 100 maturanata/maturantica Gimnazije u Đakovu • Raspon mogućeg kretanja vrijednosti na upitniku moralnosti je 24 – 120. Prosječna vrijednost našeg uzorka od 86,4 je nešto bliža gornjem rubu raspona što ukazuje na solidnu prihvaćenost etičkih standarda i normi. • Raspon kretanja vrijednosti na skali socijalne distance je 1 – 5. Prosječna vrijednost našeg uzorka od 3,7 ukazuje, slično kao i kod moralnosti, na solidnu razinu spremnosti društveno odgovornog reagiranja na nasilje.

  5. REZULTATI • rm-tn=0,35 • Umjereno niski koeficijent korelacijeod 0,35 ukazuje na slabu povezanost varijabli moralnost i tolerancija na nasilje. • Stupanj spremnosti reagiranja na nasilje ima nisku determiniranost usvojenošću etičkih standarda i normi, tek 12%.

  6. REZULTATI • Distribucija rezultata na skali moralnosti je pomaknuta i asimetrična prema višim vrijednostima što ukazuje na, već spomenutu, solidnu usvojenost etičkih standarda i normi, ali i na sklonost davanja društveno poželjnih odgovora.

  7. REZULTATI • Distribucija razine tolerancije na nasilje ima slične karakteristike kao i distribucija moralnosti – izbjegavanje nepoželjnih odgovora i solidna razina spremnosti reagiranja na nasilje.

  8. REZULTATI • Kada bi uočio ili imao saznanje o nekom obliku nasilja: • ne bi poduzimao ništa jer smatram to normalnom pojavom. • pravio bi se da to ne primijetim jer bi mi bilo neugodno bilo što poduzimati. • o tome bi raspravljao u krugu svojih prijatelja. • o tome bi obavijestio nadležne institucije (školske vlasti, policiju, DORH …). • usudio bi se stati u obranu žrtve institucionalno i fizički. • Statistički značajne razlike su između prosjeka 3. i 4. te 3. i 5. razine. Napomena: Prosjeci za 1. i 2. razinu reagiranja na nasilje nisu prikladni za daljnju analizu zbog malih frekvencija.

  9. REZULTATI • Upiti o predstavi “Kamenje” bili su sljedeći: • Jeste li prisustvovali kazališnoj predstavi “Kamenje”? • Smatrate li da su glavni akteri u predstavi krivi? • Postoje li za njih olakotne okolnosti? • Je li ispravno to što ih je sud oslobodio?

  10. REZULTATI • Razlika u prosjecima rezultata na skali moralnosti statistički je značajna jedino na 1. upitu o predstavi (Jeste li prisustvovali kazališnoj predstavi “Kamenje”?) u korist onih koji su potvrdno odgovorili (p=0,03), dok na ostala 3 pitanja razlika nije značajna.

  11. REZULTATI • Razlika u prosjecima rezultata na skali tolerancije na nasilje niti na jedan upit o predstavi nije statistički značajna.

  12. REZULTATI • n = 68 maturanata/maturantica Srednje strukovne škole u Đakovu • Raspon mogućeg kretanja vrijednosti na upitniku moralnosti je 24 – 120. Prosječna vrijednost našeg uzorka od 81,2 je nešto bliža gornjem rubu raspona što ukazuje na solidnu prihvaćenost etičkih standarda i normi. • Raspon kretanja vrijednosti na skali socijalne distance je 1 – 5. Prosječna vrijednost našeg uzorka od 4,0 ukazuje, slično kao i kod moralnosti, na solidnu razinu spremnosti društveno odgovornog reagiranja na nasilje.

  13. REZULTATI • rm-tn= -0,11 • Vrlo niski i negativan koeficijent korelacijeod -0,11 ukazuje na nepostojanje povezanosti varijabli moralnost i tolerancija na nasilje kod maturanata strukovne škole.

  14. REZULTATI • Distribucija rezultata na skali moralnosti je pomaknuta i asimetrična prema višim vrijednostima što ukazuje na solidnu usvojenost etičkih standarda i normi, ali i na sklonost davanja društveno poželjnih odgovora.

  15. REZULTATI • Distribucija razine tolerancije na nasilje kod strukovnjaka ima slične karakteristike kao i distribucija moralnosti – izbjegavanje nepoželjnih odgovora i solidna razina spremnosti reagiranja na nasilje.

  16. ZAKLJUČAK • Kod maturanata đakovačke gimnazije zamjetna je solidna razina usvojenosti etičkih standarda i normi kao i spremnosti reagiranja na pojavu nasilja. • Primjetna je sklonost davanja društveno poželjnih odgovora. • Povezanost usvojenosti etičkih standarda i normi i spremnosti reagiranja na nasilje je mala, što znači da pojačavanjem etičkih standarda nećemo puno postići u sprječavanju nasilja, već je potrebno mehanizme društveno odgovornog ponašanja razvijati i na druge načine.

  17. ZAKLJUČAK • Maturanti đakovačke gimnazije solidno su se odazvali na predstavu “Kamenje”. Od njih 37,koliko ih je prisustvovalo predstavi, 73% ih se izjasnilo da su glavni akteri krivi za počinjeno djelo, 57% ih smatra da za njih postoje olakotne okolnosti, a 46% ih smatra da je sud donio ispravnu odluku. • Testiranje razlika u moralnosti i toleranciji na nasilje s obzirom kakav su odgovor ispitanici davali na upite o predstavi je pokazalo statistički značajno veći stupanj usvojenosti etičkih standarda i normi kod onih maturanata koji su prisustvovali predstavi. S obzirom da je odlazak na predstavu bio stvar osobnog izbora nastalu razliku mogli bismo pripisati ili tome što se učenici viših etičkih standarda radije odazivaju na događanja koja problematiziraju nasilje ili je “sudjelovanje” u predstavi utjecalo pozitivno na njihove naknadne prosudbe u ovom ispitivanju. Obadva razloga ukazuju na potrebu ovakvih intervencija u društvenim sredinama s ciljem poticanja društveno odgovornog ponašanja.

  18. ZAKLJUČAK • Usporedbom gimnazijalaca i strukovnjaka možemo zaključiti da gimnazijalci imaju značajno veću usvojenost moralnih standarda i normi (p=0,002), dok kod tolerancije na nasilje nema značajne razlike (p>0,05). • Povezanost usvojenosti etičkih standarda i spremnosti reagiranja na nasilje nije značajna, vrlo je mala i negativna kod strukovnjaka za razliku od gimnazijalaca, što kod njih još više naglašava da pojačavanjem etičkih standarda nećemo puno postići u sprječavanju nasilja.

More Related