800 likes | 1.14k Views
POMORSKI PRIJEVOZ NUKLEARNIH TVARI. Prof. dr. sc. Petra Amižić Jelovčić. Prijevoz stvari morem. 90% svjetske trgovine odvija se morem; cca 50 000 brodova svjetske pomorske flote
E N D
POMORSKI PRIJEVOZ NUKLEARNIH TVARI Prof. dr. sc. Petra Amižić Jelovčić
Prijevoz stvari morem 90% svjetske trgovine odvija se morem; cca 50 000 brodova svjetske pomorske flote 2 skupine ugovora o iskorištavanju pomorskih brodova: ugovori o pomorskom plovidbenom poslu i ugovori o zakupu broda
Ugovorom o prijevozu stvarimorem prijevoznik se obvezuje da će prevesti stvari brodom, a naručitelj se obvezuje da će platiti vozarinu • Ugovorom o prijevozu stvari morem može se zaključiti prijevoz cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili određenim brodskim prostorom • Prijevoznik je prema ugovoru dužan osposobiti brod za plovidbu; za ispunjenje spomenute obveze odgovara na temelju pretpostavljene krivnje
Postojanje i sadržaj ugovora dokazuje se teretnicom Teretnica je prijevozna isprava kojom prijevoznik potvrđuje da je radi prijevoza na brod primio teret, ali se ujedno obvezuje da će po završetku putovanja teret predati ovlaštenom imatelju teretnice Po dolasku broda u odredišnu luku, prijevoznik je dužan predati teret primatelju Pravo primatelja na ulaganje pisanog prigovora
Prijevoznik je dužan teret predati u stanju vrsti i količini kako ga je i primio na prijevoz, i bez zakašnjenja - za tu obvezu odgovara na temelju pretpostavljene krivnje Ako je šteta posljedica slučajeva iznimne opasnosti (engl. Excepted perils) prijevoznik odgovara na temelju dokazane krivnje Iznimku predstavljaju i nautička pogreška i požar Prijevoznik za štetu na teretu odgovara ograničeno Konvencija o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine, 1976.
Pomorski prijevoz opasnih i štetnih tvari 9 razreda (eksplozivi; plinovi; zapaljive tekućine; zapaljiva čvrsta tijela; tvari koje oksidiraju i organski peroksidi; otrovne tvari i zarazne tvari; radioaktivne tvari, tvari koje nagrizaju ili korozivne tvari i razne druge opasne tvari) Klasifikacija opasnih tvari prema Međunarodnoj konvenciji o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS, 1960./1974.) i prema Međunarodnom pomorskom pravilniku za prijevoz opasnih tvari (IMDG Code,1990.)
PAKIRANJE - Posebna ambalaža koja nije podložna opasnim svojstvima tereta; sposobna izdržati redovitu izloženost opasnostima do kojih dolazi uslijed rukovanja teretom te sposobna onemogućiti gubljenje i rasipanje tereta OBILJEŽAVANJE I OZNAČAVANJE - Teret mora biti ispravno obilježen tehničkim nazivom i označen upadljivom etiketom UVJETI SLAGANJA - Slaganje tereta na siguran i prikladan način u skladu s prirodom tih tvari DOKUMENTIRANJE – uporaba ispravnog tehničkog naziva opasne tvari, otpremni dokumenti moraju sadržavati svjedodžbu da je teret ispravno pakiran, obilježen i označen i da se nalazi u ispravnom stanju za prijevoz
Pomorski prijevoz opasnog tereta dijeli se na: Prijevoz ulja (Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu prouzročenu zbog onečišćenja uljem - CLC, Međunarodna konvencija o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete prouzročene zbog ončišćenja uljem - Konvencija o Fondu) Prijevoz tekućih plinova (Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem - HNS) Prijevoz kemikalija (rizik eksplozije, požara i toksičnosti)
Odgovornost prijevoznika razlikuje se ovisno o tome je li prijevoznik znao ili nije za opasna obilježja tereta kojeg je primio na prijevoz Izvanugovorna odgovornost prijevoznika postoji za: Štete od zagađivanja uljem Zagađivanje mora drugim opasnim i štetnim tvarima s brodova Nuklearne štete u pomorskom poduzetništvu
Specifičnost prijevoza nuklearnih tvari 40 godina / 20 milijuna pošiljki godišnje IAEA Prijevoz nuklearnih tvari
Nuklearne tvari Opasne tvari (klasifikacija prema SOLAS konvenciji, 1960 / 1974, IMDG pravilnik, 1990/2004) Radioaktivne tvari (klasa 7)- materijali koji spontano emitiraju znatnu radijaciju i čiji je specifični aktivitet veći od 70 kBq/kg; nuklearne tvari su podvrsta radioaktivnih tvari Izvorni i posebni nuklearni materijali; Ad.1)izvorni materijal nastaje usitnjavanjem i pročišćavanjem ruda, prerađivanjem tekućeg goriva te iscrpljivanjem urana Ad.2)posebni fisibilni materijal nastaje izdvajanjem, odnosno izoliranjem kemijskim putem iz radioaktivnog tekućeg goriva u nuklearnim reaktorima
Nuklearno gorivo; materijal sposoban za proizvodnju energije samoodržavajućom lančanom reakcijom nuklearne fisije Fisija; cijepanje teške atomske jezgre u dvije približno jednake jezgre koje se poslije cijepanja gibaju velikom brzinom, uz emisiju nekoliko brzih neutrona i gama-zračenja nuklearni reaktori: postrojenja projektirana za proizvodnju električne energije; specifična u odnosu na elektrane na fosilna goriva jer se kod njih toplinska energija oslobađa fisijama za koje nije potreban kisik pa ne dolazi do emisije velikih količina štetnih plinova
Široko područje primjene: Medicina (dijagnostika, terapija i istraživanje) Veterina (liječenje kućnih ljubimaca) Industrija (radiografija, iradijacija, baždarenje) Agrikultura (poboljšanje nutricionističke kvalitete, sterilizacija) Energetika Naoružanje
NUKLEARNA ENERGIJA - neobnovljiv izvor koji se najviše koristi u obliku električne energije i kao vrsta pogona (pozitivne i negativne karakteristike) 24. listopada 1945. – stupila na snagu Povelja Ujedinjenih naroda Očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti; ostvarenje međunarodne suradnje; razvijanje prijateljskih odnosa i drugih prikladnih mjera za učvršćivanje svjetskog mira 1957. godine – stupio na snagu Statut Međunarodne agencije za atomsku energiju (engl. International Atomic Energy Agency – IAEA); samostalna međunarodna organizacija koja djeluje u suradnji s UN-om i pod njegovim pokroviteljstvom
Upotreba nuklearne energije za dobivanje električne energije i za pogon • Nuklearne elektrane diljem svijeta (SAD 104, Francuska 59, Rusija 31, Velika Britanija 19, Njemačka 17, Japan 54) • U blizini RH nalazi se NE Krško i NE Paks; na udaljenosti do tisuću km od teritorija RH u pogonu je čak 40 nuklearnih elektrana (89 nuklearnih reaktora)
1954. godine - prva nuklearna podmornica Nautilus “Kursk”- 2000. godine 1960. godine – prvi nuklearni nosač aviona Enterprise / istovremeno izgrađen prvi trgovački brod na nuklearni pogon Savannah Nuklearni brodovi mogu seekonomično natjecati s konvencionalnim brodovima na dugim plovidbama i u plovidbi velikom brzinom/ nuklearni pogonski troškovi su niži od konvencionalnih troškova Kapitalni troškovi nuklearnih brodova znatno su viši od troškova konvencionalnih brodova
NUKLEARNO NAORUŽANJE – oružje za masovno uništenje (nuklearna i termonuklearna bomba) 06.kolovoza 1945. godine - na Hirošimu bačena prva atomska bomba 09. kolovoza 1945. - bačena druga atomska bomba na Nagasaki Nuklearna testiranja (SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina, Indija, Pakistan i Iran)- od 1945.g. Izvedeno preko tisuću testova Ugovor o zabrani pokusa nuklearnim oružjem u atmosferi, svemiru i pod vodom iz 1963. godine, tzv. Nuklearni moratorij
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja iz 1968. godine, tzv. NPT (engl. Nuclear Non-proliferation Treaty) uvodi status nuklearnih i nenuklearnih država Niz bilateralnih ugovora između SAD-a i SSSR-a Ugovor o potpunoj zabrani nuklearnih proba iz 1996. godine (engl. Comprehensive Test Ban Treaty) Svjetske nuklearne sile danas imaju u posjedu više od 20 tisuća nuklearnih bojevih glava u svom arsenalu Sigurnosne mjere (engl. Safeguards)
Specifičnost pomorskog prijevoza nuklearnih tvari Niski postotak nesreća (cca 24 nesreće godišnje koje uključuju nuklearni materijal – 0.4% od svih nesreća do kojih dođe u prijevozu godišnje) U početku se najviše prevozilo gorivo za potrebe nuklearnih postrojenja, a zatim i radioaktivni materijal i otpad iz tih postrojenja Pravila za siguran prijevoz radioaktivnih materijala (TS-R-1, 1961. / 2009.); cilj im je zaštita ljudi, imovine i okoliša od štetnih efekata zračenja tijekom prijevoza radioaktivnih materijala
Izuzetna važnost ispravnog pakiranja nuklearnog materijala Pravila se primjenjuju na nacionalni i međunarodni prijevoz radioaktivnog materijala u svim vidovima transporta Sadrže 8 dijelova(....pravila i kontrola prijevoza, pravila pakiranja radioaktivnih materijala, testiranje....) Razlikuje se 6 tipova paketa: posebni paketi, industrijski paketi, paketi tipa A, tipa B i tipa C, paketi fisibilnog materijala i paketi uran heksaflorida (UF6) Nije dozvoljeno u istom paketu prevoziti i drugi teret
Svaki paket mora biti čitljivo i trajno označen na vanjskoj strani paketa s podacima o krcatelju i/ili primatelju; paketi moraju imati i odgovarajuće naljepnice ovisno o vrsti radioaktivnog materijala kojeg sadrže i o stunju njegove aktivnosti Sva potrebna dokumentacija i upute koje se odnose na nuklearni materijal koji se prevozi moraju se nalaziti u paketu Za spomenute obveze odgovara krcatelj Paketi i kontejneri koji sadrže radiokativni materijal trebali bi, tijekom skladištenja i prijevoza, biti odvojeni od mjesta na kojem borave ljudi te od drugog opasnog tereta Paket mora biti sposoban izdržati sve uobičajene uvjete plovidbe bez negativnog učinka na njegov integritet
Temeljna sigurnosna načela (engl. Fundamental Safety Standards - SF1), 2006. godine; sigurnosni standardi koje donosi IAEA kojima se utvrđuje temeljni sigurnosni cilj, kao i 10 pripadajućih sigurnosnih načela koja predstavljaju bazu na kojoj se temelje svi sigurnosni zahtjevi za zaštitu od izloženosti zračenju koje je propisala IAEA Odgovornost za sigurnost ( na strani osobe ili organizacije zadužene za postrojenje i aktivnosti koje izazivaju rizik od zračenja)
2.Uloga Vlade (zadužene za usvajanje zakona, pravila i drugih standarda i mjera koje reguliraju tu problematiku) 3.Vodstvo i upravljanje sigurnošću (mora postojati unutar svih organizacija i postrojenja) 4. Opravdanost postrojenja i aktivnosti (korist mora biti veća od opasnosti koju izazivaju) 5. Optimalnost zaštite (zaštita mora pružati najvišu razinu sigurnosti koju je realno moguće postići) 6.Ograničenje rizika (ni jedan pojedinac ne bi smio pretrpjeti neprihvatljivi rizik ili štetu)
7. Zaštita sadašnjih i budućih generacija (u obzir treba uzeti sve sadašnje i buduće posljedice prilikom odabira adekvatnih mjera kontrole rizika od zračenja) 8. Prevencija nezgoda (preventivne mjere i mjere suzbijanja) 9. Pripravnost i odgovor na izvanredna stanja (ispunjenje svih preduvjeta nužnih za efektivan i pravodoban odgovor na izvanredna stanja, svođenje rizika zračenja na minimum) 10. Zaštitne radnje za sprječavanje postojećih ili neregularnih rizika zračenja
Posebnost brodova namijenjenih prijevozu nuklearnog tereta ;dupliranje svih bitnih dijelova broda (dvostruki trup, dvostruki propeleri i kormila, dvostruki radari, dvostruki navigacijski i komunikacijski sustavi...) Međunarodni kodeks za siguran pomorski prijevoz pakiranog nuklearnog goriva, plutonija i visokoradioaktivnog otpada (engl. International Code for the Safe Carriage of Packaged Irradiated Nuclear Fuel – INF Code, 1999.); primjenjuje se na prijevoz nuklearnog goriva, plutonija i visokoradioaktivnog otpada raspoređuje brodove u 3 klase ovisno o stupnju radioaktivnosti tereta kojeg prevozi
Međunarodna svjedodžba o pogodnosti za prijevoz INF tereta • Prosječna temperatura u zatvorenom skladištu ne smije prijeći 55°C • Brod koji prevozi nuklearni materijal mora imati Plan za izvanredne situacije (engl. Shipboard Emergency Plan) • Plan mora sadržavati: razrađenu proceduru prijave nesreće u kojoj je sudjelovao brod koji prevozi INF teret; popis ovlaštenih osoba koje treba obavijestiti o nesreći; detaljan opis aktivnosti koje će hitno poduzeti osobe koje se nalaze na brtodu s ciljem prevencije, smanjenja ili kontrole ispuštanja opasnih tvari; način kontaktiranja broda
ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA NUKLEARNU ŠTETU Šteta prouzročena smrću, tjelesnom ozljedom ili drugo narušavanje zdravlja čovjeka, gubitak ili oštećenje imovine koja nastane ili je posljedica radioaktivnih svojstava ili kombinacije tih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda ili otpada, koji se nalaze u nuklearnom postrojenju ili nuklearnog materijala koji je upućen u nuklearno postrojenje ili je u njemu proizveden ili se iz njega odašilje; Šteta prouzročena smrću, tjelesnom ozljedom ili drugo narušavanje zdravlja čovjeka, gubitak ili oštećenje imovine, koja nastane ili je posljedicadrugog ionizirajućeg zračenja, koje potječe od bilo kojeg drugog izvora zračenja u nuklearnom postrojenju
Prema PZ-u nuklearna šteta jest šteta koja prouzroči gubitak života ili svaku tjelesnu ozljedu čovjeka, odnosno gubitak ili oštećenje stvari koji nastaju iz radioaktivnih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim pogibeljnim svojstvima nuklearnog goriva ili radiaktivnih proizvoda i otpada. Tjelesne štete; polimorfnost, nespecifična priroda, latentnost Štete na stvarima; mikrofizičke promjene
Međunarodne konvencije Pariška konvencija, 1960. ( Konvencija o odgovornosti prema trećima na području nuklearne energije); stupila na snagu 01. travnja 1968. godine U siječnju 1963. godine donesena je u Bruxellesu Dodatna konvencija Pariškoj konvenciji; obje konvencije izmijenjene su 3 puta – 1964., 1982. i 2004.g. Pariška se konvencija primjenjuje samo na nuklearne nezgode nastale na području država stranaka konvencije
Načelo pooštrene kauzalne odgovornosti korisnika nuklearnog postrojenja Korisnik je osoba koju je nadležna vlast odredila ili priznala kao korisnika nuklearnog postrojenja Nuklearna šteta obuhvaća tjelesnu štetu i imovinsku štetu (imovinskom štetom neće se smatrati šteta nastala na samom nuklearnom postrojenju, kao ni na drugim nuklearnim postrojenjima, koje se nalazi na mjestu na kojem je smješteno nuklearno postrojenje odgovornog korisnika U slučaju prijevoza nuklearnog materijala korisnici nuklearnih postrojenja će se nazivati pošiljateljima, odnosno primateljima
Trenutak prijelaza rizika i odgovornosti za nuklearnu štetu određuje se pisanim ugovorom, a ako takvog ugovora nema rizik i odgovornost prelaze na drugog korisnika u trenutku kada on faktički preuzme nuklearne tvari Odgovorni korisnik mora prijevozniku izdati ispravu o osiguranju ili drugo financijsko jamstvo; ova obveza može biti isključena od strane države stranke Konvencije ako se prijevoz nuklearnog materijala u potpunosti odvija na njezinom području Konvencija predviđa i mogućnost odgovornosti prijevoznika; njegova će odgovornost biti utvrđena na njegov zahtjev i uz suglasnot korisnika nuklearnog postrojenja
Najviši iznos odgovornosti je korisnika nuklearnog postrojenja je 15 milijuna PPV (ima obvezu slopiti obvezno osiguranje ili pružiti drugo financijsko jamstvo u visini navedenog iznosa) Korisnik nuklearnog postrojenja ima pravo regresa: a) prema osobi koja je svojom kvalificiranom krivnjom izazvala nuklearnu nezgodu čija je posljedica nuklearna šteta b) Ako je to pravo izričito navedeno u ugovoru, u opsegu koji je na istom mjestu naznačen
Rok za podizanje tužbe za naknadu nuklearne štete je 10 godina od dana nastanka nuklearne nezgode Subjektivni rok ne može biti kraći od 2 godine od kada je osoba koja je pretrpjela štetu saznala ili trebala saznati za štetu i identitet odgovornog korisnika nuklearnog postrojenja O naknadi nuklearne štete odlučivati će sud one države stranke na čijem se području nalazi nuklearno postrojenje koje je izazvalo štetu, neovisno o tome je li šteta nastala na istom području ili izvan njega
Bruxelleska dodatna konvencija iz 1963. godine imala je cilj povećati visinu odgovornosti korisnika nuklearnog postrojenja za nuklearnu štetu u odnosu na iznose predviđene Pariškom konvencijom Primjenjuje se na nuklearne štete koje su posljedica nuklearne nezgode pretrpljene: a) na području države stranke ove Konvencije b)Na ili iznad otvorenog mora na brodu ili zrakoplovu registriranom u državi stranci Konvencije c)Na ili iznad otvorenog mora koju je pretrpjela osoba s područja države stranke ove Konvencije
Visina odgovornosti za nuklearnu štetu iznosi 300 milijuna PPV-a po svakoj nezgodi Kada se dogodi nuklearna nezgoda oštećena će strana uputiti svoj odštetni zahtjev korisniku nuklearnog postrojenja (iznos ne niži od 5 milijuna PPV), ukoliko taj iznos nije dovoljan za pokriće ukupne štete u drugom stupnju intervenira država (do 175 milijuna PPV), dok do kolektivnog upliva svih država stranaka dolazi tek u 3. stupnju (do 300 milijuna PPV) ako iznos pribavljen unutar prethodna dva stupnja ne nadoknađuje u cijelosti pretrpljenu štetu Ukoliko je nuklearnu štetu izazvalo nekoliko korisnika Konvencija predviđa njihovu solidarnu odgovornost Objektivni rok za podizanje tužbe za naknadu nuklearne štete je 10 godina / subjektivni rok je 3 godine
Bečka konvencija, 1963. ( Konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearne štete); stupila na snagu 12. studenog 1977. godine Republika Hrvatska je stranka Bečke konvencije od 08. listopada 1991.godine dok je odgovarajuća notifikacija o sukcesiji položena kod depozitara 29. rujna 1992. godine (N.N.-M.U., br. 1/06) Za nastalu nuklearnu štetu odgovara korisnik nuklearnog postrojenja ako se dokaže da je šteta prouzročena nuklearnom nezgodom: U njegovom postrojenju; ili U vezi s nuklearnim materijalom koji dolazi iz njegovog postrojenja ili je u njemu proizveden U vezi s nuklearnim materijalom koji je poslan u njegovo nuklearno postrojenje
Trenutak prelaza rizika i odgovornosti za nuklearnu štetu reguliran je na isti način kao i u Pariškoj konvenciji Prijevoznik nuklearnog materijala može na svoj zahtjev i uz pristanak korisnika stupiti na njegovo mjesto Visina odgovornosti prema Bečkoj konvenciji ne smije biti manja od 5 milijuna US$ (korisnik mora imati sklopljeno obvezno osiguranje u toj visini) Subjektivni rok je 10 godina, a objektivni 3 godine Propisana je isključiva nadležnost sudova ugovornih stranki na čijem je državnom području došlo do nuklearne nezgode
Korisnik nuklearnog postrojenja odgovara na temelju objektivne odgovornosti Korisnik ima pravo regresa ako je to izričito predviđeno u pisanom ugovoru i ako je nuklearna nezgoda posljedica poduzimanja ili nepoduzimanja radnje, s namjerom da se nanese šteta, prema pojedincu koji je poduzeo tu radnju ili ju je propustio poduzeti s tom namjerom Korisnik neće odgovarati za nuklearnu štetu: ako je prouzročena nuklearnom nezgodom koja je neposredna posljedica oružanog sukoba, neprijateljstva, građanskog rata ili ustanka Ako je prouzročena nuklearnom nezgodom koja je neposredna posljedica teške elementarne nesreće
U slučaju kvalificirane krivnje oštećene osobe korisnik nukearnog postzrojenja može biti u cijelosti ili djelomično oslobođen odgovornosti za naknadu nuklearne štete Korisnik ne odgovara za nuklearnu štetu koja je nastala: Na samom nuklearnom postrojenju ili imovini koja se nalazi na prostoru tog postrojenja i koja se upotrebljava ili će biti upotrebljena u vezi s tim postrojenjem Na prijevoznom sredstvu na kojem se nalazio nuklearni materijal u trenutku nuklearne nezgode
Protokol o izmjeni Bečke konvencije o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu iz 1997. godine; stupio je na snagu 4. listopada 2003. godine Povećan je iznos odgovornosti korisnika nuklearnog postrojenja (ne može biti niži od 300 milijuna PPV) Nuklearna šteta uključuje i izmaklu dobit, troškove mjera ponovnog uspostavljanja prijašnjeg stanja narušenog okoliša i troškove preventivnih mjera i daljih gubitaka ili šteta prouzročenih takvim mjerama
Prošireno je i teritorijalno polje primjene Bečke konvencije (prihvaćeno je načelo prema kojem pravo na zahtjev za naknadu štete imaju svi oštećenici neovisno o tome gdje je šteta pretrpljena Produljen je rok zastare (za smrt i tjelesne ozljede je 30 godina, a za druge štete ostaje 10 godina od dana kada se dogodila nuklearna nezgoda /subjektivni rok je 3 godine)
Konvencija o dopunskoj naknadi za nuklearnu štetu, 1997.g.; stvorila je globalni sustav koji uključuje zemlje koje koriste nuklearnu energiju i one koje ju ne koriste. Povećala je iznos odgovornosti za nuklearnu štetu Raspodjelila raspoloživa sredstva na tzv. domaće i prekogranične štete Razradila mehanizme prikupljanja sredstava za naknadu nuklearne štete kada ona iznosi preko 300 milijuna PPV Nuklearna šteta obuhvaća tjelesnu štetu, imovinsku štetu, troškove povrata stanja okoliša u prvobitno stanje, troškove preventivnih mjera i izmaklu dobit Nadležnost sudova države članice na čijem je teritoriju došlo do nuklearne nezgode
Zajednički protokol o primjeni Bečke konvencije i Pariške konvencije, 1988.; stupio na snagu 27. travnja 1992. (RH je 1993. godine donijela Uredbu o protvrđivanju Zajedničkog protokola... N.N., br.12/93) Prošireno je polje primjene Pariške i Bečke konvencije (korisnik nuklearnog postrojenja koje se nalazi na području strane ugovornice Zajedničkog protokola i jedne od konvencija odgovarat će u skladu s tom konvencijom za nuklearnu štetu pretrpljenu na području države koja je stranka ugovornica druge konvencije i Zajedničkog protokola)
Konvencija o odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda, 1962.; PZ je recepirao odredbe te konvencije. PODUZETNIK NUKLEARNOG BRODA - osoba koju je država ovlastila da iskorištava nuklearni brod ili država koja sama iskorištava taj brod. NUKLEARNA ŠTETA – nematerijalna ili materijalna šteta koja nastaje iz radioaktivnih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim pogibeljnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda i otpadaka.
NUKLEARNA NESREĆA – svaki događaj ili niz događaja koji imaju isto porijeklo koje je prouzročilo nuklearnu štetu odgovornost je objektivna (kauzalna) s ograničenim razlozima za oslobođenje 1. rat, neprijateljstva, građanski rat, ustanak 2. ako je oštećenik namjerno prouzrokovao nuklearnu štetu
Pravo regresa: Prema osobi koja je izazvala nuklearnu nezgodu osobnom radnjom ili propustom u namjeri da izazove štetu Prema osobi koja je podigla podrtinu nuklearnog broda bez odobrenja poduzetnika ili države zastave broda ili države u čijim se vodama podrtina nalazi, a šteta je posljedica takva podizanja Ako je pravo regresa izričito predviđeno ugovorm sklopljenim s osobom od koje se traži povrat
najviša visina odgovornosti je 100 milijuna obračunskih jedinica PPV za svaku pojedinu nuklearnu nesreću (čak i u slučaju osobne krivnje poduzetnika nuklearnog broda) do te visine poduzetnik mora imati pokriće ili drugo financijsko jamstvo (oštećenik može neposredno zahtijevati naknadu štete od osiguratelja poduzetnika nuklearnog broda ili osobe koja je pružila financijsko jamstvo) Objektivni rok je 10 godina, a subjektivni određuje diskreciono svaka država ali ne smije biti kraći od 3 godine
Bruxelleska konvencija o prijevozu, 1971. (Konvencija o građanskoj odgovornosti za pomorski prijevoz nuklearnog materijala); stupila je na snagu 15. srpnja 1975. godine Koristi termin poduzetnik nukearnog postrojenja Nema utjecaja na odgovornost poduzetnika nuklearnog broda Konvencija propisuje da će se svaka osoba koja bi na temelju neke međunarodne konvencije ili domaćeg prava, koje se primjenjuje na pomorski prijevoz, mogla odgovarati za štetu prouzročenu nuklearnom nezgodom, osloboditi od te odgovornosti:
Ako poduzetnik nuklearnog postrojenja odgovara za takve štete prema Pariškoj i Bečkoj konvenciji Ako poduzetnik nuklearnog postrojenja odgovara za takve štete prema domaćem pravu koje regulira odgovornost za takve štete, pod uvjetom da je to pravo u svakom pogledu jednako povoljno za osobe koje mogu pretrpjeti štetu, kao što je to prema Pariškoj i Bečkoj konvenciji
Konvencija isključuje odgovornost brodara i za štete koje nastanu nuklearnom nezgodom: Na nuklearnom postrojenju ili imovini koja se nalazi u mjstu takvog postrojenja i koja se koristi u vezi s njim Na sredstvima prijevoza na kojima se nalazio nuklearni materijal u trenutku nuklearne nezgode za koju poduzetnik nuklearnog postrojenja ne odgovara jer je njegova odgovornost isključena prema odredbama Pariške ili Bečke konvencije, ili u slučaju kada poduzetnik nuklearnog postrojenja odgovara za takve štete prema odredbama domaćeg prava, pod uvjetom da je to pravo u svakom pogledu jednako povoljno za oštećenike kao što je to prema Pariškoj ili Bečkoj konvenciji