Pomorski ratovi II

1. Pomorski ratovi II Poglavlje 10

2. Pomorski ratovi epohe jedrenjaka Prebacivanje pomorske aktivnosti na Atlantik uvjetovao je nagli razvoj brodova na jedra koji su mnogo veći od dotadašnjih brodova na vesla i jedra. Kormilo na krmi zamijenilo je upravljačko veslo, a broj paluba se povećao. Poznate karavele i karake iz 15. i 16. stoljeća predstavlja najpoznatija od svih Kolumbova Santa Maria.

3. Portugal kao pomorska sila Od polovice 16. stoljeća Portugal postaje vladar mora do Japana, držeći uporišta duž zapadnih obala Afrike i u Brazilu. Portugalci su orijentalne proizvode dovozili su u Lisabon, odakle su ih nizozemski i njemački trgovci otpremali u evropske luke - Antwerpen je postao središte distribucije indijske robe. Financijsko poslovanje portugalskih kolonijalnih poduzeća postaje nerentabilno u drugoj polovici 16. st. Portugalski posjedi na Istoku prelaze u ruke Nizozemaca. 1580španjolski kralj Filip II zasjeo je na portugalsko prijestolje. Ivan I od Portugala

4. Uspon Španjolske Srebro i zlato Amerike bili su gospodarska podloga španjolskog kolonijalnog sustava - omogućili su Španjolskoj da drži golemu vojsku i flotu, no to je bogatstvo privuklo gusare. Za vremena Filipa II (potkraj 16. stoljeća, slika) postojala je u Evropi samo jedna velesila: Španjolska. Španjolci nisu shvatili da je razvoj trgovine temelj uspona zemalja koji ovise o moru. Kako je država previše trošila, potkraj 17. stoljeća prestaje španjolska dominacija. Nakon potpisivanja mira u Toredsillasu, Španjolska nema konkurenata na Atlantiku i organizira redoviti pomorski promet radi iskorištavanja svojih kolonija (Meksiko i Peru). Kraljevski su brodovi plovili u konvojima praćeni ratnim brodovima

5. Nizozemska kao pomorska sila Španjolska Nizozemska, koja je obuhvaćala današnju Nizozemsku, Belgiju i dijelove Francuske, bila je u 16. stoljeću najbogatija zemlja Evrope. Dok se Španjolska trošila na ratove, Francuska nije imala razvijeno novčarstvo ni trgovinu, a Engleska još nije ojačala za prekomorsku ekspanziju, nizozemski trgovci davali su tim državama kredite na račun robe koja je imala stići iz kolonija. Dugotrajni ratovi španjolskih i francuskih kraljevskih dinastija upropastili su njihove zemlje, a Nizozemcima omogućili oslobađanje od španjolske vlasti, te jačanje njihovog pomorstva.

6. Španjolsko-nizozemski rat U borbi za svoju nezavisnost (1568-1648), Nizozemci su za saveznika našli Engleze. Na ishod borbe Nizozemaca protiv Španjolaca utjecali su nizozemsko bogatstvo i nesposobnost Španjolske da blokira pomorski promet kojim je stizala Nizozemcima pomoć iz Engleske. Nizozemski su trgovci čitavo vrijeme nesmetano trgovali čak i sa Španjolskom pod zastavom Hanze. 1590 nizozemski brodovi na Sredozemlju preuzimaju posredovanje u trgovini mirodijama, sirom, maslacem i solju, te drvom i žitom sa sjevera. Zbog trgovine krznom ona je svoje djelovanje proširila i na Sjevernu Ameriku (osnutak Nieuw Amsterdama – današnjeg New Yorka 1625).

7. 1641 nizozemski su brodovi pomogli Portugalu u oslobođenju od španjolske vlasti - zauzvrat su preuzeli portugalske kolonije u Indijskom oceanu. Nakon sklapanja mira (Munsterski mir, 1648) nizozemska flota je preuzela čitav trgovački promet zapadne Evrope. Amsterdam postao centar svjetske trgovina. Zbog nesigurnosti na moru trgovačka putovanja u konvojima postaju redovita pojava. 1650 Nizozemska je imala trgovačku flotu od 16 000 brodova (a potkraj 17. stoljeća 20 000 brodova i 72 ratna broda za njihovu zaštitu). Svi ostali narodi raspolagali su jedva sa 4000 brodova!

8. Početci engleske pomorske vlasti U 13. stoljeću engleski trgovci preuzeli su (Company Merchant Adventurers) izvoz vune i ribe, te se povezuju s trgovcima na Mediteranu. Henrik VII. Navigacijskim aktom iz 1485 nastojao osigurati čvrste pozicije Engleske u pomorskoj trgovini. Drugi Tudor na engleskom prijestolju, Henrik VIII., organizira “kraljevsku mornaricu”, koja tada broji 53 broda i oživljuje brodogradnju.

9. Kraljica ElizabetaI.(1558-1603) dala engleskoj politici izrazito maritimni smjer - uspostavlja trgovačke veze s Rusijom i dolazi u vezu s Perzijom odakle se dobiva sirova svila. Istodobno Hawkins organizira trgovanje crnim robljem iz Gvineje, zbog čega dolazi do sukoba s Portugalom i Španjolskom. Drake pljačka španjolske brodove gdje god ih susretne. Osnutak londonske burze i brojnih trgovačkih kompanija polovicom 16. stoljeća, izazvale su sukob sa Španjolskom. Dok su Španjolci u svojim kolonijama tražili samo zlato i srebro, Englezi su shvatili da im plantaže mogu donijeti daleko više koristi.

10. Englesko-španjolski rat Jakov I, prvi vladar engleske dinastije Stuart, sklopio je 1604 mir sa Španjolskom, ali se borba nastavlja u legaliziranoj aktivnosti gusara i krijumčara. Engleska je formalno ušla u borbu protiv Španjolske kao saveznik Nizozemske u borbi za samostalnost. Poraz španjolske Armade 1588 bio je najava propadanja španjolske prevlasti i početak naglog uspona Engleske.

11. Borba Engleske i Nizozemske za dominaciju u svjetskoj trgovini Nizozemci su razvili načelo trgovačke slobode mora (mare liberum), a Englezi su težili zatvorenom moru (mare clausum). Od 1652 do 1674 bila su tri englesko-nizozemska rata u kojima je pobjednik Engleska. Nizozemskoj su trgovini, osim ratova s Engleskom i Francuskom, udarac zadali i veliki brodovi, pa plitke nizozemske luke nisu mogle konkurirati širokim i dubokim engleskim i francuskim lukama. • 1651 Cromwell je Navigacijskim aktom tražio pravo da u vodama Four seas (Biskaj, Kanal, Irsko i Sjeverno more): • Englezi pretražuju sve nizozemske brodove i • svi strani brodovi prvi pozdravljaju engleske ratne brodove.

12. Pomorski uspon Francuske Dolaskom na vlast Colberta 1661, Francuska doživljava jak trgovački i kolonijalni razvoj. Francuski je izvoz do tog vremena bio u rukama nizozemskih trgovaca. Colbertove Ordonnance du commerce i Ordonnance de la marine donose odredbe kojima je cilj: osigurati francuskim brodovima posredništvo u trgovanju i stimulirati izgradnju mornarice. Osnivaju se i trgovačke kompanije, organizira se i legalizira gusarenje. Francuskanastoji steći prevlast nad nizozemskom trgovinom, pa je sukob s Engleskom neizbježan. Imperijalistička politika Luja XIV priskrbila je francuskoj za neprijatelja cijelu Evropu. Francusko-španjolski rat (1635-59). Još u vrijeme španjolsko-nizozemskog rata, Francuska je najavila rat Španjolskoj. Rat je završio Pirinejskim mirom koji je za Španjolsku značio teški poraz.

13. Francusko-nizozemski rat (1674-78) završen je sklapanjem sporazuma (Nijmegenu), koji je bio povoljan za Nizozemsku. No dok je Nizozemska ratovala s Francuskom, engleskim trgovcima je uspjelo prodrijeti u nizozemske interesne sfere. Slabost Nizozemske pogodovala je razvoju krstaričkog rata u kojemu su se istakli gusari iz Calaisa i Dunkerquea. Što je pogodovalo Englezima.

14. Nizozemsko-francusko-engleski rat: Falački rat (1688-97). Nizozemski namjesnik Vilim III Oranski iskrcao se 1688 u Englesku s malim flotnim odredom (Glorious Revolution) i prisilio engleskog kralja Jakova II na bijeg preko Kanala. Najvažniji cilj Luja XIV bio je vratiti na Francuzima naklonjenog Jakov II - borba za prevlast na moru između Engleske i Francuske – poraz Francuske - okreće se gusarskom ratu. Kada je Vilim III došao na prijestolje interesi engleske postali su mu važniji od interesa Nizozemske, pa se pred pomorskom moći Engleske morala povući Francuska, ali i Nizozemska.

15. Rusija Ruski car Petar Veliki je potkraj 17. stoljeća uočio značenje pomorske trgovine - šalje mlade Ruse pod vodstvom Peraštanina Marka Martinovića u Veneciju i Perast da se osposobe za pomorsku službu. Prema ugovoru s Turskom, Rusi su mogli ploviti i prevoziti robu Crnim morem samo turskim brodovima, zbog čega je veće značenje za rusku trgovinuimao Baltik - Sankt-Petersburg postaje središtem čitave ruske pomorske trgovine.

16. Rat za španjolsku baštinu 1701-14 Povod za rat bila je dioba španjolske baštine nakon smrti Karla II, koji je prisilno potpisao oporuku da je njegov nasljednik Filip od Anjoua. On je zasjeo na španjolsko prijestolje kao Filip V. Stoga Austrija, Nizozemska i Engleska sklapaju savez protiv Španjolske i Francuske. Rat je završio potpisivanjem mira, kojim Francuska sklapa za sebe nepovoljan trgovački ugovor. Tako je nakon potpisivanja ovog mira postojala samo jedna pomorska sila: Velika Britanija! Jedan od značajnijih događaja u ratu bilo je savezničko osvajanje Gibraltara. Od tada je Gibraltar u rukama Engleza.

17. Rat za austrijsku baštinu 1740-48 Nakon smrti Karla VI na austrijsko prijestolje je došla Marija Terezija. Mariji Tereziji su se priklonile VB, Nizozemska i Rusija. Mnogi europski vladari nisu joj priznali pravo na baštinu habsburških zemalja - Francuska, Španjolska i Prusija. Čim je Francuska objavila rat VB pomorsko se ratovanje prebacilo u kolonije (Indija). Iako je rat završio sklapanjem mira, u kolonijama se situacija sve više zaoštravala.

18. Sedmogodišnji rat 1756-63 Ovaj je rat nastojao riješiti kolonijalne probleme koji su u ratu za austrijsku baštinu tek dodirnuti. Ovaj se rat vodio kao izrazito pomorski i kolonijalni rat - VB je nastojala uništiti francusku i španjolsku pomorsku trgovinu blokadom luka. Potpisivanjem miraVB stekla je mnoge španjolske i francuske kolonije.

19. Pitanja za ponavljanje • Portugal kao pomorska velesila? • Španjolska? • Nizozemska? • Engleska kao pomorska velesila? Koji je vladar dao Engleskoj izrazito maritimni smjer? • Pomorski uspon Francuske? • Počeci ruskog okretanja moru? • Koja je najjača sila na moru nakon rata za španjolsku baštinu?